Broj 26/13
povodom
Gračanica – od zaborava čaršija
Edin Šaković
U ovoj, 2008. godini, „pada“ više značajnih godišnjica i jubileja iz prošlosti kako grada, tako i općine Gračanica. Nažalost, niko ih se nije ni sjetio, akamoli da i jedan od tih jubileja na dostojan način obilježi. Ova godina će tako ostati obilježena uglavnom lokalnim izborima i uobičajenim rekvizitima koji ih prate: napadnim reklamiranjima, plakatima svih veličina istaknutim na svim mogućim i nemogućim mjestima, hvalisanjima, agresivnom i prljavom kampanjom. Predizbornoj atmosferi, aktivnostima i euforiji bili su podređeni gotovo svi vidovi javnog djelovanja, dok su daleko bitnije stvari, pa i one koje bi trebalo da budu dio identiteta ovoga grada i općine – potpuno zanemarene.
teme
Lokalni izbori u BiH 2008. – Deja vu ili nova prilika za afirmaciju lokalne uprave i samouprave u Bosni i Hercegovini
Suad Arnautović
Za nama su još jedni izbori u Bosni i Hercegovini i to Lokalni izbori koji su održani 5. oktobra 2008. godine. U ovom kratkom osvrtu ukazat ćemo na neke osnovne činjenice o karakteru ovih izbora, ali i podsjetiti na temeljne standarde koji bi trebalo da se ispune ako želimo da izbori u BiH imaju epitet demokratskih, odnosno slobodnih i fer izbora. Pri tome je neizbježno pitanje da li su ovi izbori već viđeno ili zaista predstavljaju novu priliku za daljnju afirmaciju lokalne uprave i samouprave u našoj državi.
Analiza rezultata lokalnih izbora 2008. na području općine Gračanica
Omer Hamzić
Lokalni izbori, održani 5. 10. 2008. godine za izbor vijećnika u Općinskom vijeću peti su po redu višestranački izbori i drugi po redu za izbor načelnika općine neposrednim glasanjem. Ovo su bili drugi po redu izbori na kojim su pravo glasa imali svi građani, sa bilo kojim od ličnih dokumenata projekta CIPS ili koji su do dana izbora podnijeli zahtjev za izdavanje jednog od tih dokumenata. Na nivou Bosne i Hercegovine u ovim izborima učestvovalo je 280 političkih subjekata, među kojima 72 političke partije, 41 koalicija, 147 nezavisnih kandidata i 20 listi nezavisnih kandidata.
Svi naši spomenici (povodom podizanja spomen-biste Josipu Brozu Titu u Gračanici)
Edin Šaković, Omer Hamzić
Neposredno nakon izbora i postizbornih slavlja, podizanje spomen-biste Josipu Brozu Titu postalo je jedna od glavnih tema u Gračanici. Riječ je o događaju koji, zasigurno, ima znatno veću težinu i daleko širu dimenziju od običnog obilježavanja nečijeg lika i djela, događaju koji je već izazvao polemike i podigao dosta prašine u ovom gradu.
zavičaj
LIKOVI ZAVIČAJA: Adem Alić – kako je stradao najbolji partizanski ilegalac u Gračanici
Omer Hamzić
Adem Alić je, koliko je poznato, prva i jedina žrtva ilegalnog antifašističkog i komunističkog pokreta u Gračanici iz reda Muslimana i jedan od najsvjetlijih likova antifašističke prošlosti ovoga grada. Nema sumnje, riječ je o istaknutom antifašisti, o čijem angažmanu u zamršenim političkim prilikama u Gračanici tokom Drugog svjetskog rata ni do današnjeg dana nije sve rečeno, niti do kraja istraženo. Do sada se o njemu uglavnom govorilo kao o „intelektualcu revolucionarnog kova“, koji je sarađivao s partizanima i zato strijeljan „od strane Nijemaca“. Čitav slučaj suviše se pojednostavljivao kao da je neko želio zamagliti uzroke i posljedice tog, uistinu, tragičnog događaja, koji je bolno odjeknuo ne samo u krugu porodice Adema Alića, već i u čitavoj čaršiji. U ovom radu učinjen je pokušaj da se, na osnovu nekih novih saznanja i dokumenata, o tom liku progovori na malo drugačiji način s ciljem da se, bar približno, dođe do odgovora na postavljeno pitanje u naslovu.
Pašići iz Gračanice
Rusmir Djedović
Ovaj prilog predstavlja dio višegodišnjeg istraživanja i historijsko-etnografskog rada ovog autora na terenu Gračanice i njenih mahala. Pored objavljene historijske literature, temelji se na dosad nepoznatim izvorima kao što su dokumenti iz austrougarskih gruntovnih knjiga i katastarskih planova grada i kotara Gračanice, zatim, knjige domovnice imama matičara od prije Drugog svjetskog rata, dokumenti iz Arhiva Medžlisa islamske zajednice Gračanica, Arhiva Tuzlanskog kantona, tj. Defter Kadiluka Gračanica. Korištena su i usmena predanja, koja su bilježili brojni poznavaoci prošlosti Gračanice. Neka od njih je zabilježio Kemal Osmanbegović prije gotovo četiri decenije. O familijarnoj tradiciji Pašića najviše podataka autor je zabilježio 1988. godine iz kazivanja gospođe Raseme Pašić (udate Fazlić), kćeri Hakije, rođene davne 1914, godine i nedavno od Lejle Pašić, rođene 1929. godine.
Sjećanje na gračaničku željeznicu–početak s pjesmom, ukidanje s tugom (1897. – 1967.)
Ćamil Naimkadić
Budući da se ove godine navršava tačno 40 godina od ukidanja uskotračne pruge Gračanica – Karanovac, početkom mjeseca avgusta 2008. počeo sam da tragam za podacima o tom „našem Ćiri“, za kojeg me, kao i mnoge druge Gračanlije moje generacije, vežu izvanredno lijepe uspomene i sjećanja na jedno, sada već davno prohujalo razdoblje iz historije ovoga grada. Da se podsjetimo: pruga uzanog kolosijeka Gračanica – Karanovac, kao odvojak od pruge Doboj – Tuzla – Simin Han u dužini od 4.010 metara puštena je u saobraćaj 1. 1. 1898., a službeno ukinuta 1. 11. 1967. godine.
prošlost
Boj kod Gračanice (u povodu 130-te obljetnice)
Edin Šaković
Gračanica i njezina okolina oduvijek se nalaizila na marginama historije. Ovo su područje zaobilazile vojske, osvajači, putopisci. Iako se u okvirima naše zavičajne historiografije katkada može primijetiti tendencija da se Gračanici dadne veći značaj nego što ga je objektivno imala, činjenica je da se ovaj grad gotovo ni po čemu nije izdvajao u bosansko-hercegovačkim okvirima. Gračanica je bila jedna obična provincijska kasaba u kojoj je život tekao mirno i bez većih potresa. Ipak, postoji jedan historijski događaj koji Gračanicu svrstava na, da tako kažemo, nešto više mjesto u historiji Bosne i Hercegovine. Taj događaj je čuveni Boj kod Gračanice, 12.–13. augusta 1878. godine, bitka u kojoj su snage bosansko-hercegovačkog pokreta otpora potukle austrougarske okupacijske trupe i oslobodile Gračanicu, koju su okupatori zauzeli šest dana ranije. Tako je Gračanica postala prvi i jedini oslobođeni grad u borbama protiv austrougarske okupacije, u ljeto i jesen 1878. godine.
Fragmenti iz sjećanja na neke događaje i političku aktivnost u srezu i mjestu Gračanici u periodu od kraja 1939. do početka jula 1941. godine
Midhat Muratbegović
Ovaj rad je u vidu saopštenja, autor pripremio i predočio na Okruglom stolu „Djelovanje napredne omladine, SKOJ-a, sindikata i KPJ u Gračanici neposredno pred rat i prvoj ratnoj godini“, koji je u organizaciji Komisije za istoriju Opštinskog komiteta Gračanica, održan u Gračanici 22. novembra 1985. godine. Na taj okrugli sto pozvani su sljedeći učesnici spomenutih događaja: Velo Šuput, Kemal Prohić, Mustafa Ustavdić, Ahmet Durić, Ekrem Durić, Hajrudin Mehinagić, Salih Osmanbegović, Adem Osmanbegović, Midhat Muratbegović, Vojin Hadžistević, Rizo Mehinagić, Zdravko Pavlović, Boris i Mirko Hrovatin (kao izbjeglice iz Slovenije, protjerani 1941. u Gračanicu). Skupu se nisu odazvali: Velo Šuput, Rizo Mehinagić, Zdravko Pavlović, Adem Osmanbegović i Ferid Suman. Okrugli sto je organizovan s ciljem da se u neposrednom sučeljavanju sjećanja i mišljenja preživjelih sudionika tih događaja dođe do vjerodostojnih podataka za Monografiju, koju su pod radnim naslovom „Gračanica i okolina 1941. – 1945.“, u to vrijeme počeli pripremati Esad Tihić, prof. i pukovnik iz Beograda i Omer Hamzić, profesor iz Gračanice. Monografija je izašla iz štampe i promovisana na Dan oslobođenja Gračanice, 7. 4. 1988., pod naslovom „Gračanica i okolina u NOB-u i revoluciji“. Glavni promotori su bili dr. Izudin Kešetović, savjetnik u Predsjedništvu SFRJ i Todor Vujasinović, ratni komandant Ozrenskog partizanskog odreda. S obzirom da je prilog Midhata Muratbegovića, vrlo seriozno i stručno pripremljen, izazvao posebnu pažnju, pa i neke polemičke tonove na spomenutom skupu, procijenili smo da bi kao izvor, mogao poslužiti i danas za dalja proučavanja novije prošlosti Gračanice, te odlučili da ga u cjelini objavimo i da na taj način obilježimo dvadesetu godišnjicu izlaska Monografije „Gračanica i okolina u NOB-u i revoluciji“.
riječ
Konteksti, oblici i motivi gračaničke ženske poezije
Mevlida Đuvić
Otkako je Roland Barthes proglasio smrt autora stvari u književnosti nisu iste. Recimo da se književnost iz prostora zatvorenih struktura i discipline našla na revizionističkom udaru različitih praksi pisanja od filozofije i antropologije pa do psihoanalize i dr. Izgubivši uporište individualnosti i originalnosti koju je autorstvo garantiralo tekstu, književnost je istovremeno odustala od potrage za totalnim istinama. U tom duhu iznikla poststrukturalistička teorija književni tekst razmatra kao heterogen prostor u kojem se razabiru različiti konteksti što u interakciji i prožimanju stalno transformiraju i prestrojavaju značenja teksta. Procesualnost, otvorenost, pluralnost su neke od kategorija presudne u oblikovanju percepcije kako autora tako i čitalaca. Instituciju autorstva, shodno tome, potiskuju taktike propitivanja tekstom/u tekstu instaliranih znanja-rekonstrukcije njime proizvedenih modela realnog. Univerzalne istine i vrijednosti su destabilizirane intenzitetom hedonističkog i pragmatičnog društva koje gleda u virtualno nebo i vjeruje u medijske mitove. Kazano riječima Derride, tvorca revizionističke dekonstrukcije–sve postaje tekst. Sve je podložno zavodljivom diskursu simulacije i slike. Ideja humanističkog poretka koji kroči prema napretku, duhovnom prije svega, oslabljena je intenzitetom drugog–tehnološkog napretka. Drugim riječima, književnost se i sama našla na tržištu. Poredak univerzalnog smijenjen je poretkom globalnog, što dovodi do paradoksa istovremenog fragmentiranja i centriranja istina o Realnom.
Gračanički ženski rukopis: Seada Delić, Nisveta Emina Kantardžić, Atifa Dolinar Terzić, Lejla Kadić (izbor pjesama)
O slikarskom opusu Ćazima Sarajlića
Aleksandar Adamović, Vitomir Pavlović
U ovom broju našeg časopisa objavljujemo crteže i slike Ćazima Sarajlića, poznatog tuzlanskog slikara, dugogodišnjeg direktora Međunarodne galerije portreta, koji je u februaru ove godine za svoj stvaralački rad dobio visoko međunarodno priznanje: Orden Viteza za umjetnost i književnost Ministarstva za kulturu i komunikacije Republike Francuske. Tim povodom, uz iskrene čestitke gospodinu Sarajliću, objavljujemo dva priloga, čiji su autori dobri poznavaoci likovnog djela i ukupnog angažmana ovog poznatog kulturnog poslenika: prilog pok. Ace Adamovića pod naslovom „Zlatna ptica u vrtu glinenih golubova“ i prilog Vitomira Pavlovića pod naslovom „Ars longa, vita brevis!“. Oba priloga preuzeli smo iz najnovijeg likovnog kataloga Ćazima Sarajlića (2007.)
Nove knjige
Senahid Kahrimanović, Moja Zona odgovornosti, BZK „Preporod“ Gračanica 2008.
Naslov knjige, osim što u potpunosti određuje i odgovara sadržaju koji se u njoj prezentuje–nakon prvih stranica čitanja, pa i letimičnim uvidom u sadržaj knjige, bez obzira što autor možda o tome nije ni razmišljao, doživljavamo kao sintagmu–simbol jednog vremena kada je u Bosni i Hercegovini doista bilo stani-pani. Ma koliko kao fraza bila istrošena, pogotovo u ratnom vremenu i kao vojnička ili novinarska odrednica (sjećamo se: „U zoni odgovornosti toj i toj dogodilo se to i to…“), u ovom rukopisu ona se zaista doima kao simbol jer se našla u naslovu jednog toplog kazivanja o ljudima koji su polahko „kliznuli“ u rat, a da nisu bili ni svjesni šta je zapravo, to što se iza brda valja. Kao neposredni sudionik, autor u ovoj knjizi opisuje sudbonosne događaje s početka rata u Bosni i Hercegovini (1992.-1995.), koji su se odigrali na jednom malom prostoru, nešto širem od njegove mahale, od njegove mjesne zajednice, koju u simboličnom smislu i doživljava kao dio svoje zone odgovornosti. Konkretnije, radi se o periodu od kraja avgusta 1991. godine, do kraja marta 1993. godine.
listovi
Listovi gračaničkog kalendara od 01.05.2008. – 30.10.2008.
Omer Hamzić
9. 5. 2008.
Otkriveno obnovljeno partizansko spomen-obilježje u Malešićima
Spomen-kosturnica je podignuta 1959. godine i pošto je, vremenom bila potpuno zapuštena, u Općinskom odboru SUBNOAR-a odlučili su da je obnove uz pomoć mještana i Mjesne zajednice Malešići. U kosturnici su sahranjeni posmrtni ostaci 8, poginulih partizanima, od kojih se jedino zna za ime Vulović Milinka – Miše i Ilić Jovanke. Nikada nije pouzdano utvrđeno iz kojih su partizanskih jedinica posmrtni ostaci tih boraca. Vjerovatno se radi o borcima iz jedne ili više brigada 25. i 45. srpske divizije JA, koje su 11. i 12. marta 1945. vodile borbe sjeverozapadno od Gračanice ili o partizanskim jedinicama, koje su poslije ulaska u Gračanicu, 7. aprila 1945. godine nastavile gonjenje neprijatelja u pravcu Malešića, prema Lukavici i dalje prema Doboju.
dodatak
Glosar novih autora
