Politika Hrvatske Prema Bosni i Hercegovini u 2016. i početkom 2017.

Sažetak

Na konkretnim primjerima autori analiziraju tendencije hrvatske politike prema Bosni i Hercegovini nakon prijevremenih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, 11. 9. 2016. godine. Postepeni zaokret te politike udesno i očigledna retuđmanizacija hrvatskog političkog miljea ima negativne implikacije na unutrašnje odnose i političku stabilnost u Bosni i Hercegovini koju konstantno narušava kontroverzna i neiskrena politika HDZ BiH i njenog lidera Dragana Čovića. Dok učestvuje u vlasti na svim razinama u BiH, nezadovoljan tzv. “jednakopravnošću Hrvata”, ali samo na prostoru Federacije, on istovremeno održava partnerske i prijateljske odnose sa Miloradom Dodikom i njegovim SNSD, koji otvoreno ruši i BiH i tu istu vlast, ne pokazujući nikakav interes za položaj Hrvata u RS. U isto vrijeme, na tragu te iste, obnovljene”tuđmanovske” politike, u Hrvatskoj se uporno negira nacionalna posebnost Bošnjaka s ciljem da budu samo vjerska skupina, dok su u BiH na područjima i u kantonima gdje vlast ima HDZ, izloženi ne samo političkoj diskriminaciji već i apartheidu (Stolac, Livno, Kiseljak i dr.) Autori zaključuju da se i u jednom i u drugom slučaju radi o retuđmanizaciji hrvatske politike i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini s ciljem da se u BiH očuvaju rezultati progona nehrvata tokom rata. Da bi se očuvala stabilnost u BiH i regionu, takvoj politici sve probosanske snage, moraju dati adekvatan i jedinstven odgovor, bez obzira na sve njihove ideološke i druge razlike.