Broj 31/16
povodom
Obilježavanje 15. godišnjice utemeljenja i trideset brojeva “Gračaničkog glasnika” – kratka retrospektiva
Dr. sc. Omer Hamzić
U želji da adekvatno obilježimo 15. godišnjicu utemeljenja i trideset brojeva “Gračaničkog glasnika” i naglasimo doprinos Časopisa afirmaciji kulturno-historijskih vrijednosti ne samo Gračanice, već i šire, te da pokažemo dostignuća, ali i iskustva stečena u radu na ovom projektu, mi smo u Redakciji Časopisa duže pripremali i 9. i 10. 12. 2010. godine, realizovali nekoliko programskih sadržaja, koji su pobudili pojačanu pozornost kako lokalne tako i šire javnosti. Bila je to prilika da se baci retrospektivan pogled na proteklu deceniju i po izlaženja Časopisa, kao i da se dodijele prigodna priznanja i zahvalnice najaktivnijim autorima, pojedincima i firmama koje su kontinuirano podržavale i promovisale projekat, kao i sponzorima koji finansijski stoje iza ovog projekta.
teme
Refleksije neofašizma i antifašizma u Bosni i Hercegovini
Prof. dr. sc. Edhem Muftić
Manihejsko učenje, po kojem je od samog početka postojalo carstvo svjetlosti i carstvo mraka, zasnovano je na vjerovanju u zaraćene strane dobra i zla koje su u permanentnom konfliktu. U prilog tome govori i činjenica da historija nije zabilježila period u razvoju ljudskog društva bez sukoba, stradanja i razaranja, kojeg bismo mogli nazvati carstvom svjetlosti bez tame.
Kultura i umjetnost Trećeg Reicha ili snaga zloćudne vlasti
Atif Kujundžić, knjiž.
Fašizam je najmračnija i najzločinačkija ideologija koja je ikad uspjela zaposjesti ljudsku svijest, ovladati čovjekovim razumom i duhom, nametnuti se čovjeku kao koncept i kodeks ponašanja, postupanja i djelanja za postizanje nekog cilja. To je jedina ideologija koja, tražeći potvrdu u životu i praksi, prakticira geslo: cilj opravdava sredstva. Ljudi su dobrovoljno prihvatali motive koji su podrazumijevali i uključivali naredbe o apsolutnoj poslušnosti i jednoumlju, kao i potpunu kontrolu u rukama samo jednog čovjeka – firera/vođe Adolfa Hitlera. jedan – Narod, jedna – Stranka, jedan – Vođa.
prošlost
Prahistorijska gradina Bučica iznad Gračanice
Edin Šaković, prof.
abstrakt: Prahistorijska gradina Bučica, koja se nalazi u neposrednoj blizini Gračanice, predstavlja interesantan i nedovoljno ispitan arheološki lokalitet. Na osnovu topografskog položaja i snažnih fortifikacija koje su ustanovljene terenskim pregledom, može se zaključiti da je Bučica predstavljala značajno naselje gradinskog tipa. U ovome članku razmatraju se neke mogućnosti u pogledu datiranja i kulturne pripadnosti ovog arheološkog nalazišta, te ukazuje na potrebu i značaj budućih iskopavanja.
Agrarni nemiri u tuzlanskom okrugu poslije Prvog svjetskog rata
Mr. sc. Salkan Užičanin
Abstrakt: Rješavanje agrarnog pitanja u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca bilo je aktuelno od prvih trenutaka njenog postojanja. Naime, seljaštvo je još u toku Prvog svjetskog rata, a naročito po njegovom završetku od novoformirane države tražilo radikalno rješavanje ovog pitanja. Međutim, ono je ne čekajući zakonska rješenja tog pitanja, samostalno stupalo u akcije za njegovo rješavanje. Tako je, krajem 1918. i početkom 1919. godine, gotovo cijela teritorija Bosne i Hercegovine bila zahvaćena agrarnim nemirima, u kojima su seljaci uzurpirali zemlju od zemljoposjednika. U ovim nemirima su vršene pljačke i nasilja, ne samo nad muslimanskim zemljoposjednicima, nego i muslimanskim slobodnim seljacima, pa je to pitanje dobilo i nacionalni i vjerski karakter. Agrarni nemiri su bili naročito intenzivni na području Tuzlanskog okruga i to u srezovima Bijeljina, Brčko, Gračanica i Gradačac.
Ustavno određenje i realni odnosi između organa uprave i samouprave u prvoj deceniji Kraljevine SHS
Dr. sc. Omer Hamzić
Abstrakt: Samoupravno uređenje jedne države, tekovina je modernog ustrojstva evropskih država, koje se i “rodilo” u krilu modernog parlamentarizma. U ustavnom razvoju evropskih država, tekovine teritorijalne samouprave pokazale su se kao dobra pravna podloga za ostvarivanje kasnije ideje “Evrope regija”. Gledano iz tog ugla, komplimenti koji su se u toku donošenja Vidovdanskog ustava, a i kasnije pripisivali čitavom tom ustavno-pravnom konceptu mogli bi se smatrati opravdanim. Ali ako je samouprava sama po sebi nešto što je suprotno državnoj birokratiji, ona se i kao ustavna kategorija morala “sudariti” sa unitarnim i centralističkim konceptom Vidovdanskog ustava kao cjeline. Zato se i našla u paradoksalnom položaju prema organima državne uprave koji su bili podčinjeni centru. U ovom prilogu šire su obrazloženi uzroci i posljedice tih paradoksa koje ne treba tražiti samo u slovu ustava i zakona, već u nepovoljnom ambijentu za njihovo oživotvorenje (društvenom, ekonomskom, političkom). Ključne riječi: Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, Vidovdanski ustav, Uredba o podjeli zemlje na oblasti, Zakon o opštoj upravi, Zakon o oblasnoj i sreskoj samoupravi, oblasna skupština,srez, Bosna i Hercegovina.
Kolektivizacija sela u srezu Gračanica u periodu 1945.–1953. Godine
Dr. sc. Izet Šabotić, doc.
Abstrakt: U radu su date neke značajne karakteristike kolektivizacije sela u srezu Gračanica u vremenu od 1945. do 1953. godine. Proces kolektivizacije posmatran je u kontekstu posebnih historijskih zbivanja vezanih za početnu fazu izgradnje socijalističkih društveno-ekonomskih odnosa nakon Drugog svjetskog rata. Ovim radom pokušat će se rasvijetliti neke posebnosti vezane za kolektivizaciju sela, sa značajnim brojem važnih detalja i momenata, opravdanih i neopravdanih razloga i motiva, uspjeha i poteškoća sa kojima su se susretale Seljačke radne zadruge (SRZ-e) na području sreza Gračanica u vremenskom periodu koji je bogat brojnim događajima i različitim pojavama i procesima. Ključne riječi: srez Gračanica, Seljačke radne zadruge, zadrugarstvo, zadruga, okućnica, kolektivizacija, poljoprivredni radovi, otkup, Komisija za selo, agrarne mjere, reorganizacija, likvidacija, skupština SRZ-a, upravni odbor SRZ-a.
građa
Borba protiv okupacije Bosne i Hercegovine: bojevi oko Tuzle
Dr. Atif Hadžikadić
U rubrici Građa, u ovom broju donosimo jedan nevelik, ali interesantan članak, objavljen 1927. godine u polumjesečniku “Novi Behar” (god. I., br. 5, 1. VII. 1927., str. 8-9), koji je izlazio u Sarajevu, u izdanju Islamske dioničke štamparije. U članku se govori o otporu austrougarskoj okupaciji Bosne i Hercegovine u tuzlanskom kraju, a njegov autor je dr. Atif Hadžikadić, poznati bošnjački politički, javni i društveni djelatnik u razdoblju između dva svjetska rata, koji je jedno vrijeme radio i kao profesor u tuzlanskoj gimnaziji.
Potraga za radnom snagom na području gračaničkog kotara za vrijeme austrougarske uprave
Mina Kujović, viši arh. savj.
U ovom prilogu govori se o tome kako je 1904. godine na području gračaničkog kotara proteklo pozivanje radnika za poslove na izgradnji istočne željeznice i na sječi šume u Bosanskoj Krajini. Iz priloženog izvještaja se vidi da Gračanlije nisu željeli raditi daleko od svoje Gračanice. Njihov spisak koji donosimo u prijepisu, jako je zanimljiv i za neka etnološka istraživanja na ovom području (prezimena i porijeklo familija), kao i za istraživanje pozicije (i imena, pojedinačno) muhtara i seoskih knezova, koji su bili produžena ruka kotarske uprave po našim selima.
Gračanlije u Marševima smrti 1945. godine
Zabilježio: Nihad Halilbegović
Nastavljajući sa objavljivanjem dokumentarnog materijala, prikupljenog u okviru projekta “Žrtvoslov bošnjačkog stanovništva s područja općine Gračanica 1941.–1945. – Gračanlije u marševima smrti 1945. godine: iskazi preživjelih”, u ovom broju, objavljujemo potresno svjedočenje g. Mehmeda Suljića (rođen 1925. godine u selu Džakule, kod Gračanice), jednog od preživjelih u marševima smrti 1945. godine. Ovo kazivanje zabilježio je naš saradnik Nihad Halilbegović u sklopu svog samostalnog istraživačkog projekta o stradanju Bošnjaka u završnici Drugog svjetskog rata i neposrednom poraću, u okviru kojeg je do sada obavio intervjue i zabilježio iskaze preko stotinu preživjelih žrtava, svjedoka i očevidaca širom Bosne i Hercegovine, uključujući i više svjedoka sa šireg područja Gračanice.
zavičaj
Likovi zavičaja: Sejdo Đulić – susret sa Valterom u Gračanici
Dr. sc. Omer Hamzić
Sejdo Đulić je jedan od značajnijih i, nažalost, skoro potpuno zaboravljenih likova, koji su ostavili prepoznatljive tragove u historiji Gračanice. Kao rezervni oficir Kraljevske jugoslovenske vojske i Hrvatskog domobranstva, on je u proljeće 1942. godine, u vrijeme kada su bošnjačka naselja u okolini Gračanice bila ugrožena od ustaničkih snaga i sa Ozrena i sa Trebave – stao na čelo odbrane ovih krajeva, uvezavši dotad nepovezane lokalne milicije i ustrojivši Gračaničku domobransku dobrovoljačku bojnu (u sastavu DOMDO pukovnije Hadžiefendića), koja je bila garant sigurnosti svih građana Gračanice u tom vremenu. Obavljao je, dakle, najznačajniju vojnu dužnost u gradu, bio uvažen i poštovan u narodu. Kao komandant te jedinice, nastojao je da sa svojim ljudima sačuva grad od razaranja, odvraćao pokušaje osvete i terora nad nezaštićenim nemuslimanskim življem, kao i iznenadne upade bilo koje vojske na teritoriju koju je kontrolisao.
Fragmenti iz historije sporta u Gračanici
Emir Tihić
Riječ urednika: Da bismo trajno otrgli od zaborava najznačajnije događaje i ličnosti iz gračaničkog sporta, oživjeli sjećanje na istaknute sportiste, trenere, sportske radnike, sponzore i donatore, vjerne simpatizere pojedinih klubova, od ovog broja našeg časopisa uvodimo rubriku “Fragmenti iz historije gračaničkog sporta”, koju će ispisivati i “puniti” gosp. Emir Tihić, poznati gračanički sportaš, rukometni trener, sportski radnik i prvi i najstariji gračanički sportski izvještač i novinar. Iz vremena kada sam kao mlad novinar počinjao u Radio Gračanici, sjećam se njegovih sportskih izvještaja i sportskih hronika, koje je godinama redovno ispisivao i objavljivao nakon svakog sportskog vikenda u Gračanici. Njegove ocjene i komentari pojedinih sportskih događaja su se odlikovali visokim nivoom stručnosti i odmjerenosti, njegovim izvještajima se, naprosto, vjerovalo. Ali su ti izvještaji imali i jednu dimenziju više–izvjesnu, nenametljivu dozu didaktičnosti, pouke i poruke, ne samo za one “na terenu”, već i za publiku i širu javnost. Uvijek su bili pozitivni i djelovali su usmjerivački u pozitivnom pravcu, što je danas prava rijetkost u branši sportskog novinarstva. Oni su se prije objavljivanja u javnosti (na radiju ili u novinama), sjećam se, na “najdemokratskiji” način redovno provjeravali kroz pripremne razgovore i neformalne diskusije “sportskih djelatnika”, koji su bili dio atmosfere u kultnoj gradskoj poslastičarnici kod Majstora Salima Šerifovića pred ili nakon važnijih sportskih događaja u gradu. Nema više ni majstora Salima, ni gradske poslastičarnice, nema više ni one, gotovo familijarne atmosfere pred važne sportske događaje, nema više tog društvenog miljea. Ko zna gdje se skupljaju danas naši sportaši i sportski radnici i da li se vode razgovori kao nekad kod Majstora u poslastičarnici na gračaničkom korzu. Ima toga još samo u nekom lijepom sjećanju ili polahko tone u maglu zaborava. Je li za sve kriva televizija, jesmo li se toliko svi izmijenili? Nešto od toga pokušat ćemo spasiti od zaborava na stranicama ovog časopisa kroz tekstove koje će ispisivati Emir Tihić.
riječ
Pjesme iz “Desete knjige”
Marko Vešović
Opet nam dijete –
Prije čijeg rođenja, svijete,
Postojao i jesi i nisi – iz kuće
Opet nam ode Ivana. U svanuće.
Kad ionako je rastužena
Pod nogom svaka daščica parketa.
I opet, ispod krivog nebosklona,
Ostajemo sami ja i moja žena,
Sa kojom život, četrdeset ljeta,
Između se nosim, kao za veš lonac.
I opet svijet je lišen sebe.
I bez zbilje smo i bez sanja.
Rastužuje me majka njena:
Kao da na buri kisne i zebe.
A pomoći joj ne možeš.
Meni je lako: u stihove – Bože,
Hvala ti za to – opet se sklanjam
Od sama sebe. Ko od nevremena.
Pa, Marko Darinkin, sjedi gdje si
I piši tugaljive glose
Kako iz svega što te zadesi
(Sramota bi bilo da se to sakrije)
Sa Trebevića moglo se
Vidjeti jedino šta život nije.
Šta biti ne smije.
OSVRTI, PRIKAZI I RECENZIJE
Slike Dijane Joldić koje odražavaju unutarnja stanja (Atif Kujundžić)
Dijana Joldić (1969.) dugogodišnji zdravstveni radnik iz Tuzle. Slika, piše i bavi se različitim vidovima umjetničke kreacije. Slika u tehnikama akrilika, gvaša i ulja. Kolažira osušene cvjetove u slike.
Adnan Jahić “Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini za vrijeme monarhističke Jugoslavije (1918-1941)” (2010), Zagreb: Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju & Islamska zajednica u Hrvatskoj: Medžlis Islamske zajednice Zagreb (dr. sc. Amir Karić)
Onaj ko bi se htio baviti samo sadašnjošću ne bi je uspio razumjeti, jer ishodište sadašnjih stvari, govorio je Lajbnic, nalazi se u proteklim, a stvari možemo najbolje upoznati po njihovim uzrocima. U povijesti našeg vremena nema nijednog događaja i nijedne pojave koji ne bi bili mnoštvom veza povezani s bliskom i daljom prošlošću. Samo ako znamo stariju povijest, našem pogledu postaju dostupne nerazumljivosti našeg vremena, kontinuitet i diskontinuitet povijesnog zbivanja.
Muhamed Filipović, U susret stogodišnjici “Merhameta”–spomenica povodom stotinu godina od osnivanja i dvadeset godina od obnove, MDD “Merhamet” Sarajevo, 2011 (dr. sc. Salih Kulenović)
Na samom početku knjige, kao i na kraju u kratkom pogovoru, autor naglašava kako ovaj spis nije historija “Merhameta” nego spomenica povodom njegovog dvostrukog jubileja–stotinu godina od osnivanja “Merhameta” i dvadeset godina od njegove obnove nakon pada komunizma na prostoru bivše SFRJ.
Građa o prošlosti Bosne, I, Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske,Odjeljenje društvenih nauka, Banja Luka, 2008. (Nermina Halilović, prof)
Historijski izvori za period srednjovjekovne bosanske države su dosta oskudni, nedostatni i fragmentarni. Izvorna građa iz tog perioda nalazi se, uglavnom, izvan granica naše zemlje: u Državnom arhivu Dubrovnik, Magyar Országós Leveltár (Mađarskom državnom arhivu), Vatikanskom arhivu, Zadarskom arhivu, Mletačkom arhivu itd. Zato je njeno prikupljanje, obrada i izdavanje složen, težak, odgovoran i dugoročan istraživački poduhvat. Ističemo neprocjenjivu važnost povelja kao pisanih izvora za valorizaciju historije srednjovjekovne bosanske države. Do sada je na njihovom prikupljanju i objavljivanju postignut značajan napredak, ali svako novo djelo u toj oblasti znači korak naprijed u razjašnjavanju mnogih aspekata političke, privredne, kulturne i vjerske historije srednjovjekovne Bosne.
Kemal Nurkanović, Fantazmagorije vremena (roman), “Off-set” Tuzla, Srebrenik, 2010 (dr. sc. Omer Hamzić)
U poplavi književnih tekstova (proze i poezije) koji se bave događajima na prostoru bivše nam države u zadnjoj deceniji 20-og stoljeća, a u okviru tog šireg temata, ratom za BiH (1902.–1995.) jer to je uistinu, po svim svojim karakteristikama bio bukvalno rat za BiH koji, nažalost, još uvijek traje–roman «Fantazmagorije vremena» Kemala Nurkanovića donosi izvjesnu svježinu, kako kroz pristup temi, tako i kroz njenu obradu i uobličavanje u književno štivo, koje nas, nakon njegovog iščitavanja, ne može nikako ostaviti ravnodušnim. Radi se, dakle, o romanu, nevelikom po obimu (svega 210 stranica), antiratnom po tematici i dosta originalnom po pristupu i obradi same teme.
Zbornik radova sa naučnog skupa “Kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe općine Banovići”, 15. 04. 2010. godine, Tuzla-Banovići, 2010. (Senad Begović, prof)
Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona je u saradnji sa općinom Banovići, bio organizator skupa “Kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe općine Banovići”, koji je održan u Banovićima. Općina Banovići nema dovoljno istraženo i valorizirano kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe (ne postoji elaborat o kulturno-historijskom i prirodnom naslijeđu, kao što je to slučaj sa pojedinim općinama Tuzlanskog kantona – Tuzla, Živinice, Kladanj; nije kategorisano naslijeđe, ne postoji uređena lista evidentiranih i potencijalnih dobara i naslijeđa itd.) Prema tome, javila se potreba organizovanja jednog skupa koji bi se bavio problematikom zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa.
“Baština sjeveroistočne Bosne” broj 1 i 2, Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe Tuzlanskog kantona, Tuzla 2010. i 2011. (Munisa Kovačević, prof)
Problematika kulturne historije i zaštite, korištenja, obnove i istraživanja kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, odnosno baštine Tuzle, Tuzlanskog kantona i sjeveroistočne Bosne je vrlo slabo istražena i prezentovana kulturnoj i široj javnosti. S tim u vezi, tokom 2010. godine Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe Tuzlanskog kantona je, po prvi put u svojoj 25-ogodišnjoj historiji, otpočeo intenzivniju izdavačku djelatnost da bi na neki način popunio prazninu u oblasti izdavaštva s tog područja. Kao prvo izdanje Zavoda, pokrenut je i odštampan Časopis za baštinu, kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe, pod nazivom Baština sjeveroistočne Bosne.
listovi
Listovi gračaničkog kalendara od 19.11.2010. do 28.04.2011.
Dr. sc. Omer Hamzić
19. 11. 2010.
Otkriveno spomen-obilježje šehidima i poginulim borcima u ratu za BiH (1992. – 1995.) u Gornjoj Orahovici
Na spomeniku je ispisano 10 imena poginulih boraca s područje Gornje Orahovice, koji su se borili gotovo na svim ratištima u Bosnu i Hercegovini. Narod ovog sela podigao je spomenik u znak trajnog sjećanja na te likove, koji dadoše život braneći Bosnu. Uz članove porodica poginulih, ceremoniji otkrivanja spomenka prisustvovao je i veliki broj građana, kojima su se obratili predsjednik Mjesne zajednice Gornja Orahovica Vehid Osmanović, općinski načelnik Nusret Helić i ministra za boračka pitanja TK Bahrija Mehurić.
dodatak
Predstavljamo vam doktore nauka s područja Gračanice
Dr. sc. Anisa Avdagić, Bosanskohercegovačka pripovijetka u procesima evropeizacije i tranzicije: diskurzivni pristup reprezentaciji identiteta (sažetak doktorske disertacije)
redložena tema Bosanskohercegovačka pripovijetka u procesima evropeizacije i tranzicije: diskurzivni pristup reprezentaciji identiteta implicira više problemskih nivoa i obuhvata različite, ali komplementarne forme artikuliranja tranzicijskih procesa u pripovjednom tekstu, kao i pripovjednog teksta u tim procesima, odnosno njegove pojavnosti, moguće (subverzivne) funkcionalnosti i, konačno, vrijednosti u kontekstu, tempu i logici evropeizacije ili tranzicijskog razdoblja…
Dr. sc. Amir Baraković, Geološke i kvalitativno-kvantitativne karakteristike kaolinskih sirovina Bosne i Hercegovine sa definisanjem parametara njihove primjenjivosti u keramičkoj industriji (sažetak doktorske disertacije)
U Bosni i Hercegovini, kaolini, keramičke i vatrostalne gline kao i druge nemetalične mineralne sirovine su razmještene u više rudnih rejona i bazena. Detaljnim terenskim, laboratorijskim i industrijskim istraživanjima i ispitivanjima su determinisane geološke i kvalitativno-kvantitativne karakteristike kaolinskih sirovina Bosne i Hercegovine, koje ujedno predstavljaju značajne prirodne resurse za razvoj različitih industrijskih kapaciteta. Definisana je njihova geneza, kvalitativne odlike, potencijalnost i oblast primjenjivosti. Na osnovu kvalitativnih karakteristika određeni su kriterijumi sa parametrima primjenjivosti ovih prirodnih resursa. Utvrđena su dva genetska tipa kaolinskih sirovina u Bosni i Hercegovini i to: autohtoni (kaolini) i alohtoni (keramičke, vatrostalne, opekarske i druge gline).
Dr. sc. Ramiza Cvrk Topčagić, Uticaj vrste masti i ulja u hrani za tov pilića na kvalitet pilećeg mesa (sažetak doktorske disertacije)
U ovoj doktorskoj disertaciji dat je prijedlog nutricione strategije za poboljšanje kvaliteta prehrambenih proizvoda animalnog porijekla. Ovakve strategije su relativno nov pristup koji objedinjuje istraživanja iz oblasti ishrane životinja, prehrambene tehnologije i prehrane ljudi. Ovaj pristup efektno se može upotrijebiti za promjenu sastava proizvoda životinjskog porijekla da bi ti proizvodi bili prihvatljiviji za konzumiranje prema nutricionim smjernicama za prehranu ljudi, čime se povećava pozitivan uticaj hrane animalnog porijekla na zdravlje ljudi.
Dr. sc. Amir ef.Karić, Društveno-politički položaj muslimanskih zajednica u zemljama Evropske Unije – slučaj: Velika Britanija, Njemačka i Švedska“ (sažetak doktorske disertacije)
Prvobitno prisustvo muslimana na evropskom kontinentu je staro više od dvanaest stoljeća. Ono, pak, što većina autora naziva “novim prisustvom” seže jedva pola stoljeća unatrag, do pedesetih godina XX stoljeća. Posljednju deceniju XX stoljeća na svjetskoj sceni obilježilo je nekoliko fenomena: propast komunizma i kraj hladnoga rata, nastanak globalne ekonomije, tehnološka revolucija u proizvodnji i komunikacijama i uspon političkog islama. U prvoj deceniji XXI stoljeća islam je, u najširem smislu, došao u središte interesiranja. Napisano je hiljade radova, objavljene su brojne knjige i rasprave, izvršena mnogobrojna istraživanja o društvenim, političkim, pravnim, kulturnim i drugim implikacijama spomenutog uspona islama.
GLOSAR NOVIH AUTORA
Senad Begović, profesor historije, rođen je 1982. godine, u Beogradu. U Tuzlu se sa roditeljima vraća 1988. godine, gdje završava osnovnu školu, gimnaziju i studij historije na Filozofskom fakultetu (2008. godine). Diplomirao je na temi iz kulturne historije antičkog perioda. Kao apsolvent angažovan je na projektu Digitalizacije zemljišnih (gruntovnih) knjiga općine Tuzla (2007. – 2009.)…
Radovi sa naučnog skupa “Proučavanje lokalne historiografije u BiH“, gračanica, 10.12.2010. (prvi dio)
Časopis „Gračanički glasnik“ u funkciji razvoja lokalne historije – pristup, rezultati, iskustva
Dr. sc Omer Hamzić
Abstrakt: Pripreme za utemeljenje i izdavanje Časopisa za kulturnu historiju “Gračanički glasnik” počele su odmah po okončanju rata za Bosnu i Hercegovinu 1992. – 1995. godine. Prvi broj izašao je u produkciji Izdavačke kuće “Monos” Gračanica, 25. 5. 1996., a drugi 25. novembra 1996. godine, tehnički i sadržajno primjetno bolji. Od tada, svake godine izlaze dva broja – krajem maja i krajem novembra. Nikada nije bilo kašnjenja, nikada nije izašao dvobroj… U osnovi, sve do danas zadržao se početni koncept i sadržaj Časopisa. Promocija jubilarnog, 30. broja obavljena je 10. 12. 2010. godine, u okviru svečane akademije povodom 15. godišnjice njegovog utemeljenja. U proteklih 15 godina Časopis se razvijao kao periodika općeg kulturološkog tipa, koja donosi rezultate ozbiljnih istraživanja u oblasti historije, geografije, etnologije, folkloristike, arheologije, bosanskog jezika, književnosti i umjetnosti. U ovom prilogu govori se o dosadašnjim rezultatima, iskustvima i dometima u istraživanju lokalne historije iz ugla glavnog i odgovornog urednika i osnivača ovog Časopisa. Ključne riječi: Gračanica, lokalna historija, “Gračanički glasnik”, “Biljeg vremena”, kulturna historija, historiografija, časopis.
Doprinos „Gračaničkog glasnika“ razvoju historiografije i izučavanju lokalne historije
Dr. sc. Izet Šabotić, doc
Abstrakt: Dva jubileja: 15 godina i 30 brojeva Časopisa “Gračanički glasnik”, zaslužuju podrobniji pregled i osvrt svega onoga što je objavljeno na stranicama ovog, već sada renomiranog časopisa, predviđenog i posvećenog proučavanju kulturno-povijesnih pitanja, vezanih ponajviše za šire gračaničko područje. Ovim radom pokušao se dati jedan rezimiran pregled historiografskih radova, različite provenijencije, obima i kvaliteta objavljenih u zasebnim poglavljima “Zavičaj”, “Prošlost” i “Građa”. U oko 150 saopćenja historiografskog karaktera otvoreno je isto toliko značajnih i zanimljivih pitanja iz bogate gračaničke prošlosti. Na taj način dat je nemjerljiv doprinos izučavanju gračaničke prošlosti i lokalne historije uopće. Ključne riječi; Gračanički glasnik, historiografija, historija, kulturno–historijsko naslijeđe, Gračanica, autori, radovi, lokalna prošlost.
Srednjovjekovna Bosna na stranicama „Gračaničkog glasnika“
Elmedina Kapidžija
Abstrakt: Prilog predstavlja kratak pregled radova, vezanih za srednjovjekovnu prošlost Gračanice i njene okoline koji su objavljeni u časopisu Gračanički glasnik. Cilj našeg rada je ukazati na pozitivne strane izučavanja lokalne historije i njen doprinos u razvoju historiografije u Bosni i Hercegovini. Ključne riječi: Srednjovjekovna Bosna, Gračanički glasnik, Gračanica, Sokol, stećci, lokalna historija
Doprinos Gračaničkog glasnika izučavanju historije Bosne pod osmanskom vlašću do kraja 18. stoljeća (s posebnim osvrtom na historiju Gračanice
Sedad Bešlija
Abstrakt: Ovaj rad tretira pitanje doprinosa Gračaničkog glasnika izučavanju historije Bosne pod osmanskom vlašću do konca 18. stoljeća, s naglaskom na historiju Gračanice. U tu svrhu, analizom članaka objavljenih u pomenutom časopisu, a koji se odnose na zadati period, rad smo podijelili u pet potpoglavlja. Svaki od dijelova rada donosi činjenice putem kojih se i ovaj časopis svrstava u red onih bosanskohercegovačkih glasila koja svojim radom osvjetljavaju važan period u historiji Bosne. Ključne riječi: Gračanički glasnik, Gračanica i okolina, osmansko doba, osmanski izvori, vjerski život, urbani razvoj, historijski zapisi, putopisi.
Period između dva svjetska rata na stranicama „Gračaničkog glasnika“
Enes S. Omerović
Abstrakt: U radu se analiziraju radovi objavljeni u Gračaničkom glasniku, koji govore o prošlosti Gračanice i njene okoline u periodu između dva svjetska rata. Analizirani radovi klasificirani su prema vrsti (izvorni naučni radovi, pregledni radovi, memoari, objavljena građa) i izboru tema (radovi sa društveno-političkom, ekonomskom i kulturnom tematikom). Autor ukazuje na dobre i loše osobine radova, njihovo mjesto u bosanskohercegovačkoj historiografiji, te markira moguće pravce daljeg istraživanja međuratne historije Gračanice i njene okoline. Ključne riječi: Gračanički glasnik, Gračanica, međuratni period.
Socijalistički period na stranicama „Gračaničkog glasnika“ (1945. – 1991.)
Aida Ličina
Abstrakt: U radu su prezentirani rezultati kraće analize Gračaničkog glasnika koja je imala za cilj predstavljanje radova koji se odnose na socijalistički period, a objavljeni su na stranicama ovog časopisa. Prilikom analize autorica se orijentisala isključivo na radove iz tri rubrike ovog časopisa, a to su Prošlost, Zavičaj i Teme. Ključne riječi: Gračanica, Gračanički glasnik, lokalna historija.
Lokalna historija, 1992. – 1995., na stranicama „Gračaničkog glasnika“
Idriz Duranović
Abstrakt: Kratkim osvrtom na radove objavljene u Gračaničkom glasniku koji u svome fokusu imaju historiju Bosne i Hercegovine u periodu od 1992. do 1995. autor ukazuje na doprinos ovog časopisa u izučavanju događaja s kraja 20. stoljeća. Taj doprinos ogleda se kroz dvije grupe radova. Prvu grupu čine tekstovi nastali iz memoarske građe i na osnovu ličnog iskustva i njima je posvećena najveća pažnja, dok drugu skupinu čine tekstovi koji obrađuju šire tematske cjeline i samo se djelimično dotiču perioda o kome je riječ. Ključne riječi: Gračanički glasnik, Bosna i Hercegovina, Gračanica, agresija, Teritorijalna odbrana, brigada
Bibliografija Gračaničkog glasnika od 1-30
Dr. sc. Omer Hamzić
