Broj 47/24

NATO i naša sigurnost

General Fikret Muslimović

Početkom godine iz štampe je izašla knjiga “NATO i sigurnost Evrope” dr. Selme Cikotića i Fikreta Muslimovića, koja je promovirana u Tuzli i Sarajevu, uoči obilježavanja 70. godišnjice formiranja Sjevernoatlantskog saveza (NATO-a). Tim povodom, jedan od autora, general Fikret Muslimović, u najkraćim crtama obrazlaže značaj NATO-a u savremenom svijetu, s aspekta sigurnosti zemalja članica, ukazujući na ključne elemente superiornosti ovog saveza (vojne, operativno-strategijske, te idejno-političke i moralno-etičke), a posebno se osvrće i na ulogu NATO-a na prostoru Zapadnog Balkana.

Ključne riječi: NATO; Sjevernoatlantski savez; sigurnost; superiornost; Europa; Zapadni Balkan; Srbija; Bosna i Hercegovina.

CIJELI TEKST

Kantonizirajmo cijelu Bosnu i Hercegovinu

Akademik prof. dr. Omer Ibrahimagić

Polazeći od historijskih iskustava i administrativno-tertorijelne podjele Bosne i Hercegovine u prošlosti, a posebno od njenog ustrojstva nakon uvođenja takozvanog novog komunalnog sistema, 1955. godine, autor elaborira jedan od mogućih modela unutrašnjeg preustroja države Bosne i Hercegovine, koji bi je učinio funkcionalnom i omogućio prevladavanje permanentne ustavne krize i brži ulazak u evroatlanske integracije. To bi značilo napuštanje takozvanog dejtonskog modela, prije svega ukidanje oba entiteta i kantoniziranje cijele Bosne i Hercegovine tako što bi se 15 sreskih područja iz 1955. godine organizovalo kao 14 etnički mješovitih kantona, od kojih bi 4 bila sa većinski hrvatskim, pet sa srpskim i pet sa bošnjačkim stanovništvom. Obrazlažući ovaj model, kao jedan od mogućih izlaza iz dugotrajne stagnacije i permanentne krize vlasti u Bosni i Hercegovini, autor se nije bavio pitanjem političke realnosti za implementaciju ovakvih i sličnih modela.

Ključne riječi: Bosna i Hercegovina, entiteti, kantoni (srezovi), vjerske i etničke zajednice, Bošnjaci, Srbi, Hrvati i Ostali.

CIJELI TEKST

Kratak osvrt na razvoj kulturne politike Europske unije

Dr. sc. Edin Veladžić

U radu je u kratkim crtama predstavljen razvoj kulturnih politika u okviru institucija Europske unije. U početnoj fazi europskih integracija oblast kulture nije našla svoje mjesto, što i nije iznenađujuće ako imamo u vidu političko-ekonomsku prirodu Europske zajednice. Prve budžetske linije za kulturu Europski parlament odobrava početkom 70-tih čime su stvorene pretpostavke za uspostavu prve administrativne jedinice za oblast kulture. Na taj način uspostavljen je strateški most za pripremu novih zahtjeva za djelovanje na polju kulture. Ti pokušaji posljedica su značajnijih promjena u promišljanjima o ulozi kulture i kulturnim aktivnostima. Tada je započelo sazrijevanje spoznaje o potencijalnoj ulozi kulture kao sredstva za rješavanja društvenih i ekonomskih pitanja, što je dovelo do legitimacije kulturnih aktivnosti na nivou Europske zajednice.

Ključne riječi: Europska zajednica, Europska unija, integracije, kultura, kulturna politika

CIJELI TEKST

Staro crkvište u selu Bijeli Potok kraj Bijele (Brčko Distrikt)

Marko Matolić, univ. bacc. hist.

U radu se objavljuju podaci o jednom do sada nepoznatom i neevidentiranom arheološkom lokalitetu – crkvištu u selu Bijeli Potok kod Bijele u Distriktu Brčko. U selu postoji živa predaja o staroj crkvi i svećenicima koji su u njoj boravili, a zabilježeni su i neki indikativni toponimi. Autor pretpostavlja da se ovaj lokalitet može povezati sa spomenom Crkve Svete Marije kod sela Bili Potok u osmansko-turskim defterima iz 16. vijeka, koju su raniji povjesničari povezivali sa srednjovjekovnim samostanom Santa Maria di Campo i pogrešno ubicirali u Koraj.

Ključne riječi: arheološki lokalitet; crkvište; Bijeli Potok; Bijela; Brčko Distrikt; Majevica; Posavina; kršćanstvo; osmansko doba; defteri, Zvornički sandžak; Vlasi.

CIJELI TEKST

Bilješke o razvoju autobuskog prevoza na području Gračanice do 1992. godine

Prof. dr. Omer Hamzić

U ovom prilogu autor donosi osnovne podatke o razvoju putničkog saobraćaja u Gračanici sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka. Ukidanje uskotračne pruge do Karanovca i popularnog “ćire” smatra se prekretnicom u razvoju ove privredne grane. Povezivanje Gračanice modernim asfaltnim putem sa željezničkom stanicom Sočkovac, 1972., te rekonstrukcija i asfaltiranje puteva Tuzla – Doboj i Gračanica – Srnice, 1974. i 1975. godine, potaknut će bržu rekonstrukciju i gradnju priključnih i lokalnih puteva, što će omogućiti otvaranje novih autobuskih linija i formiranje uspješne prevozničke firme u Gračanici. Dinamičan razvoj drumskog putničkog saobraćaja u ovom periodu poklapa se ili prati dinamičan privredni i društveni razvoj čitavog ovog područja.

Ključne riječi: Gračanica, putnički saobraćaj, autobusi, uskotračna pruga, asfaltiranje puteva, mostovi, Spreča, rat

CIJELI TEKST

Šta se zaista desilo na Zečevom gaju?

Edin Šaković

U članku se govori o događajima koji su se zbili od 23. do 25. maja 1992. godine na lokalitetu Zečev gaj, na tromeđi naselja Stjepan Polje, Malešići i Lendići. Na osnovu nekih prethodno nepoznatih i neiskorištenih historijskih izvora, te iskaza većeg broja svjedoka i neposrednih sudionika, autor iznosi više novih podataka i saznanja, korigirajući neke od prethodnih zaključaka iznesenih u članku koji je objavljen u 43. broju “Gračaničkog glasnika” (u maju 2017.). Poseban naglasak se daje na događaje od 23. maja (pogibija Džemala Bašića, izvlačenje njegovog tijela i sukob s naoružanim srpskim ekstremistima, te zaposjedanje zaseoka Ahmići), kao i na sudbonosni pokret Manevarskog voda TO RBiH Gračanica oko podneva 25. maja, koji je, kako to ovaj rad nedvojbeno pokazuje, uslijedio na osnovu primljenog naređenja, a ne samoinicijativno. U radu su također bliže prikazane okolnosti stradanja (pogibije i ranjavanja) pripadnika TO RBiH, te okvirno data rekonstrukcija događaja koji su se u tom vremenu desili u rejonu Zečevog Gaja.

CIJELI TEKST

Izvještaji o kontroli apoteke i trgovačkih radnji u Gračanici

Mina Kujović

Prilog sadrži četiri zapisnika o provođenju zdravstveno-sigurnosnih mjera u Gračanici: dva zapisnika o pregledu rada i uređenja u glavnoj apoteci, jedan zapisnik o reviziji trgovačkih radnji, sačinjen prilikom kontrole držanja i prodaje lijekova i otrovnih stvari i jedan Iskaz o kretanju bolesnika u ambulanti. Kontrole su provođene na temelju odluka Ministarstva narodnog zdravlja Kraljevine SHS i iz zapisnika se vidi kako su provođene u Gračanici od 1919. do 1925. godine s ciljem poboljšanja zdravstveno-sigurnosnih prilika. Prilog se zasniva na nekoliko dokumenata, sačuvanih u arhivskim fondovima koji se odnose na zdravstvo, pohranjenim u Arhivu Bosne i Hercegovine.

Ključne riječi: Gračanica, apoteka, kontrola, lijekovi, inspekcija

CIJELI TEKST

Pobjeda na Vijencu – prilozi iz ratnoga tiska

(priredio: Edin Šaković)

Oslobađanje uzvišenja Vijenac, 11. maja 1994. godine, bila je jedna od najznačajnijih pobjeda Armije Republike Bosne i Hercegovine na prostoru sjeveroistočne Bosne u dotadašnjem toku rata. U povodu 25. godišnjice od ove značajne bitke prenosimo nekoliko članaka koji su nakon pobjede na Vijencu objavljeni u listovima i publikacijama Drugog korpusa i Operativne grupe 2, a koji danas predstavljaju zanimljive i vrijedne historijske izvore – ne samo o borbama na Vijencu, nego i odjeku koji je zauzimanje ovog neprijateljskog uporišta imalo među borcima i pripadnicima Armije RBiH.

Ključne riječi: Vijenac, Armija RBiH, pobjeda; oslobađanje; ratni članci, ratna publicistika, Drugi korpus, Operativna grupa 2; “Domovina”; “Armija ljiljana”; Press OG-2.

CIJELI TEKST

Likovi zavičaja: Avdo Prohić – prvi ljekar Gračanice

Prof. dr. Omer Hamzić

U prilogu se daju samo ključni fragmenti iz životopisa liječnika Avde Prohića kao jednog od najpoznatijih Gračanlija prve polovine 20. stoljeća. Uočljive su tri faze na njegovoj životnoj stazi: u prvoj fazi koju možemo nazvati mlado doba Prohić, uz svoje školovanje, studije i prve godine ljekarske prakse u Gračanici, ispoljava vrlo visok aktivitet u društvenom životu Gračanice tridesetih godina (mjesni fudbalski klub, “Gajret”, Crveni krst i dr.), potom slijedi vrijeme rata tokom kojeg ostaje u Gračanici i kao ljekar stavlja se “u funkciju naroda”. Trajan pečat u njegovom životu ostavit će epizoda spašavanja jevrejskog bračnog para Kolmanovih, a posebno njihove male kćerkice Nade, koju uspijeva, uz pomoć svoje porodice, ispred ustaša skloniti u Zagreb. Krajem 1943. pod nerasvijetljenim okolnostima odlazi, na liječenje i oporavak u Zagreb, gdje dočekuje mir, ali i nestanak brata Sabrije sa čijom porodicom ostaje do 1951 godine, kada se definitivno vraća u Gračanicu. U međuvremenu, u Sarajevu upoznaje i ženi učiteljicu Gordanu Sandić, sa kojom će provesti ostatak života u Gračanici. Dok je “zagrebačka faza” u životu dr. Prohića, za ovog istraživača iz objektivnih razloga (nedostatka izvora) ostala dosta zatamnjena, takozvana njegova zrela, treća faza puno bolje je i opširnije rasvijetljena. Opisuje se sukob intelektulaca u provinciji sa rigidnim komunističkim vlastima, koje ga drže na oku, sumnjiče i stalno sputavaju i ograničavaju u radu. Pod tim pritiscima dva-tri puta bježao je i od sebe i od Gračanice, da bi joj se ponovo vraćao iz odgovornosti i zahvalnosti prema svojim pacijentima, običnim ljudima koji su ga visoko cijenili i imali puno povjerenje u njegovu stručnost i poštenje.

Ključne riječi: Avdo Prohić, Gračanica, ljekari, privatna praksa, pacijenti

CIJELI TEKST

O “gatanju” na području sela Džakule

Fikret Ahmedbašić

U ovom članku autor opisuje nekoliko običaja, obrednih postupaka i načina liječenja oboljenja kod ljudi i životinja. Navedeni običaji su zabilježeni u selu Džakule, a bili su prisutni u tradicionalnom životu naroda gračaničkog kraja sve do prije nekih tridesetak-četrdeset godina. Članak predstavlja mali doprinos proučavanju, inače, neistražene narodne medicine i tradicionalnih metoda liječenja na području Gračanice i njene okoline.

Ključne riječi: Džakule; Gračanica: narodna medicina; običaji; obredi; rituali; čaranje; gatanje; magija; magijske radnje.

CIJELI TEKST

Fuzûlî – pjesnik osmanske turske književnosti u recepciji Muse Ćazima Ćatića

Dr. sc. Melinda Botalić

Krajem XIX i početkom XX stoljeća u Bosni i Hercegovini izražena je prevodilačka djelatnost sa orijentalnih jezika, prvenstveno s turskog, pa je, shodno tome, i jasno uočljiv utjecaj istočnih književnosti na književna djela bošnjačkih pjesnika, posebno Safvet-bega Bašagića i Muse Ćazima Ćatića. Ćatić se, među prvima u Bosni i Hercegovini, počinje intenzivno baviti književnošću na orijentalnim jezicima. Ćatićevi eseji odraz su njegove zanesenosti orijentalnom poezijom, i predstavljaju kratak prikaz dešavanja u turskoj književnosti u jednom prilično širokom vremenskom rasponu, tačnije od XVI stoljeća, pa do perioda u kome je on sam živio i stvarao. Zbog obimnosti Ćatićevog rada na ovom polju, težište istraživanja stavljeno je na pjesnika XVI stoljeća–Fuzûlîja. Esej o kome ćemo govoriti više predstavlja jedno subjektivno mišljenje dobrog poznavaoca klasične, ali i novije turske književnosti nego pravi kritički stav. Nažalost, do sada, Ćatićevim esejima nije dat potreban značaj u bosanskohercegovačkoj, kao ni u turskoj književnoj kritici. O njima nije dovoljno pisano, iako su oni važni kako s književnohistorijskog aspekta tako i zbog samog razumijevanja Ćatićeve poezije, pogotovo one nastale u periodu kada je autor, ponesen Istokom stvarao pod jakim utjecajem pjesnika toga podneblja.

Ključne riječi: pjesnici osmanskog perioda, Fuzûlî, esej, Musa Ćazim Ćatić

CIJELI TEKST

Priče iz djetinjstva–Sjećanja, u naraciji Senahida Kahrimanovića

Mr. sc. Fatima Bećarević

U pričama koje objavljujemo u ovoj rubrici Senahid Kahrimanović donosi fragmente iz sjećanja na neke upečatljive događaje i likove iz djetinjstva i rane mladosti. Vraćajući se u prošlost, narator se nostalgično prisjeća djetinjstva u jugoslavenskom periodu, u vremenu koje je obilježilo uvođenje modernijih tehnologija i sukobljavanje s patrijarhalnim načinom života. U fokusu ove proze su događaji koji su se u desili u okviru uže porodice čime je prezentirana uža perspektiva svijeta i postupno otkrivanje značaja kolektiviteta koji postaje veći tokom procesa razvoja i sazrijevanja. Priče prate dječakovo odrastanje, spoznaju društvenih pojava, ali i usvajanje određenih vještina, važnih za opstanak dječaka unutar društva. Kahrimanovićeve priče odlikuje bogatstvo jezika koje se ogleda u upotrebi arhaizama, lokalizama i toponima karakterističnih za okolinu Gračanice.

Ključne riječi: djetinjstvo, odrastanje, nostalgija, priča

CIJELI TEKST

Priče iz djetinjstva (Izbor)

Senahid Kahrimanović

CIJELI TEKST

Nešto kao autoportret u pokušaju

Mirela Kulović

U ovom tekstu autorica govori o svom stvaralačkom postupku, inspiraciji, pogledu na umjetnost općenito. Posebno se osvrće na slikarske tehnike kojima se služi i motive koje obrađuje, pri čemu svoju pažnju zaustavlja na mostu kao motivu ili simbolu spajanja svjetova. Pokušava odgovoriti na pitanje smisla i misije umjetnosti općenito, tražeći u svemu tome vlastiti izraz.

CIJELI TEKST

Mesud Šadinlija: Između pravde i realpolitike. Odnos mirovnih planova i vojnih operacija u Bosni i Hercegovini 1992-1995

Prof. dr. Zijad Šehić

CIJELI TEKST

Fikret Muslimović, Omer Hamzić: Bosna u srpskoj politici (2010.-2017.)

Edin Šaković

CIJELI TEKST

Jasmin Imamović, Ljetopis o kralju Tvrtku

Doc.dr. Benjamina Londrc

CIJELI TEKST

Enver Ljubović, Historijski i kulturološki identitet Cazina i Cazinske krajine do 1918. – historija i kultura Cazina i Cazinske krajine i neka prezimena

Saima Lojić – Duraković, MA historije

CIJELI TEKST

Kemal Ljevaković, Blago blagoslova

Hakija Ahmetaga, književnik

CIJELI TEKST

Nihada Hadžibegić-Žunić, Srce u starkama

Fatima Bećarović

CIJELI TEKST

Zbornik radova, Na margini povijesti

Alen Borić, BA.

CIJELI TEKST

Hakija Ahmetaga, Bosansko–danska knjiga

Kemal Ljevaković, književnik

CIJELI TEKST

Listovi gračaničkog kalendara od 14. 11. 2018. – 7. 5. 2019.

Prof. dr. Omer Hamzić

CIJELI TEKST

Glosar novih autora

CIJELI TEKST

linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram