Arhivski zapis

Neki podaci o političkom radu za KPJ u NOP u Gračanici (1939.-1945.)

Hasan Maglajlija

Objavljeno u Broj 33, 3. februar 2012.

Sažetak

Napomena priređivača: Memoari, memoarski zapisi i memoarska građa predstavljaju važnu skupinu historijskih izvora, nezaobilaznih u proučavanju pojedinih događaja ili cijelih razdoblja, posebno u slučajevima kada nemamo dovoljno prvorazrednih izvora: arhivske i dokumentarne građe. Memoarska se građa u historiografiji smatra izvorima drugog reda, budući da je – za razliku od arhivskih dokumenata – nastajala sa svjesnom namjerom da bude svjedočanstvo o prošlosti. Memoarski su izvori po svojoj naravi subjektivni, jednostrani, sa emotivnim nabojem, ponekad i sa (ne)skrivenim pravdanjem autora za određene postupke ili naknadnim objašnjenjima istih. Ipak, oni imaju i niz prednosti: za razliku od arhivske građe, obično pružaju povezanu sliku vremena o kome govore, daju podatke o zbivanjima koja nisu ostavila pisanog traga, odnosno odraza u službenim i poslovnim dokumentima, te pružaju mogućnost da se tačno objasne neki događaji koje naslućujemo, ali ne razumijemo iz arhivske građe. Imajući u vidu da se ni arhivski dokumenti ne mogu uzimati zdravo za gotovo, jer i oni često sadrže propagandno, ideološki, politički ili na drugi subjektivan način distorziranu sliku stvarnosti, jasno je da se i jedna i druga kategorija historijskih izvora mora koristiti uz jasan kritički pristup. Memoari, memoarski zapisi i memoarska građa se, stoga, može promatrati kao relevantan izvor informacija za povijesnu spoznaju, ukoliko se kritički analizira i ocijeni, komparira sa drugim dostupnim izvorima, te sagleda u kontekstu vremena o kome govori, kao i vremena u kome je nastala.

Čitaj članak (PDF)