Prilog historiji agrarnih odnosa u Gračanici i njenoj okolini od 1920. do 1929. godine

Sažetak

Nakon završetka Prvog svjetskog rata, 1918. godine, Bosna i Hercegovina je imala preko 88% seoskog stanovništva koje je isključivo zavisilo od poljoprivredne i stočarske proizvodnje. Zemljišni odnosi , odnosno neriješeno agrarno pitanje bilo je za novostvorenu državu, Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS), u čiji je sastav Bosna i Hercegovina ušla kao autonomna pokrajina, postalo pitanje broj jedan. Bosanskohercegovačko seosko stanovništvo, većinom pravoslavno, nadalo se da će nova država konačno riješiti njihov problem, te da će postati i faktički vlasnici zemlje koju generacijama obrađuju.