Broj 16/8

povodom

Jedan pogled na značaj, ostvarenje i aktuelnost deklaracije ZAVNOBIH-a o pravima građana Bosne i Hercegovine

Salih Osmanbegović

Ovo je referat koji je rahm. Salih Osmanbegović podnio na Okruglom stolu “ZAVNOBiH – Deklaracija o pravima građana Bosne i Hercegovine”, 1. 7. 1999. godine u Sanskom Mostu. Organizatori Okruglog stola bili su: Glavni odbor Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Bosne i Hercegovine, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i Skupština opštine Sanski Most. Autor referata bio je predsjednik Organizacionog odbora Okruglog stola. Referat smo preuzeli iz Zbornika radova sa tog skupa, koji je objavljen 2000. godine, str. 75.–95. Prenosimo ga povodom obilježavanja 60. godišnjice ZAVNOBiH- a i u znak sjećanja na rahm. Saliha Osmanbegovića.

PDF članka

zavičaj

Vlastitim snagama do boljih uslova življenja

Omer Delić

Mjesne zajednice gračaničke općine, osnovane među prvima u Bosni i Hercegovini, dugo vremena bile su i najbolje organizovane na prostorima bivše Jugoslavije. Zahvaljujući uspješnoj organizaciji i višedecenijskom iskustvu u radu mjesnih zajednica, na ovom prostoru ostvareni su zapaženi rezultati u rješavanju osnovnih životnih pitanja građana, kao što su elektrifikacija, saobraćaj, vodosnabdijevanje, obrazovanje, zdravstvo… Svako selo dobilo je struju, izgrađeni su moderni asfaltni putevi, vodovodi, školski i zdravstveni objekti. Glavni i osnovni podsticaj ovakvom razvoju bila su sredstva koja su izdvajali sami građani putem institucije samodoprinosa.

PDF članka

Pregled rezultata gračaničkih sportskih klubova u takmičarskoj sezoni 2002./2003. godine

Fikret Konjić

Takmičarsku sezonu 2002./2003. godina po svom “negativnom saldu” obilježili su rukometaši RK “Gračanice”, koji su morali napustiti Premijer ligu Bosne i Hercegovine. S druge strane, pozitivan bilans ostvarile su odbojkašice ŽOK “Gračanica”, koje su svome gradu podarile dvije nove titule – državnih prvaka u pionirskoj i kadetskoj konkurenciji.

PDF članka

“Partizan plus” iz Prve proleterske

Omer Hamzić

Otišao je još jedan, među posljednjim, iz stroja Prve proleterske brigade, one koja je formirana, kako su nas učili, “u malom bosanskom gradiću Rudom, 22. decembra, 1941. godine.” To smo slavili kao Dan armije, kojoj je pjesnik nekada ushićeno nazdravljao: “Stupaj, slavne zastave razvij, ponosna čelična zbita…” Tada smo slavili i tu vojsku i njenog vrhovnog komandanta Tita. Danas je sve manje njegovih saboraca među živima i sve manje sjećanja na njih. Odlaze tiho, zaboravljeni i ostavljeni od historije, koja se tako grubo poigrala sa idealima za koje su se borili i ginuli.

PDF članka

prošlost

Šejh Sinan iz Srebrenika

Nedim Zahirović

Uz mjesnu džamiju u Gornjem Srebreniku, naselju u blizini poznate srebreničke tvrđave, nalazi se turbe šejha Sinana. Za razliku od tvrđave, čiji pomen nalazimo u istorijskim izvorima i prije osmanskog osvajanja, a naročito u osmanskim nakon njenog definitivnog pada pod tursku vlast 1520. godine, o ličnosti šejha Sinana nismo imali nikakvih podataka, izuzev onih koje je sačuvalo narodno predanje. Ovo predanje zabilježio je još 1965. godine Milenko S. Filipović.1 Prema tome predanju, šejh Sinan je došao u Srebrenik iz Budima nakon 1690. godine, odnosno nakon što su Osmanlije izgubile Ugarsku. M. Filipović dalje navodi kazivanje o njegovom “Pobri”, tj. pobratimu, hrišćaninu porijeklom iz ŽŽabara koji je prešao na islam i nakon smrti ukopan pored Sinanovog groba, zatim kazivanje o nastanku šejh Sinanovog vakufa i o njegovim kerametima. U prilici smo da navedemo neke pouzdane podatke o ovom derviškom šejhu, i to na osnovu njegove biografije, koju je u djelu Silsiletü l-muqarribîn ve menâqibu l-mütteqîn dao šejh Sinanov savremenik, beogradski muftija i muderis Muniri Belgradi.

PDF članka

Posljednji gračanički sidžil

Ramiza Smajić

Sidžil (lat. sigillum) je službeni registar osmanske sudske kancelarije, u kojem su zavođeni svi na sudu rješavani problemi. U sadržaju sidžila mogu se naći predmeti iz oblasti građanskog i porodičnog prava (kupoprodaja, dužnički odnosi, vjenčanja, razvodi, ostavinske rasprave…), kao i prijepisi službenih akata viših organa (fermani, berati, bujruldije…). Kako vidimo, osim izrazito sudske djelatnosti, kadije su bili zaduženi i za određivanje cijena na tržištu, određivanje radnika za opravke putova, mostova, tvrđava, popise stanovništva i dr. Predmetna problematika u sidžilima očituje i promjene u nadležnostima određenog kadije. Tako je, naprimjer, očito da su u sidžilima, koji se odnose na bosanske prostore u drugoj polovini XIX stoljeća, zastupljeni samo razvodi, vjenčanja, ostavinske rasprave i djelimično procesi iz agrarnih odnosa, što je rezultat promjene domena nadležnosti šerijatskih sudova reformama pravnog zakonodavstva. Ukratko, već nakon Hatt-i šerifa od Gulhane, kadija gubi na ulozi u poslovima izvan nadležnosti suda.

PDF članka

Osnivanje i početak rada Djevojačke narodne osnovne škole u Gračanici

Mina Kujović

Osnivanje i rad Djevojačke narodne osnovne škole u Gračanici, krajem austrougarske vladavine, samo je jedna etapa u sazrijevanju svijesti o potrebi školovanja ženske djece, muslimanske posebno, i zanimljiva pojava u historijatu školstva na ovom području. Poznato je, naime, da su se muslimanske familije u Bosni i Hercegovini nerado odlučivale da šalju svoju žensku djecu u svjetovne, građanske škole, smatrajući ih tuđinskim i nepodobnim. Otpori su se na različite načine ispoljavali u jednom dugom vremenskom periodu – od prvih građanskih škola koje je otvarala austrougarska vlast, pa do najnovijeg doba, kada su se u pojedinim slučajevima ti problemi morali rješavati čak putem redovnih sudova. Ni Gračanica u tome nije bila izuzetak.

PDF članka

Nasilje i kazna

Dr. Muhamed Nuhić

Sjećanje na Gračanicu s jeseni 1950. godine (memoarski zapis)

Pozna jesen 1950. godine. Vrijeme prohladno, tmurno, vlažno. Čini se da snijeg visi iznad grada i da će se svakog časa sručiti na njega. Pozvan sam u Pokrajinski komitet Komunističke partije za BiH. Nisam znao radi čega. Bio sam tada instruktor Centralnog komiteta Narodne omladine BiH. Prije toga još samo jednom sam ovako iznenada pozvan u Pokrajinski komitet Komunističke parije. Bilo je to 5. maja te – 1950., kada je izbio ustanak u Cazinskoj krajini. Ali, to je priča za drugu priliku.

PDF članka

riječ

Prizemljenje u šovenovo gnijezdo (kulturološki pokušaj)

Atif Kujundžić

Palanački milje koji tvore naše naravi kao petrificirani duhovni obrasci koji su nas i oblikovali, teatar je po sebi, a to znači i mimo Brechtove dijalektike u teatru, tj. kao teatar koji oduvijek/zauvijek ima sopstvenu dijalektiku. Teatar je upravo u tom miljeu incidentna pojava već i zato što se javlja kao mogućnost in miror – u ogledalu, ali i kao naličje miljea. I, kako da ne, cijela ova priča priča se upravo zbog stvarne i strašne bliskosti između teatra i života, do mogućnosti njihovog međusobnog izjednačenja.

PDF članka

Pismo iz Amerike: impresije o tarihima Muhameda Seida Mašića

Tomas Butler

Početkom ljeta 2003. godine, boravećiu jednomjesečnoj posjeti Bosni i Gračanici sa grupom američkih studenata, susreo sam se sabogatom historijom ovih prostora. Tu sam upoznao zaista zanimljivu kulturu i duh Bosne na gračanički način. Na povratku u Ameriku, pored saznanja i utisaka, ponio sam i više knjiga o Gračanici i Bosni i Hercegovini. Između ostalih, i knjigu u kojoj se govori o “tarihima”, Gračanlije Muhameda Seida Mašića.

PDF članka

Zlatko Dukić ili snaga kreativno-inventivnog duha, skica za portret povodom susreta sa piscem

Atif Kujundžić

Centar za kulturu i obrazovanje Tešanj, 26. 09. 2003.

U svijetu koji nas okružuje bogohulno je progovoriti na način koji ću prakticirati danas i ovdje a u vezi s pojavom pisca Zlatka Dukića i njegovoga spisateljskog djela. Bogohulno, ne zato što ću neuzubillah i talla huliti Stvoritelja svega, već zato što se neću priklanjati mišljenju onih koji koji su se obogotvorili i učinili toliko dalekim pa i ne mogu čuti moju riječ. Oni su autoritarnošću svoga mišljenja etablirali i uspostavili savršenu hijerarhiju vrijednosti, koja bi trebala potrajati barem do Smaka Svijeta u književnosti, ali i u svemu drugom…

PDF članka

Pero me, još tada, htio zaklati

Zlatko Dukić

Postaće mi to jasno tek punih dvadeset sedam godina kasnije, u junu hiljadu devetsto devedeset druge.
A tada, u maju, bezbrižne, naivne, djetinje neiskvarene hiljadu devetsto šezdeset pete, to mi je moglo izgledati – i izgledalo je baš tako – kao nestašna, doduše malo grublja, mada u principu bezopasna dječja igra, u kojoj je, umjesto legendarne kame ili provjerenog i istorijski dokazanog koljačkog noža, u Perinim rukama bila usput, i to u huji, u školskom dvorištu pronađena oštra trijeska, koja će završiti u mom vratu, otpozadi…

PDF članka

Pet pjesama

Hasan Puškar

SVITANJE

Bio sam svjedok…
Nebo je dolazilo u valovima,
trenutak za vječnost.
Oblak sunca na licu noći,
sjene marširaju kao vojnici,
još malo i proći će…

PDF članka

Nove knjige

Esad Sarajlić, Gradačac od 1945. do 1991., Javna biblioteka “Alija Isaković” Gradačac, Općina Gradačac, 1993.

Gradačac od 1945. do 1991. je luksuzno opremljeno djelo sa 360 stranica i preko 150 fotografija i grafika koje ilustruju ovo štivo kroz historijski razvoj ekonomskog, privrednog, kulturnog, komunalnog i društvenog standarda stanovnika općine Gradačac u razdoblju od 46 godina. Ovo djelo, ustvari, ima pretenziju, u prvom redu, da pruži retrospektivu obnove, izgradnje i razvoja ovog kraja u razdoblju iza Drugog svjetskog rata. Naime, autor je na plastičan i argumentiran način pružio čitaocu obilje podataka i informacija koje su, prije svega, polazište iz bogatog i burnog vremena općine Gradačac, vremena koje se ničim ne može zaboraviti i izbrisati.

Avlija, zbornik radova Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, Općinsko društvo Gračanica, godište I, broj 2., Bošnjačka zajednica kulture “Preporod”, Općinsko društvo Gračanica, 2003.

Poslije uvodnika posvećenog stotoj godišnjici Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” (bez oznake autora), u ovom brojučasopisa, koji, inače, izlazi povremeno, slijede literarni radovi članova gračaničkog “Preporoda”: poezija, proza, jedan dramski tekst, jedan esej i nekoliko prikaza knjiga. Poetske i prozne tekstove objavili su: Nijaz Omerović i Hasan Puškar, dok je Mevludin Spahić zastupljen i sa jednim esejom i prikazom nekoliko knjiga, a Ismet Suljić, pored pjesama, objavljuje i jedan dramski tekst.

Biljeg Srebrenika, Časopis za kulturnu istoriju, br. 1, Javna ustanova Centar za kulturu i informisanje Srebrenik, Srebrenik, 2003.

Izlaskom iz štampe ovog časopisa, obogaćena je tradicionalna kulturna manifestacija “Srebrenik – otvoreni grad umjetnosti”, koja se održava svake godine krajem augusta između zidina starog grada Srebrenika, na gradskim ulicama, u Domu kulture, Biblioteci itd.

Himzo Duraković, Durakovići iz Malešića, “Monos” Gračanica, 2003.

Sa puno entuzijazma, upornosti i strpljenja, Himzo Duraković, učitelj iz Malešića, “uhvatio se posla”, kojim se rijetko ko na takav način i sa toliko detalja i statistike bavio. Svoju familiju Durakovića “rasvijetlio” je do detalja, takoreći sa svih strana, rekonstruisao porodično stablo i zapisao sve što bi moglo biti zanimljivo u povijesti te familije. Durakovići su, naime, obična, prosječna bošnjačka familija, i po svojoj veličini (brojnosti) i razgranatosti i po svojim karakteristikama i – reklo bi se – ni po čemu se ne razlikuju od mnogih sličnih porodičnih stabala u bošnjačkom narodu.

Šaban Nurić, Bosniseja, Sabah, Bosnian-Ameican Newspaper, New York, Kulturno društvo Bošnjaka “Preporod” Gračanica

Zbog svojih unutrašnjih, formalno-tehničkih, sadržajnih i stilskih karakteristika, te specifičnog pristupa autora osjetljivim ratnim temama iz lokalnog kolorita koji se zove i ne zove Gračanica, a kojoj se, valjda autor i obraća, odlazi i vraća, da ne kažem pravda i iznosi nekih dvadesetak i kusur razloga što je bio takav kakav je bio uoči i tokom minulog rata, čiji je najveći dio proveo daleko od Bosne, noseći je duboko u srcu i plačući nad njenom tragičnom sudbinom, dakle zbog tih rečenih karakteristika, uključujući i 32 teksta u njenom drugom dijelu pod naslovom “Razmišljanja u dijaspori”…

Osman Hadžić, Doboj Istok kroz istoriju, Općina Doboj Istok, 2003.

Brojni su krajevi i područja naše Bosne koji do sada nisu naučno i kulturološki istraženi pa zato ni poznati u tom smislu široj čitalačkoj publici. Takav je kutak i najzapadniji dio Tuzlanskog kantona, kojeg najčešće zadnjih godina nazivamo Doboj Istok. Radi se, zapravo, o istočnom dijelu nekadašnje općine Doboj, sa sjedištem u istoimenom gradu, a koji je poslije Dejtonskog sporazuma pripao Federaciji Bosne i Hercegovine. U njemu se nalaze naselja: Klokotnica, Velika i Mala Brijesnica, Lukavica Rijeka i Stanić Rijeka.

PDF članka

listovi

Listovi Gračaničkog kalendara od 16. 5. do 31. 10. 2003.

Omer Hamzić

22. 5. 2003.
Umro Salih Osmanbegović

Rođen je 1925. godine u Gračanici, napredni omladinac, Titov partizan, jedan od posljednjih iz stroja Prve proleterske, pukovnik JNA, nosilac “Partizanske spomenice1941.”, nagrade ZAVNOBiH-a i drugih mnogobrojnih ratnih i mirnodopskih, predsjenik SUBNOAR-a BiH, jedan od posljednjih predsjendika Udruženja Gračanlija u Sarajevu… Ukopan je 23. 5. 2003. godine na groblju Bare u Sarajevu. U ime Gračanice, posljednji se od njega oprostio Alija Gazibegović, predsjednik gračaničkog SUBNOAR-a.

PDF članka

dodatak

Glosar novih autora

PDF članka

Dozvoljeno je prenositi sadržaje sa gracanickiglasnik.ba bez odobrenja, ali je pri preuzimanju obavezno navesti ime autora teksta i izvora (direktan link na sadržaj koji se preuzima sa gracanickiglasnik.ba). Takođe, ni u kojem slučaju nisu dozvoljene intervencije na preuzetom sadržaju.
© 2024 Gračanički glasnik