O životu i istraživačkom radu Josipa A. Baća

Sažetak

U periodu od 1979. do 1982. godine akademik Josip Bać vršio je opsežna istraživanja termalnih i plinovitih voda na području opštine Gračanica. Bio je to značajan prirodni resurs koji se morao dokazivati. Ali u to vrijeme ovdje nikom nije bilo do termalnih izvorišta, jer je vode za piće bilo sve manje. Redukcije su bile sve duže, žeđ je bukvalno prijetila Gračanici. Tadašnje vlasti nisu znale kako će riješiti taj veliki problem. Vodovod iz Sokola doveden 1963. godine, po svom kapacitetu bio je nedostatan. Bez vode, Gračanica nije imala budućnosti. Čak se razmišljalo i o iseljavanju. Iako su ga nagovarali da pokuša pronaći pitku vodu za Gračanicu, prof. Bać je to s razlogom odbijao. Njega su zanimale termalne i plinovite vode u Sprečkom polju, na čijem je istraživanju i definisanju kapaciteta intenzivno radio. Međutim, kada se u Gračanici pojavila velika epidemija žutice, izazvana nedostatkom vode u Gradskom vodovodu, prof. Bać je prihvatio molbu tadašnjih opštinskih rukovodilaca i otpočeo paralelno raditi i na istraživanju pitke vode za Gračanicu. Mimo svih očekivanja, otkrio je dubinske izvore vode u Kamenolomu Pašalići, koji su kasnije zacijevljeni i uključeni u gradski vodovod. Od tada do danas, u taj vodovod nisu uključene neke nove znatnije količine vode, a takozvani konzum dva puta se povećao. Gračanica očekuje novog Baća, iako je i onaj stari odavno zaboravljen. U znak zahvalnosti i sjećanja na tog velikog naučnika, koji je u jednom trenutku, pronašavši pitku vodu za Gračanicu, zasluženo slavljen kao heroj, a u povodu stote godišnjice njegovog rođenja, prenosimo prigodan tekst o životu i istraživačkom radu prof. Josipa Baća koji je objavljen 1986. godine, neposredno poslije smrti uvaženog profesora, u Zborniku radova Akademije nauka BiH, posvećenih akademiku Josipu Baću.