Osnivanje i djelovanje Narodne biblioteke u Gračanici

Sažetak

Narodna biblioteka u Gračanici bila je javna knjižnica, ali i veoma aktivno kulturno-prosvjetno društvo, koje je ostavilo značajnog traga u kulturnom, društvenom i prosvjetnom razvoju Gračanice u periodu između dva svjetska rata. U ovome radu na osnovu različite historijske građe raspravlja se o godini osnivanja Narodne biblioteke, te zaključuje da je ta ustanova ipak osnovana u junu 1927. godine, a ne 1924. godine, kako se do sada navodilo. Osnivači Narodne biblioteke u Gračanici bili su učenici Šeriatske gimnazije iz Sarajeva, okupljeni u Muslimanski đački klub. Ubrzo po osnivanju biblioteka izrasta u kulturno-prosvjetno društvo, koje razvija živu aktivnost na prosvjetnom i kulturnom planu, organizirajući tečajeve opismenjavanja, javna predavanja, kao i različite priredbe, zabave i teferiče (izlete u prirodi). Narodna biblioteka u Gračanici najprije je radila u prostoriji u vlasništvu vakufa Ahmed-pašine džamije, a 1932. prelazi u znatno veće prostorije Hadži Bećir-begova vakufa, koje je do tada koristila Islamska čitaonica (ugašena sa uspostavom Šestojanuarske diktature), odnosno njena nasljednica Narodna čitaonica, koja je s radom prestala početkom iste godine. U novu prostoriju Narodna biblioteka uložila je znatan iznos vlastitih finansijskih sredstava, zbog čega je u kasnijim godinama imala dosta problema, obraćajući se u više navrata vakufskoj upravi s molbama za sniženje mjesečne zakupnine. Vakufska uprava je izlazila u susret Narodnoj biblioteci, vodeći se pri tome više kulturno-prosvjetnim negoli ekonomskim načelima. Ipak, s prelaskom u nove prostorije, u kojoj su bili odvojeni prostori za knjižnicu, čitaonicu, šah-salu, kafanu i salu za zabave, djelatnost i rad Narodne biblioteke doživljava još veći procvat. U okviru Narodne biblioteke, između ostalog, osnovan je i jedan od prvih nogometnih klubova u Gračanici (Sportski klub “Jedinstvo”), a 1937. godine otvoreno je i prvo kino u ovome gradu. Do Drugoga svjetskog rata Narodna biblioteka je okupljala između 100 i 120 članova, različite etničke i konfesionalne pripadnosti, ali i različitog svjetonazora i političkog opredjeljenja. Djelatnost Narodne biblioteke nije prekidana ni u toku Drugoga svjetskog rata, iako je ustanova radila u otežanim uvjetima. Poslije 1945. godine ovo kulturno-prosvjetno društvo se gasi, a knjižni fond biblioteke iskorišten je za uspostavu Sreske, odnosno kasnije Općinske narodne biblioteke u Gračanici, koja od tada djeluje kao javna ustanova. Iz nje se razvila i Narodna biblioteka “dr. Mustafa Kamarić” u Gračanici, koja i danas djeluje, baštineći gotovo stogodišnju tradiciju Narodne biblioteke u Gračanici.