Broj 48/24

Povodom 60. godišnjice Narodnog univerziteta u Gračanici

Prof. dr. Omer Hamzić

Krajem 1959. godine u Gračanici su osnovane dvije značajne ustanove–Gimnazija i Narodni univerzitet. I jedna i druga su u drugoj polovini prošlog i prvim decenijama ovog stoljeća ostavile snažan pečat u kulturno-prosvjetnom razvoju čitavog ovog kraja. U vrijeme njihovog osnivanja, u socijalističkoj Jugoslaviji još uvijek se tragalo za takozvanim vlastitim putem u socijalizam, pokušavao se pronaći model efikasnijeg privređivanja (ali uz vrhovnu arbitražu partije), razmišljalo se o prvim ustavnim reformama koje će poslije 1961. godine i ustavno urediti dotadašnje društvene promjene, izvršene na takozvanim samoupravnim principima. Nakon donošenja Ustava SFRJ, 1963. godine, uslijedila je i prva ozbiljnija poslijeratna privredna reforma (1965.), proklamovana veća samostalnost tadašnjih republika i autonomnih pokrajina, ali i privrednih preduzeća, koja su trebala ući u neku kontrolisanu tržišnu utakmicu… Sve će to kasnije dovesti do velikih prestrojavanja, naročito nakon donošenja Ustava, 1974. i Zakona o udruženom radu 1975., i napokon, definitivno uvesti Jugoslaviju u stanje permanentne krize koja će se raspetljati općom katastrofom na ovim prostorima, od 1990. do 1999. godine.

>>PDF članka

Uz pedeseti rođendan Radio Gračanice

Edin Šaković

Ove, 2019. godine, navršilo se ravnih pola stoljeća od osnivanja, tačnije od početka redovnog emitovanja programa lokalne javne radio-stanice u Gračanici. Navršilo se punih 50 godina od kako su stanovnici ovoga grada i njegove okoline na svojim radio aparatima po prvi put čuli redovnu najavu: “Ovdje Radio Gračanica”.

>>PDF članka

Stanje lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini i neki mogući pravci njenog daljeg razvoja–rezultati jednog istraživanja

Dr.sc. Muhamed Ibrahimović

U ovom prilogu prezentiraju se rezultati istraživanja koje je autor obavio tokom 2019. godine u cilju sagledavanja efikasnosti i funkcionalnosti lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini. Istraživanje je obavljeno u više općina oba entiteta i Distriktu Brčko putem anketnog upitnika kao i neposrednih razgovora sa osobama koje zauzimaju značajnije pozicije u lokalnoj samoupravi i učestvuju u provođenju zakona i propisa iz te oblasti. Za obradu ove teme autor se skoncentrisao na pet ključnih pitanja koja se odnose na stanje postojeće zakonske regulative. Gotovo svi odgovori potvrdili su potrebu njene promjene, te jačanje materijalne osnove i izvora za finansiranje lokalne samouprave. Analizirajući pristigle odgovore na anketna pitanja moguće je zaključiti da lokalni organi vlasti u entitetima i Brčko Distriktu imaju skoro ujednačene stavove o većini pitanja, osim o pitanju podrške donošenju jedinstvenog zakona o lokalnoj samoupravi na nivou države. Visok stepen saglasnosti postoji i u pogledu zahtjeva za stabilnijim finansiranjem lokalnih zajednica, što bi moglo biti polazište nadležnim zakonodavnim organima u nekim budućim, svakako neophodnim, promjenama zakonske regulative u toj oblasti.

Ključne riječi: lokalna samouprava, entitet, kanton, lokalna zajednica.

>>PDF članka

Kako su provedeni prvi vjerski i vakufsko-mearifski džematski izbori na području gračaničkog kotara, 1909. godine

Mina Kujović

Borba Muslimana Bosne i Hercegovine za vjersku i vakufsko-mearifsku autonomiju, s kraja 19. stoljeća uspješno je okončana donošenjem i objavom Statuta za autonomnu upravu islamskih vjerskih i vakufsko-mearifskih poslova u Bosni i Hercegovini, 1. maja 1909. godine. Za budući vjerski, pa i politički razvoj bosanskih Muslimana taj je statut bio od višestrukog značaja. Temeljem njegovih odredbi, između ostalog, prvi put u njihovoj historiji dozvoljeno im je da sami biraju svoje vjerske i vakufsko-mearifske organe. U prvom dijelu članka daje se kratak osvrt na sam autonomni pokret i ključne odredbe Statuta. U drugom, opširnijem dijelu govori se o prvim autonomnim izborima, održanim za grad Gračanicu i 18 mjesta (džemata) u gračaničkom kotaru. Navedena su imena i prezimena svih izabranih članova za nove vjerske i vakufsko-mearifske organe, te imena kandidata iz Gračanice za Okružno vakufsko-mearifsko povjerenstvo u Tuzli. Svi podaci su navedeni na temelju, do sada nekorištenih, dokumenata, pohranjenih u arhivskom fondu, nastalom tokom djelovanja Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu, od 1879. do 1918. godine.

Ključne riječi: Vakufsko-mearifska autonomija, Gračanički kotar, izbori, Soko, Sladna, mektebski prirez

>>PDF članka

Značaj osnivanja i doprinos Narodnog univerziteta općem prosvjećivanju i kulturnom uzdizanju naroda na širem području Gračanice

Prof. dr. Omer Hamzić

Na osnovu izvorne građe u prilogu se rasvjetljavaju počeci rada i društveno-političke okolnosti na samom kraju 1959. godine u kojima je došlo do osnivanja Narodnog univerziteta u Gračanici, kao javne ustanove koja je ostavila snažan pečat u razvoju kulture i narodnog prosvjećivanja na tom lokalnom području. U prilogu se akcenat daje na prve dvije-tri godine postojanja i rada te ustanove. To je period uhodavanja i traganja za njenom trajnom programskom profilacijom. Historijski podaci pokazuju da je ova ustanova, kao i mnoge njoj slične, osnovana sa primarnim zadatkom da bude u funkciji režima i vladajuće politike, prvenstveno kroz ideološko-političko obrazovanje ne samo članova partije, već i širokih narodnih masa. Međutim, gračanička i mnoge njoj slične ustanove brzo su izašle iz tih uskih ideoloških okvira i izrasle u vrlo dinamične ustanove osposobljene za organizaciju široke lepeze oblika opštenarodnog prosvjećivanja i kulturnog uzdizanja naroda u skladu sa njegovim zahtjevima i potrebama. U slučaju Gračanice, radi se o ustanovi koja je preživjela sve burne društvene promjene u drugoj polovini 20. stoljeća, koja se uspješno prilagodila vremenu i danas funkcioniše pod nazivom Bosanski kulturni centar.

Ključne riječi: Narodni univerzitet, ideološko-političko obrazovanje, obrazovanje odraslih narodna biblioteka, bioskopi

>>PDF članka

Kada je i kako nastala Radio Gračanica?

Edin Šaković

Na osnovu arhivskih dokumenata i ostale građe u članku se iznose osnovni podaci o osnivanju, pokretanju i počecima rada radio-stanice u Gračanici. Radio kao medij u Gračanici je masovnije zaživio tokom tridesetih godina XX. stoljeća. Do 1945. godine u Gračanici je bilo nekoliko desetina vlasnika radio-aparata, u narednih desetak godina taj broj je narastao na nekoliko stotina. Poslije 1960. godine, kada se osniva nekoliko lokalnih radio-stanica u širem okruženju Gračanice (Brčko, Modriča, Gradačac, Doboj...), rađa se ideja za osnivanje javne radio-stanice u Gračanici. Vrijedi spomenuti i samoinicijativne pokušaje privatnog (i bespravnog) radio-emitiranja, poput “Radio Lipe”, “Radio Varoši”, “Radio Miričine”, koji su stekli veliku popularnost i pažnju javnosti. Godine 1966. odlukom Opštinske konferencije Socijalističkog saveza osnovana je radio-stanica Gračanica. Međutim, prošle su pune tri godine prije nego što su ispunjeni svi potrebni pravni, kadrovski i tehnički uvjeti za početak njenog rada. U okviru Narodnog univerziteta, kao općinske javne ustanove za oblast obrazovanja, kulture i informiranja, Radio Gračanica je sa eksperimentalnim radom otpočela sredinom februara, a sa redovnim programom od 1. marta 1969. godine. U početku, Radio Gračanica je radila sa improviziranom opremom i veoma skromnim tehničkim mogućnostima, te mahom volonterskim kadrom. No, vremenom je kadrovski jačala, razvijala se i stagnirala, ovisno o društvenim promjenama, historijskim lomovima i mijenama kroz koje je u svojoj polustoljetnoj povijesti prolazila.

Ključne riječi: Radio; radio-emitiranje; radio-stanica; Gračanica; Radio Gračanica; osnivanje; pokretanje; 1966. godine; 1969. godina; Nesib Suman; Aleksandar Popović; Ešref Ćurić.

>>PDF članka

Historičar i njegov grad: skica za portret prof. dr. Saliha Jalimama (1951.– 2019.)

Doc. dr. Mirza Džananović

Salih Jalimam bio je historičar i vrijedan član akademske, naučne i kulurne zajednice kako svog rodnog grada Zenice tako i cijele Bosne i Hercegovine. Kompletan radni vijek posvetio je istraživanju prošlosti Bosne i Hercegovine, a poseban fokus posvetio je srednjovjekovnoj bosanskoj državi, naročito njenom duhovnom razvoju, te historiji Zenice koju je nastojao promatrati i mimo okvira industrisjkih postrojenja, radnika i zatvora. Bio je redovan predavač u nekoliko univerzitetskih centara u Bosni i Hercegovini, a poseban doprinos je dao formiranju i razvoju Univerziteta u Zenici, naročito Pravnom fakultetu, čiji je bio prvi dekan, te Filozofskom fakultetu. Aktivno je sudjelovao u radu više kulturnih institucija, organizacija i udruženja, a bio je član uredništva i redakcije nekoliko značajnih časopisa uključujući i Gračanički glasnik.

Ključne riječi: Salih Jalimam, Zenica, mikrohistorija, srednjovjekovna Bosna, duhovna susretanja

>>PDF članka

Stanovništvo Škahovice kod Gračanice u XIX. stoljeću

Mr. sc. Kemal Nurkić

U radu se detaljnije govori o stanovništvu sela Škahovica, Kaze Gračanica u XIX. stoljeću, tačnije prema popisima 1850/51. i 1874. godine. O detaljnijim karakteristikama toga sela iz sredine XIX. stoljeća i krajem osmanske uprave, do sada nismo imali podatke. Takav jedan detaljan uvid nam omogućavaju do sada nepoznati i nekorišteni podaci službenog popisa stanovništva iz 1850/51. godine, te gruntovni popis Škahovice iz zadnje decenije osmanske uprave. Prevod ovih popisa za selo Škahovicu kao i njihova analiza pružaju nam obilje podataka o demografskim karakteristikama sela u navedenom periodu. Između ostalog, doznajemo detaljne podatke o muškom stanovništvu svih kuća u selu. U kućama su popisani svi muškarci sa imenom, imenom oca, brojem godine i prezimenom.

Ključne riječi: Škahovica, Osmanski period, popis stanovništva, XIX. stoljeće, prezimena.

>>PDF članka

Mahala Čiriš u popisu stanovništva kaze Gračanica iz 1266. h. (1850./1851.) godine

Mr. sc. Kemal Nurkić, Mr. sc. Rusmir Djedović, Mr. Edin Šaković

Godine 1266. po Hidžri (1850./1851.) izvršen je popis stanovništva Ejaleta Bosna, pri čemu su popisane i mahale u kasabi Gračanica, središtu istoimene kaze. U ovom članku objavljujemo dijelove popisa koji se odnosi na mahalu Čiriš, jednu od petnaestak mahala u Gračanici. Popisom je obuhvaćeno ukupno 38 kuća, sa imenima vlasnika, te muških članova domaćinstva. Najbrojnija familija u mahali prema ovom popisu bili su Šabići (11 kuća), zatim slijede familije Sakalaš (4 kuće), Ramaš (3 kuće), Kakeš (3 kuće), Ćehajić (2 kuće), te još petnaest ostalih familija zastupljenih sa po jednom kućom. Popis donosi obilje novih, do sada nepoznatih podataka o stanovištvu mahale, te se može smatrati veoma dragocjenim izvorom za buduća geneaološka, antropogeografska i historiografska istraživanja.

Ključne riječi: Popis stanovništva; 1850.; 1851.; Mahala Čiriš; Gračanica; Osmansko carstvo; rodovi; kuće; genealogija.

>>PDF članka

Pedeset godina Radio Gračanice

Priredio: Edin Šaković

U ovom broju našega časopisa donosimo seriju odabranih dokumenata, priloga, članaka i fotografija, koji ilustriraju polustoljetnu povijest Radio Gračanice. Riječ je o samo jednome dijelu prikupljene izvorne građe, koja će u dogledno vrijeme, nadajmo se, poslužiti za pisanje posebne monografije o ovoj radio-stanici. Do tada, uvjereni smo da će čitatelj, prelistavajući ove dokumente i priloge, kao prvorazredne historijske izvore, osjetiti dašak prošlih vremena u kojima je ovaj radio rođen, u kojima je odrastao, razvijao se i sazrijevao, mijenjao onako kako se mijenjalo njegovo okruženje i kako smo se mijenjali i mi sami. Kažu da slika govori više od hiljadu riječi – slično je i sa arhivskom građom. Prelistajte naredne stranice i u to se sami uvjerite.

>>PDF članka

Dnevnički zapis iz maja 1992. godine

Nijaz Omerović

Na stranicama “Gračaničkog glasnika” u više je navrata i sa različitih motrišta pisano o dešavanjima s početka agresije na Bosnu i Hercegovinu, a osobito o događajima u rejonu Zečevog gaja, na tromeđi Malešića, Lendića i Stjepan Polja, 23. i 25. maja 1992. godine. Ovom prigodom objavljujemo memoarski zapis neposrednog sudionika, Nijaza Omerovića, akademskog slikara iz Gračanice, koji je u proljeće 1992. godine bio pripadnik Manevarskog voda Teritorijalne odbrane RBiH Gračanica i blizak saradnik njegovog komandira Mehmeda Meše Ahmedbegovića. Zapis je nastao 28. maja 1992. godine, nepuna tri dana od presudnih borbi na Zečevom gaju, u kojima su živote za Bosnu i Hercegovinu dala desetorica boraca Teritorijalne odbrane RBiH. Kao autentično svjedočanstvo, nastalo neposredno nakon spomenutih događaja, sigurno će poslužiti kao koristan i pouzdan izvor, ali i kao poticaj za buduća istraživanja.

Ključne riječi: Gračanica; 1992. godina; agresija na Bosnu i Hercegovinu; Teritorijalna odbrana RBiH; Patriotska liga BiH; Manevarski vod TO RBiH Gračanica; Mehmed Ahmedbegović; 25. maj; 23. maj; Zečev gaj; sjećanje; zapis.

>>PDF članka

Likovi zavičaja: Medžid Hamzić iz Stjepan Polja – komunistički ilegalac Beograda

Prof. dr. Omer Hamzić

Autor je prikazao jedan tragičan i već davno zaboravljen lik iz prošlosti zavičaja. Iz priloga se vidi kako je i zašto došlo do tog zaborava. Nažalost, to je i jedan od mnogih primjera bošnjačkog samozaborava. U ovom slučaju na nekom lokalnom nivou. Ovaj prilog je jedan od načina kako bi se tome trebalo suprotstavljati. I učiti iz dobrih i loših primjera iz naše prošlosti.

Ključne riječi: Medžid Hamzić, Sjepan Polje, Gračanica, logor Banjica, ilegalni komunistički pokret

>>PDF članka

Bio sam novinar Radio Gračanice i direktor Narodnog univerziteta – memoarske bilješke

Prof. dr. Omer Hamzić

U ovim memoarskim bilješkama autor opisuje neke zanimljive detalje iz svoje radne biografije, odnosno sjećanje na početke svoje karijere u Radiostanici, koja se odmah po svom osnivanju našla u sastavu Narodnog univerziteta u Gračanici. Rad je podijeljen na dvije veće cjeline. U prvoj autor objašnjava kako je 1971. godine primljen na posao i kako je “pekao” novinarski zanat, te kako je stvarao prve “otkačene” emisije na lokalnom radiju, koje su u tim vremenima bile jako popularne i slušane. Nije ni slutio da će sedam godina kasnije postati direktor Narodnog univerziteta i nadređen svojim dojučerašnjim šefovima. U svom mandatnom periodu kao najmlađi među direktorima tadašnje općine Gračanica, riješio je nekoliko značajnih razvojnih pitanja ustanove, o čemu i piše u ovom dijelu svojih sjećanja (jačanje biblioteke, “uhodavanje” novog Doma kulture, “Delegatski bilten”, iznašao trajno rješenje za muzičku školu itd,) Iako je kasnije radio sasvim druge poslove, autor je, kako kaže, u duši ili «po zanatu» trajno ostao novinar. Tome poslu će se ponovo vratiti, iako ne profesionalno tokom rata i agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992. – 1995.), kad je u jednom granatiranju Gračanice izgubio sina i doživio lakše ranjavanje. U to vrijeme bio je zapažen saradnik i komentator Radio Gračanice i jedan od najvrednijih članova Redakcije lokalnog ratnog lista “Biljeg vremena”. Nije mogao da to ne spomene u kontekstu svoje porodične tragedije iako se to možda ne uklapa najbolje u cjelinu ove priče. Nedostajale su mu riječi, da opiše pogibiju svog dječaka, pa je na tom mjestu morao naglo završiti ovaj prilog, rizikujući da ostane neshvaćen. Kao i svako sjećanje “bačeno na papir” i ovo je, neminovno, subjektivno intonirano. I pored toga, nadamo se da može korisno poslužiti kao izvor za proučavanju kulturne prošlosti Gračanice, kao autorovog zavičaja, a posebno za istorijat Narodnog univerziteta, Radio Gračanice i lokalnog novinarstva u kojima je ostavio neke tragove.

Ključne riječi: Narodni univerzitet, Radio Gračanica, omladinske emisije, Gračanica, dom kulture

>>PDF članka

Kako su nastale “Priče dobre vile” pjesnikinje Lejle Kadić?

Mr. sc. Fatima Bećarević

Predmet analize je knjiga za djecu “Priče dobre vile” gračaničke spisateljice Lejle Kadić. Riječ je zbirci poezije koja je tematski i stilski bliska djeci uzrasta do deset godina, ali i svima onima koji iz perspektive dječijeg svijeta nastoje posmatrati svakodnevnicu i motive koji su karakteristični za odrastanje, otkrivanje prirode i društva. Cijelu zbirku odlikuje osjećaj za ritam i melodiju zbog kojih su pjesme pamtljive i privlačne za djecu. Književno stvaralaštvo spisateljice Kadić predstavlja jedinstvenu pojavu na lokalnoj književnoj sceni, ali i širem kontekstu, posebno po stilu pisanja i načinu oblikovanja književne građe.

Ključne riječi: dječija književnost, poezija, ritam, melodija, ilustracije.

>>PDF članka

Južnoslavenska melanholija u likovnoj umjetnosti

Majda Dobrnjić

Ideja za istraživanje južnoslavenske melanholije nastala je pod uticajem citata o Jekovcu, stijeni sa koje se čovjek strmoglavi i umre dok je još u zraku. Iako je melanholija predmet istraživanja različitih naučnih oblasti dugi niz godina, njeno predstavljanje u likovnoj umjetnosti dosta je rijetko i zahtijeva proučavanje u okviru šireg kulturnog prostora. Tokom istraživanja melanholije za ovaj rad dosta se oslanjalo na saznanja vezana za sevdalinku zato što je to žanr u kome se melanholija najčešće ispoljava i u kome je općepoznata. Tokom istraživanja melanholije nastao je niz umjetničkih slika u različitim likovnim tehnikama na kojima su prikazani motivi karakteristični za melanholično raspoloženje i ambijent. Umjetničke slike iz ciklusa “Južnoslavenska melanholija”, koje prate ovaj tekst, rađene su u tehnikama pastel, akril i lavirani tuš. Osim dokumetarne građe kojom se potvrđuje interes za melanholiju u prošlosti ovaj rad upotpunjuju i fotografije na kojima je prikazana melanholija u savremenom društvu i svakodnevnici.

Ključne riječi: melanholija, tradicija, likovna umjetnost, sevdah, eglenisanje, likovne tehnike

>>PDF članka

Sedam pjesama

Amra Mujezinović

>>PDF članka

Hoare Marko Attila, “Bosanski muslimani u Drugom svjetskom ratu”

Doc. dr. Mirza Džananović

>>PDF članka

Nerkez Arifhodžić, “Vapaj agnostika Svemogućem–sjećanja bosanskog doajena 1991-2001”

Doc. dr. Benjamina Londrc

>>PDF članka

Mevlida Serdarević, “Priče i legende bošnjačkih porodica iz Hercegovine i Bosne”

Mina Kujović

>>PDF članka

Melida Travančić, “Ulaznica za junački kabare: književne refleksije Sarajevskog atentata”

Umihana Krličević–Omerović

>>PDF članka

Mensura i Ago Mujkanović, “Stradali vojnici iz tešanjskog kotara u austrougarskoj vojsci (1914-1918.)”

Melida Travančić

>>PDF članka

Dr. sc. Izet Šabotić, “Život, ljudi i događaji: Tuzla na razmeđu 19. i 20. stoljeća”

Prof. dr. Sead Selimović

>>PDF članka

Historijski pogledi, God. I, br. 1

Mr. Jasmin Jajčević

>>PDF članka

Bibliografija i naučno-istraživački rad prof. dr. Saliha Jalimama

>>PDF članka

Listovi gračaničkog kalendara od 10. 5. do 11. 11. 2019.

Prof. dr. Omer Hamzić

>>PDF članka

Glosar novih autora

>>PDF članka

Dozvoljeno je prenositi sadržaje sa gracanickiglasnik.ba bez odobrenja, ali je pri preuzimanju obavezno navesti ime autora teksta i izvora (direktan link na sadržaj koji se preuzima sa gracanickiglasnik.ba). Takođe, ni u kojem slučaju nisu dozvoljene intervencije na preuzetom sadržaju.
© 2020 Gračanički glasnik
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram