Broj 14/7
povodom
Pokušaj promišljanja aktuelnog trenutka kulture
Atif Kujundžić
Razmišljanje o kulturi i razvoju, orijentacija na istraživanje u kulturnom prostoru i naziv publikacije svestrano su promišljeni. I naučno zasnovani. Jer, kultura je jedina opća historija čovječanstva i, u principu, svijet je istrošio sve modele međusobnih odnosa, osim onih koji uistinu imaju djelatnu kulturnu, a tako i duboko humanističku sadržinu To suštinski podrazumijeva naslanjanje na kvalitetne odgojno-obrazovne, naučne i umjetničke sadržaje i humanizam koji je kulturi imanentan, tj. uistinu inventivne ljudske pojave, projekte i poduhvate, a tako i okrenut budućnosti.
zavičaj
Rezultati općih izbora 2002.
Omer Hamzić
Ovogodišnje opće izbore, koje prvi puta nakon Dejtona organizuje domaća vlast, karakteriše velika apstinencija birača na svim nivoima glasanja, propast projekta “Alijanse za promjene” na čelu sa SDP i povratak takozvanih nacionalnih stranaka na političku scenu Bosne i Hercegovine. Prilog donosi globalne rezultate izbora na svim nivoima glasanja u Bosni i Hercegovini i detaljne podatke s područja općine Gračanica.
O životu i istraživačkom radu Josipa A. Baća
Akademik Julije Hahamović, akademik Aleksandar Trumić
U periodu od 1979. do 1982. godine akademik Josip Bać vršio je opsežna istraživanja termalnih i plinovitih voda na području opštine Gračanica. Bio je to značajan prirodni resurs koji se morao dokazivati. Ali u to vrijeme ovdje nikom nije bilo do termalnih izvorišta, jer je vode za piće bilo sve manje. Redukcije su bile sve duže, žeđ je bukvalno prijetila Gračanici. Tadašnje vlasti nisu znale kako će riješiti taj veliki problem. Vodovod iz Sokola doveden 1963. godine, po svom kapacitetu bio je nedostatan. Bez vode, Gračanica nije imala budućnosti. Čak se razmišljalo i o iseljavanju. Iako su ga nagovarali da pokuša pronaći pitku vodu za Gračanicu, prof. Bać je to s razlogom odbijao. Njega su zanimale termalne i plinovite vode u Sprečkom polju, na čijem je istraživanju i definisanju kapaciteta intenzivno radio. Međutim, kada se u Gračanici pojavila velika epidemija žutice, izazvana nedostatkom vode u Gradskom vodovodu, prof. Bać je prihvatio molbu tadašnjih opštinskih rukovodilaca i otpočeo paralelno raditi i na istraživanju pitke vode za Gračanicu. Mimo svih očekivanja, otkrio je dubinske izvore vode u Kamenolomu Pašalići, koji su kasnije zacijevljeni i uključeni u gradski vodovod. Od tada do danas, u taj vodovod nisu uključene neke nove znatnije količine vode, a takozvani konzum dva puta se povećao. Gračanica očekuje novog Baća, iako je i onaj stari odavno zaboravljen. U znak zahvalnosti i sjećanja na tog velikog naučnika, koji je u jednom trenutku, pronašavši pitku vodu za Gračanicu, zasluženo slavljen kao heroj, a u povodu stote godišnjice njegovog rođenja, prenosimo prigodan tekst o životu i istraživačkom radu prof. Josipa Baća koji je objavljen 1986. godine, neposredno poslije smrti uvaženog profesora, u Zborniku radova Akademije nauka BiH, posvećenih akademiku Josipu Baću.
Neki narodni običaji i vjerovanja s područja Sokola, Doborovaca i Džakula
Fikret Ahmetbašić
U ovom prilogu autor je pribilježio samo neka narodna vjerovanja i narodne običaje sa šireg prostora Sokola, Doborovaca i Džakula koja su se u našem narodu zadržala do današnjeg dana.
Ključne riječi: narodni običaji, vjerovanja, gatke.
prošlost
Osnivanje Islamske čitaonice (kiraethane) i drugih kulturno-prosvjetnih i humanitarnih društava u Gračanici početkom 20. stoljeća
Sajma Sarić
Uz ostala kulturno-prosvjetna društva s početka 20. stoljeća, posebno je obrađeno osnivanje Islamske čitaonice (kiraethane), koja je osnovana 1903. godine. Zahtjev za njeno osnivanje potpisalo je 50 uglednih građana, čija su imena navedena u ovom prilogu. Islamska čitaonica je imala značajnu ulogu u kulturnom, društvenom, pa i političkom životu Bošnjaka muslimana u Gračanici
Zahtjev za otvaranje gimnazije u Gračanici 1914. godine
Mina Kujović
Iz ovog, do sada nepoznatog dokumenta doznajemo da su ugledne Gračanlije još 1914. godine zahtijevali od okupacionih vlasti da otvore gimnaziju u Gračanici, uz prigovor da je čitav ovaj kraj u aktuelnim razvojnim programima potpuno zapostavljen. Nažalost, nije poznato da li je vlast u Sarajevu reagovala ne te prigovore. Vjerovatno je Prvi svjetski rat prekinuo sve te aktivnosti.
Gradsko jezgro Gračanice 1940. godine, urbano-komunalna i društveno-privredna skica
Damjan Blagojević
Ovo je dosta pregledna rekonstrukcija izgleda Gračanice između dva svjetska rata, odnosno pri kraju tog perioda. Iako je ispisana po sjećanju svog autora, obiluje nizom zanimljivih podataka i detalja koji mogu poslužiti kao osnova za detaljnija proučavanja raznih aspekata razvoja ovog gradskog središta. Autor nam prilaže i spisak vlasnika zanatskih i trgovačkih radnji, te važnijih ličnosti u društvenom i političkom životu tadašnje Gračanice.
riječ
Prof. Muhamed Tajjib Okić, život i djelo
Kemal Bašić
Jedan je od najučenijih ljudi koje je Bosna i Hercegovina ikada imala. Rođen je 1. 12. 1902. godine u Gračanici, gdje je proveo samo svoje rano djetinjstvo. Nastavio je školovanje u Sarajevu, zatim u Zagrebu, Parizu… Radio je kao profesor na Prvoj muškoj gimnaziji u Sarajevu, Velikoj medresi u Skoplju, Šerijatskoj gimnaziji u Sarajevu. Jedno vrijeme tokom Drugog svjetskog rata radio je u Ambasadi Turske u Beogradu. Poslije Drugog svjetskog rata odlazi u Tursku, gdje ostaje da živi i radi do kraja života. Imao je veoma široko obrazovanje, govorio je više svjetskih jezika, napisao mnoga značajna djela iz oblasti književnosti, islamskih nauka, historije, filozofije, otkrio nam mnoge učene ljude iz bosansko-hercegovačke književne baštine na orijentalnim jezicima, pisao o hamzevijama i bogumilima u Bosni i Hercegovini. Predavao na mnogim svjetskim učilištima. Umro je 9. 3. 1977. godine u Ankari. Po vlastitoj želji, ukopan je na groblju Bare u Sarajevu.
Memoari Muhameda Seida Mašića – egzistencijalna i literarna cijena nonkonformizma
Mr. Vedad Spahić
Sudbina memoarskog pripovijedanja u bosanskohercegovačkoj književnosti vrlo je znakovita. Kontinuirajući se na bogatu ljetopisnu baštinu, memoari su u počecima formiranja naše novije književnosti bili jedan od dominantnijih žanrova. Modernizam će ih, zajedno sa ostalim nefikcionalnim žanrovima, potisnuti u tzv. rubna područja lite¬rature, da bi, u doba socijalističke Jugoslavije, kao jedno od notornih obilježja diskursa, doživjeli neobičnu, vještačku renesansu. Povjerena im je bremenita društvena zadaća da zvaničnu historiju komunističkog pokreta, narodnooslobodilačke borbe i prijelomnih događanja socijalističke izrgadnje navodno “prizemljuju, očovječuju, svode na ljudski faktor, na ljudsku dimenziju” . Tog ozbiljnog posla mogli su se poduhvatiti, dakako, samo pravovjerni tvorci historije.
Ešref Berbić u ljepoti pjesničkog bivanja
Atif Kujundžić
Književno veče Ešrefa Berbića u okviru programa manifestacija Srebrenik otvoreni grad umjetnosti 2002. Srebrenik, Stari Grad, 26. 08. 2002.
Akvareli Ćamila Osmanovića, sredokraća stvarnosti i sna
Atif Kujundžić
Akvarel je slikarska tehnika koja funkcionira jedino u okolnostima u kojima se njome bavi darovit i vješt umjetnik. To je jedina tehnika koja ne dopušta popravke, naknadne intervencije i duži rad na slici. To je mogućnost da se istodobno pokažu dar, mjera i vještina. Zato, akvarel je uvijek u istoj mjeri: dar, vještina i događaj. Naravno: događaj je ono što je umjetnik pokušao da predvidi, ali što mimo njegovoga dara i vještine – slikarskog umijeća, slici određuje mjeru u estetskom smislu.
Nove knjige
Zlatko Dukić, Tri haška druga (roman), “Kujundžić” Lukavac, 2002.
Nakon desetak objavljenih romana, više dramskih tekstova (o kojima se, nažalost, malo zna), te plodnog publicističko-novinarskog rada, ovaj poznati tuzlanski novinar i pisac sa romanom “Tri haška druga” čini novi stvaralački iskorak. Kao i “ostatak” Dukićeve proze, i ovaj rukopis spada u kategoriju takozvane “savremene književnosti”, koja po definiciji “nastaje u istom vremenu u kojem žive oni koji je stvaraju i oni koji je čitaju”.
Dr. Husnija Kamberović, Husein-kapetan Gradaščević (1802.–1834.), biografija, Uz 200 godina rođenja, Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” Gradačac, 2002.
O Husein-kapetanu Gradaščeviću, njegovom značaju i ulozi u historiji Bosne i Hercegovine, te posebno Pokretu za autonomiju Bosne, pisali su mnogi historičari, orijentalisti i književnici. Njegovim životom i ulogom su bili inspirisani mnogi umjetnici koji su po onome što je govorio i radio stvarali svoja djela. Iako interesovanje za Husein-kapetana Gradaščevića nikada od njegove prerane smrti nije prestajalo, ipak je bilo perioda kada se o ovoj ličnosti i njegovoj ulozi u Pokretu za autonomiju Bosne tokom 1831. i 1832. godine nedovoljno, a nerijetko i nedobronamjerno pisalo.
Osman Hadžić, Osnovna škola “Klokotnica”, sedamdeset godina rada (1932.-2002.), Izdavačko-grafička kuća “Planjaks”, Tešanj, 2002.
Svako može da ima svoje gledanje na prošlost i sadašnjost. Međutim, historičari imaju poseban način na koji obrađuju prošle događaje. Takav je slučaj i sa knjigom “Osnovna škola “Klokotnica”, sedamdeset godina rada (1932.-2002.)”, u kojoj autor na stručan način, obogaćen iskustvom i svojim istraživačko-historijskim radom, obogaćuje knjigu i prikazuje rad Osnovne škole “Klokotnica”.
Isnam Taljić, Put iz Mekke (roman) El-kalem, Sarajevo,. 2001.
(Bošnjake treba čitati s desna ulijevo, inače, pred nama je samo njihov lik odražen u ogledalu)
Površan čitatelj romana PUT IZ MEKKE Isnama Taljića, neće dobiti puno. Prije će se dogoditi da dobije malo ili ništa. Da osjeti dosadu i donese krive zaključke o štivu. A nerijetko, površni jesmo. I skloni, da odložimo i odbacimo prije, nego li da se unesemo i ljudski uznastojimo razumjeti.
Zilhad Ključanin, Panorama pobožne bošnjačke poezije 20. stoljeća, Behram-begova medresa Tuzla, Biblioteka: Kapija, 2000.
(Ili: jedna od osnovnih bošnjačkih knjiga iz koje su nam mnoge knjige tek izvedene)
Promocije su neke vrste mitski trenuci u kojima sebi, kao pravo, uzimamo nešto od vrhunaravne moći, pa knjizi i njezinom atoru, pjesmama koje su nastale davno prije knjige, u datom času kažemo: eto, postojite i možete ići među ljude, u svijet!
listovi
Listovi gračaničkog kalendara od 1. 5. 2002. do 31. 10. 2002. godine
8. 5. 2002.
Završena druga faza regulacije Sokoluše
Tehničkim prijemom završena je druga faza regulacije Sokoluše pored Srednjoškolskog centra do glavnog mosta kod “Žitokombinata” u dužini od 250 metara. Uloženo je oko 3600 hiljada KM koje su obezbijeđene iz Opštinskog budžeta i Fonda za vodoprivredu TK i Fonda Sava. Pored otklanjanja mogućnosti poplava, zahvaljujući prirodnim materijalima, posebno kamenim zidovima, obezbijeđen je ljepši estetski izgled i ukupan ambijent u tom dijelu grada.
