Arhivski zapis
Merhum Hadži Mehmed ef. Hafizkadić
Sažetak
Dana 18. juna 1959. – 12. Zul-hidžeta 1378. u četvrtak – preselio je na ahiret Hadži Mehmed ef. Hafizkadić u bolnici “Edžjad” u Mekki od sunčanice. Merhum starinom potječe iz ugledne ilmijanske porodice Hadžića iz Gračanice. Njegov djed Hafiz Mehmed ef. Hadžić učio je hfz. i nauke od čuvenog muderisa u Gradačcu šejh H. Hasan ef. Muslimovića, čiji se mezar, ograđen željeznom ogradom i sa sačuvanim nišanima, nalazi niže Husejn kapetanove džamije u Gradačcu, a po čijem je imenu prozvana i česma u blizini njegova mezara “Hadžefendina voda”. Tradicija govori, da je on tu vodu pronašao i nad njom česmu izgradio. I kada sve vode u okolini presuše, tom se česmom i njenom pitkom vodom služi stanovništvo Gradačca. Svršivši nauke muderis mu vjenča kćer Zumretu i odasla ga u Istanbul gdje položi kadijski ispit. Potom je službovao kao kadija u Sjenici i Novom Pazaru, a zatim u rodnom mjestu Gračanici. Tu ga zateče okupacija Bosne po Austrougarskoj. Ne htijući služiti okupatoru bješe premješten u Čanakal kraj Istanbula, gdje je službovao kao kadija sve do svoje smrti. Tu je i sahranjen. Njegova udova, kći šejh H. Hasan ef., povrati se sa sinom u Gračanicu na posjed preminulog muža. Njihov sin jedinak – merhumov otac – Hafizkadić Ibrahim ef., koji dobi prezime po ocu “Hafizkadiji”, pripadaše ilmijanskom staležu ali nije vršio nikakvu vjersko-prosvjetnu službu, već je živio obrađivajući i koristeći svoj posjed.