[toggle title=”English”]
Fascism and antifascism in Bosnia and Herzegovina
Gen. Fikret Muslimović
Memories of the 16th Moslem firing brigade (on the occasion of 70th forming anniversary).
Edin Šaković, prof.
About the establishment of midday prayer (zuhr-salah) mosque in the village of Miričina in Gračanica’s region
Nihad Dostović
Several data about the fortress from18th century in Gračanica
Edin Šaković, prof.
Apprentice evening schools in Gračanica, 1922-1927. (Supplement to history of school system in Gračanica).
Mina Kujović, prof.
Operation of 369th German Division against Ozren’s chetniks (April 1943.)
Edi Bokun
Communal building of Zenica in the first decades after the Second World War
Mr. Mirza Džananović
Election poster of Ibrahim Širbegović list from 1933
Edited by Edin Šaković, prof.
Looking at old photographs – Muhamed Tajib Okić
Edited by Edin Šaković, prof.
Anthropo-geographic changes on the area of Gračanica municipality in the second half of 20th century and at the beginning of 21st century
Mr. sc. Damir Džafić
Homeland characters: Sulejman Devedžić – he has never said “it cannot be done”, but “how can it be done”
Doc. dr. Omer Hamzić
Fragments of sports history in Gračanica (fifth part)
Emir Tihić
Genesis of Serbian nationalists’ intentions
Atif Kujundžić
More complex approach to fighting against narcotics abuse
Mr. Sc. Sakib Kurtić
About the occurrence of newly composed music and Bosnian root music on the area of northeastern Bosnia
Doc. dr. Omer Hamzić
When Ibro left to defend Bosnia
Mr. sc. Rusmir Djedović
Exotic Bosnia and Herzegovina and portals on the paintings of Fikret Ibričić
Atif Kujundžić
Vera, the plant is growing; Sonnet sequence
Atif Kujundžić
Reviews, surveys and critiques
Džemal Bijedić – political biography, Museum of Herzegovina, Mostar, 2012. (M.Sc. Mirza Džananović).
Nihad Halilbegović: Destruction of cultural and historical heritage in Sarajevo from 1992. – 1995; Saving the National Museum of Bosnia and Herzegovina in war conditions, Sarajevo 2013. (Edin Šaković, professor)
Vahida Šeremet: Hasan Aga’s wife from 1646 until now, PrintCom Tuzla 2013. (Prof. Dr. Muhamed Dželilović)
Fikret Ahmetbašić: Forest friends, Bosnian word Tuzla 2012. (Mevludin Spahić).
Pages of Gračanica’s calendar from 27.11.2012. to 23.04.2013.
Dr. sc. Omer Hamzić
PRESENTING DOCTORS OF SCIENCE FROM THE AREA OF GRAČANICA 178
Doc. dr. Omer Hamzić
Legally-political and socio-economic status of Gračanica’s district within the framework of Tuzla’s region and regional unit of Vrbas ruled by a ban in the period from 1918. to 1941 (Summary)
GLOSSARY OF NEW AUTHORS
[/toggle]
Gen. Fikret Muslimović
Vrijednosti Prvog marta, dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, isto kao i vrijednosti ZAVNOBiH-a su rezultat antifašističke borbe protiv snaga koje su, tokom Drugog svjetskog rata, a zatim osamdesetih i devedesetih godina 20. stoljeća, ideologijom, politikom i praksom četništva, širom bivše Jugoslavije svakodnevno prijetile i zastrašivale. To je bio fašizam od koga se ugroženi narod mogao trajno zaštititi samo ako se na antifašističkim osnovama očuva državnost koju je potvrdio ZAVNOBiH 1943., te ako se u novim historijskim okolnostima 1992. ostvari ideja nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Pred oružanu agresiju, tokom i poslije rata, niko osim ideološki i politički povezanih sa fašistima (četnicima i ustašama) iz Drugog svjetskog rata nije dovodio i ne dovodi u pitanje nezavisnost i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Zato, i protekla, i aktuelna, i buduća borba za očuvanje nezavisnosti naše domovine ima obilježja antifašizma.
Edin Šaković, prof.
Selo Bukvik kod Brčkog, 21. septembra 1943. godine: ogromna masa okupljenog naroda, cvijeće, zastave – svečanost proglašenja nove partizanske jedinice, Muslimanske brigade, kako je u narodu zovu. Postrojavaju se njena prva dva bataljona i prištapske jedinice, a zatim se čita zapovijed Štaba Prvog bosanskog korpusa Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ) o formiranju 3. bosanske muslimanske brigade – koja će nešto kasnije, u okviru šire reorganizacije jedinica NOVJ, biti preimenovana u 16. muslimansku narodnooslobodilačku brigadu. Zbog svojih vojničkih uspjeha, ona je uskoro ponijela i počasni naziv udarna.
Nihad Dostović
Jedan od najvažnijih izvora za osmansku historiju uopšte i za historiju Bosne u osmansko doba predstavljaju sidžili. Sidžili su djelovodni protokoli sudskih, notarskih, i administrativnih dokumenata, napisanih pri određenom šerijatskom sudu-mehkemi. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu čuva se nepotpun sidžil Tuzlanskog kadije iz 1644-45. godine. U tu biblioteku sidžil je dospio kao dio velike zbirke Osman Asaf -ef. Sokolovića. To su dva velika fragmenta Tuzlanskog sidžila, sa zajedničkim inventarnim brojem A-3725/TO. Sarajevski fragmenti imaju sveukupno 69 listova. U Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli čuva se manji fragment istog sidžila otkupljen od Osman Asaf-ef. Sokolovića. Taj fragment ima pet listova, a inventarni brojevi su mu 4-7. Sidžil je pisan osmanskim i arapskim jezikom, uobičajenim pismom za takvu vrstu dokumenata, u standardnom formatu 30×10 cm. Sidžil je u prilično rasutom stanju, upisi ne idu hronološki i ima dosta lakuna u tekstu. Ipak to je veoma važan sidžil. Radi se o najstarijem sačuvanom sidžilu za Tuzlu i cjelokupnu sjevero-istočnu i istočnu Bosnu, sve do Sarajeva. To je peti po starini sačuvani sidžil u Bosni. Od njega su starija samo tri sarajevska sidžila iz 16. vijeka, koji se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, te jedan mostarski iz 1632-34., koji se nalazio u Orijentalnom institutu do srpske agresorske paljevine, 1992. godine, a čiju je regestu na bosanskom jeziku, 1987. godine, objavio Muhamed A. Mujić. Osim grupe djelimično sačuvanih mostarskih sidžila koja je bila kompletna do 1992. godine i jajačkog sidžila iz 1692-94. godine, Tuzlanski sidžil je jedan od rijetkih sačuvanih sidžila za Bosanski ejalet iz 17. vijeka. Za njega se u nauci znalo još ranije i u svojim su ga radovima koristili Osman Asaf ef. Sokolović, Hamdija Kreševljaković, Šaban Hodžić i Adem Handžić. Na Istambulskom univerzitetu pripremam magistarsku radnju koja će da sadrži kritičko izdanje i studiju o tom sidžilu.
Edin Šaković, prof.
Osmanska tvrđava u Gračanici, koja se spominje u više različitih historijskih izvora iz XVIII. stoljeća, potpuno je nepoznata današnjim stanovnicima Gračanice. O njoj nije sačuvano narodno predanje, niti se zna mjesto na kome se nalazila. Ovim radom, na osnovu nekoliko podataka iz osmanske arhivske građe, te objavljenih habsburških i drugih izvora zapadne provenijencije, želimo da ukažemo na njezino postojanje, ponudivši ujedno i nekoliko pretpostavki, odnosno mogućnosti kada je i pod kojim okolnostima sagrađena, gdje je bila locirana i kada je porušena, sve u nadi da će to potaknuti ozbiljnija istraživanja u budućem vremenu.
Mina Kujović, prof.
Osposobljavanje mladih za radnička zanimanja, kvalifikovanih radnika i zanatlija u Bosni i Hercegovine obavljalo se u zanatskim školama koje su djelovale u skladu sa odlukama i propisima školskih sistema. U periodu između dva svjetska rata školovanje i osposobljavanje mladih za radnička zanimanja odvijalo se na dva načina: školovanjem radničkog podmlatka u šegrtskim školama i večernjim tečajevima i osposobljavanjem putem priučavanja nekvalifikovanih radnika u proizvodnji i kod majstora koji su šegrte primali na izučavanje zanata. Prilog koji slijedi odnosi se na školovanje mladih Gračanlija za zanatska i uslužna zanimanja u Večernjoj šegrtskoj školi, koja je djelovala u okviru Narodne osnovne dječačke škole Gračanica u periodu od 1922. do 1927. godine.
Edi Bokun
U ovom prilogu se, na osnovu njemačke arhivske građe, obrađuje operacija 369. pješačke “Vražje” divizije protiv ozrenskih četnika, koja se pod kodnim imenom “Teufel III” vodila u aprilu 1943. godine. Neposredni povodi za operaciju su bile učestale sabotaže na željezničkim prugama Bosanski Brod – Doboj – Sarajevo i Doboj – Tuzla, kao i napad na jedan izviđački vod 369. divizije u Bočinji kod Maglaja. Operacija je isplanirana 8. aprila, a komanda nad njom je povjerena njemačkom potpukovniku Kuchtneru, koji je od raspoloživih dijelova 369. divizije i domobranskih jedinica iz 3. i 15. pukovnije, odnosno Tuzlanskog zdruga obrazovao tri borbeno-taktičke grupe. One su od 13. do 16. aprila koncentričnim napadima okružile i u žestokim borbama razbile četnike (pri čemu je jedan dio izvršio prodor preko domobranskih pozicija), a potom uništavale njihove zaostale grupe. Četnicima su naneseni teški gubici, što je primoralo njihovo vodstvo na pregovore. Oni su rezultirali novim sporazumom, po kome su, između ostalog, četnici morali predati veće količine oružja i dozvoliti slobodu kretanja jedinicama Wehrmachta i oružanih snaga NDH preko svog teritorija.
Mr. Mirza Džananović
Zenica nakon Drugog svjetskog rata postaje metalurški centar i glavni pokretač ukupnog privrednog razvoja Jugoslavije, ali također doživljava i najveću urbanističku ekspanziju u svojoj historiji. Međutim, dugo vremena komunalna izgradnja grada ne prati tempo izgradnje stambenih, a naročito industrijskih objekata u ovom gradu. Ovaj rad, napisan prvenstveno na osnovu novinskih članaka iz lokalnog sedmičnika “Naša riječ”, prati postepenu promjenu svijesti lokalnih vlasti o potrebi komunalne izgradnje grada kao bitnog segmenta razvoja svake urbane cjeline.
Priredio: Edin Šaković, prof.
Među ostavštinom u staroj kući porodice Pavlović u Gračanici nedavno je pronađen jedan interesantan predizborni plakat iz 1933. godine, sa lokalnih izbora, održanih u Kraljevini Jugoslaviji, na kojima su se u Gračanici pojavile dvije izborne liste koje su formalno pripadale istoj političkoj opciji – režimskoj Jugoslavenskoj nacionalnoj stranci (JNS). Međutim, lista koju je predvodio Ibrahim Širbegović, jedan od prvaka Jugoslavenske muslimanske organizacije (JMO) u Gračanici u periodu prije proglašenja Šestojanuarske diktature, de facto je bila opoziciona lista, nasuprot onoj koju je predvodio Hifzaga Hifziefendić, dotadašnji načelnik gradske općine Gračanica. Kao što se iz samog teksta ovog plakata vidi, Hifziefendićeva lista je izgubila na kandidacionoj skupštini, ali se ipak pojavila na izborima. Tako su se građani, odnosno upisani birači u biti mogli opredjeljivati između liste dotadašnje vladajuće garniture i liste opozicije.
Priredio: Edin Šaković, prof.
U ovom broju Gračaničkog glasnika objavljujemo jedan mali dio fotografija Muhameda Tajiba Okića, iz bogate zbirke koju je Gračanici poklonio akademik Enver Mandžić iz Tuzle, vlasnik GM-galerije i kolekcionar umjetnina i antikviteta. Poklonjena zbirka se sastoji iz više stotina fotografija, nastalih u razdoblju od oko 1930. do 1979. godine. Veći dio ovih fotografija odnosi se na samog Muhameda Tajiba Okića, univerzitetskog profesora iz Turske, rođenog Gračanliju. Te fotografije je, s posvetom ili objašnjenjem na poleđini, slao svojoj rodbini u Bosnu. Cjelokupna zbirka, izgleda, i potječe od nekog od Okićevih bližih srodnika. Imajući u vidu važnost i ugled profesora Okića kao jednog od vodećih intelektualaca i teologa svog vremena–ne samo u Turskoj, nego i šire, ova zbirka ima značajnu kulturno-historijsku vrijednost. Ona je za lokalnu zajednicu u Gračanici još i veća, jer je Okić rođen upravo u ovom gradu. Akademiku Mandžiću se ovom prigodom najtoplije zahvaljujemo na ustupanju ove kolekcije, koja je obogatila gračaničku zavičajnu zbirku. (Redakcija)
Mr. sc. Damir Džafić
Naša zemlja Bosna i Hercegovina, a time i općina Gračanica, je još u drugoj polovini prošlog stoljeća zahvaćena procesom tzv. demografske tranzicije. U posljednjoj deceniji prošlog stoljeća došlo je do agresije na našu zemlju, koja je rezultirala genocidom, urbicidom i promjenama u svim sferama ljudskog života. Zbog toga je i antropogeografska slika općine Gračanice početkom 21. stoljeća znatno drugačija od te slike iz šeste, sedme ili osme decenije 20. stoljeća. U ovom radu pokušava se ukazati na osnovne antropogeografske promjene na području gračaničke općine u drugoj polovini 20. i početkom 21. stoljeća. Ključne riječi: promjene, stanovništvo, grad, selo, privreda.
Doc. dr. Omer Hamzić
Sulejman Devedžić je rođen 12. 07. 1923. godine u Lukavici kod Gračanice, potiče iz ugledne ulemanske porodice, koja je iznjedrila više istaknutih imama, učitelja, inženjera i intelektualaca–koji su na mnogim poljima postigli, a i danas postižu izvanredne uspjehe.
Emir Tihić
U jednom od ranijih brojeva našeg časopisa pisali smo o prvim počecima rukometa u Gračanici, formiranju kluba i odigranoj prvoj utakmici. U tom prilogu naglašena je uloga učitelja Branka Jankovića, nogometaša „Bratstva“ i vrsnog gimnastičara, na čiju je inicijativu je i formiran Rukometni klub i izgrađeno rukometno igralište pored DTV „Partizan“ u Gračanici. Prvi rukometaši u Klubu bili su gračanički srednjoškolci koji su se školovali u Tuzli, Doboju, Bijeljini i Sarajevu. Podsjećanja radi, prva rukometna utakmica odigrana je 25. 05. 1956. godine i taj se datum bilježi kao dan osnivanja rukometnog kluba u Gračanici. U našim ranijim prilozima pisali smo takođe i o dugogodišnjoj rukometnoj tradiciji u Gračanici, o uspjesima i padovima Kluba u proteklih 57 godina njegovog postojanja.
Atif Kujundžić
Nakon završetka rata i fašističke velikosrpske agresije u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, „igranka“ je nastavljena na Kosovu i Metohiji. Ustvari, njihovo podlo i zločinačko divljanje i počelo je na Kosovu i Metohiji. Republike ex-YU naizmjenično su slale združene odrede Ministarstva unutrašnjih poslova /policije/ na Kosovo i Metohiju o svome trošku, da satiru albansku sirotinju i osiguravaju braću Srbe i njihove svetinje. Bila je to tiha vatra na kojoj je gorjela kosovskometohijska bijeda. Pokušaj Josipa Broza Tita da pred kraj života ode na Kosovo i Metohiju kako bi stabilizirao prilike, pretvoren je u svojevrstan brižljivo izrežiran velikosrpski cirkus. Predsjednik SFRJ je bio vrlo minuciozno izigran, a Azem Vlasi kasnije uhapšen i zatvoren.
Mr. sc. Sakib Kurtić
Tekst govori o okolnostima koje su, nakon disolucije Jugoslavije devedesetih godina prošlog stoljeća i poratnog bosanskohercegovačkog perioda, uticale da dođe do pojave zloupotrebe opojnih droga u Bosni i Hercegovini. Eskalacijom ove opake bolesti mnogi mladi životi ili su ugroženi ili su već platili veliku cijenu, a neki od njih i najveću–smrću. U okviru šire društvene zajednice u Bosni i Hercegovini do sada je bilo vrlo malo pokušaja da se kompleksnije pristupi borbi protiv ovisnosti i zloupotrebe opojnih supstanci. Svijetao primjer, u tom pogledu, je osnivanje zavoda za borbu protiv bolesti ovisnosti, kao stručnih medicinskih ustanova. Konkretno, u Zeničko-dobojskom kantonu Zavod je profunkcionisao prije 6–7 godina i već bilježi zavidne rezultate (oko 500 registriranih ovisnika i koliko-toliko uredne medicinske tretmane sa metadonskom terapijom, detoksikacijom kao prvom fazom liječenja ovisnika i dr.). Tekst naglašava i potrebu kompleksnijeg pristupa društvene zajednice borbi protiv zloupotrebe opojnih supstanci što podrazumijeva uključivanje relevantnih struktura društva: škola, medicinskih ustanova, centara za socijalni rad, pedagoško-psihološki rad i dr., što je višestruko korisnije od pasivnog posmatranja eskalacije ove pojave od koje nastaju nesagledive posljedice za društvenu zajednicu, porodicu, pojedinca (krijumčarenje, pljačke, nedozvoljena trgovina (ljudima), preprodaja, ubistva, zbrinjavanje u kazneno-popravne ustanove, sudski procesi i dr.). U ovom prilogu je naglašena i obaveza države, entiteta i Distrikta Brčko da, u duhu ustavima zagarantovanih ljudskih prava na zdravlje, život…, da bosanskohercegovačko društvo učini napore na angažiranju svih relevantnih subjekata u borbi protiv bolesti ovisnosti. Posebno su naglašene i obaveze država potpisnica Konvencije UN o zaštiti djece od nezakonite upotrebe narkotika i psiohotropskih supstanci.
Doc. dr. Omer Hamzić
O narodnim pjesmama i sevdalinkama gradova sjeveroistočne Bosne, pa i Gračanice puno više znamo nego o tradicionalnoj seoskoj pjesmi ovog kraja. U seoskim sredinama odavnina se njegovao poseban narodni izričaj (seosko pjevanje), takozvana seljačka kajda, koja će se u novije vrijeme „transformisati“ u ono što se danas zove izvorna narodna muzika. Od sredine prošlog stoljeća područje sjeveroistočne Bosne i okolina Gračanice, postalo je prepoznatljivo po toj vrsti muzike, dok je stara izvorna seoska pjesma (koja se, po nekim karakteristikama, razlikuje od sela do sela) skoro potpuno zaboravljena.
Mr. sc. Rusmir Djedović
U „Izvornoj muzici“ sjeveroistočne Bosne, pjesma „Kad Ibro pođe zemlju da brani” jedna je od najpopularnijih pjesama ove vrste tradicionalne narodne muzike. Pjesmu je snimila izvorna grupa „Kalesijska trojka“ iz Kalesije, 1969. godine, kojom je obezbijedila posebno mjesto među ostalim grupama ovog muzičkog žanra.Ubrzo nakon snimanja pjesma stiče kultni status, a mnogi je i danas smatraju svojevrsnom himnom „izvorne muzike“ sjeveroistočne Bosne. U ovom radu se daju osnovni podaci o toj pjesmi, o okolnostima pod kojima je snimljena na gramofonsku ploču, te o značajkama koje su joj obezbijedile status najpopularnije pjesme „izvorne muzike“ zadnjih decenija. Dosta podataka sam dobio od lidera izvorne grupe „Kalesijska trojka“, Hasana Šabanovića, zvanog Šabanije (rođen 1937. godine), u više razgovora, tokom 2012. i 2013. godine. Ključne riječi: Kad Ibro pođe zemlju da brani, „izvorna muzika“, sjeveroistočna Bosna, „Kalesijska trojka“, Hasan Šabanović, zvani Šabanija.
Atif Kujundžić
Vizualizirajući svijet u kojem se zatekao, čovjek u nivou nesvjesnog, dakle, osobnog arhetipa, nužno srasta s određenim prizorima i slikama koji ga u etnološkom, kulturalnom i antropološkom smislu bitno oblikuju i nerijetko mu postaju poputbina za cijeli životni vijek, pa i bitne za njegovo djelo. Dio bh. arhetipa su crteži i slike krajolika stare Bosne, koje su nam u nasljedstvo /kao i prve fotografije!/ najčešće ostavljali stranci: austrougarski oficiri, arhitekti, geometri i fotografi koji su u BiH došli iz bijelog svijeta. Nije bila rijetkost, da fotograf slikajući uljanim bojama preko vlastite fotografije – postane slikar. Tako su često, kao više ili manje uspjele, dobijene realističke slike bosanskih krajolika, naselja, prizora s izgradnje putova, pruga i tunela, narodnih običaja, starih nošnji, arhitekture, čak i izvršenja smrtnih kazni.
Atif Kujundžić
VERA
BILJKA
RASTE
sonetni vijenac
1976.
I.
Vječnost je modra u zjenici vira
sve ovo proći a ostati ptica
znati svjetlo je samo snohvatica
a korak zvonko na tetivi svira
u hodu tebi sjeta me još prati
slika iz noći što ne vodi zori
lice u parku na hrastovoj kori
nježnost tvoja mi povjerenje vrati
iza tmine čudo blještavila slutim
put ne zna za nas zajedno na sebi
naivno je ranu predočit potrebi…
Profesor Husnija Kamberović novom knjigom nastavlja svoje zanimanje za velike političke ličnosti iz moderne historije Bosne i Hercegovine, te nakon objavljivanja političke biografije, najznačajnijeg bh. političara iz međuratnog perioda, Mehmeda Spahe, svoju pažnju usmjerava na još jednu osobu, iste ili čak i veće vrijednosti, ovaj put iz socijalističkog razdoblja–Džemala Bijedića. To je pokazatelj da Bosni i Hercegovini, u njenoj prošlosti, nije nedostajalo značajnih osoba, ali zato bh. historiografiji definitivno nedostaje sličnih studija, ali i metodoloških uputa za pisanje biografija. Sa ovim nedostatkom prilikom pisanja susreo se i profesor Kamberović, pa je u predgovoru knjige otvorio pitanje metodološkog pristupa izučavanju biografija i sam pružajući osnovne upute budućim istraživačima. Knjiga je napisana na osnovu izvorne građe, prikupljene u brojnim arhivama sa prostora bivše Jugoslavije (Sarajevo, Mostar, Beograd, Zagreb). Međutim, treba napomenuti da autor nije imao priliku pregledati svu potrebnu dokumentaciju, jer je u pojedinim ustanovama imao samo ograničen pristup (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu) ili mu je to u potpunosti onemogućeno (Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu). Zaista je velika sramota da se u 21. stoljeću istraživačima onemogućuje rad u normalnim uslovima i to bez ikakvog razloga ili zakonske utemeljenosti.
Početkom 2013. godine iz tiska je izašla nova knjiga Nihada Halilbegovića, poznatog i afirmiranog istraživača i publiciste, rođenog Gračanlije i saradnika našeg časopisa. Halilbegović je do danas napisao i objavio nekoliko zapaženih i vrijednih knjiga, imajući volje i hrabrosti da se upusti u istraživanje i obradu nekih od izuzetno složenih, teških, pa nerijetko i kontroverznih tema, kakvima bi se u nekim normalnim zemljama i uređenim društvima bavile naučno-istraživačke ustanove poput instituta, muzeja i biblioteka. Nažalost, upravo je sudbina nekih od ovakvih ustanova – koje uslijed složenih društveno-političkih okolnosti u kojima se nalazi savremena Bosna i Hercegovina, ali još više zbog indolencije onih koji su izabrani da ovu zemlju vode, dolaze u opasnost od potpunog gašenja – i potakla autora na pisanje ove knjige.
Radovi Vahide Šeremet na Hasanaginci, tom temeljnom tekstu jedne cijele kulture, djelu s našeg prostora koje je trajno upisano u najljepši dio svjetske baštine, po mnogo čemu su i drugačiji i zanimljiviji od najvećeg dijela studija što su nastale pod okriljem univerzitetske ili oficijelne književne zajednice. Čak i u sredini koja ima tako nezreo i površan odnos prema vlastitoj kulturnoj tradiciji, o ovoj čudesnoj baladi je napisan relativno veliki broj iscrpnih radova bilo da je riječ o književnoestetskim analizama, istraživanjima njenoga porijekla i uslova nastanka, o njenoj recepciji u različitim sredinama–jednom riječju o njenom čudesnom putovanju kroz prostor i vrijeme.
Peti pokušaj pronalaženja mjesta u sistemu književne vrijednosti, jer je do sada objavio četiri knjige, autor Fikret Ahmetbašić novim rukopisom, koji je po svojoj sadržajnoj i jezičkoj strukturi pristupačan djeci, kao čitaocima, predstavio se javnosti novim naslovom „Šumski prijatelji“.
Dr. sc. Omer Hamzić
Planirani prihodi po Rebalansu iznose 12.761.000 što predstavlja umanjenje u odnosu na ranije usvojeni budžet za 2.712.000 KM. Podbačaj se, uglavnom, odnosi na neporezne prihode, odnosno grantovska i druga sredstva za kapitalne izdatke koji su planirani u iznosu od 5.228.600 KM, a ostvareni sa umanjenjem od 2.520.400 KM. Nije došlo do realizacije kredita Evropske investicione banke za projekte vodosnabdijevanja na općini, nisu obezbijeđena planirana sredstva za toplifikaciju u iznosu od milion KM (iz Fonda za okoliš Federacije BiH), nisu okončane neke procedure za još nekoliko krupnijih projekata itd. Obim Budžeta za 2013. godinu (kako je predviđeno u Nacrtu) planiran je u iznosu od 11.505.000 KM., što je manje za oko 1,2 miliona KM u odnosu na rebalansiran Budžet za 2012. godinu.
Doc. dr. Omer Hamzić
U dosadašnjim historijskim istraživanjima šireg područja Gračanice, vrlo malo pažnje posvećeno je periodu između dva svjetska rata. Izuzimajući djelomično period Drugog svjetskog rata, ni za jedno drugo historijsko razdoblje nije urađena ozbiljnija historiografska radnja o Gračanici i njezinoj okolini. Razdoblje između dva svjetska rata, doticano je samo kroz klasno-socijalni diskurs–borbu radničke klase za svoja prava. Izbor, definisanje i naziv teme rezultat je želje da se bar donekle popuni spomenuta prazninu u okviru takozvane lokalne, zavičajne historiografije o Gračanici. Lokalne političke prilike, funkcionisanje lokalne uprave i samouprave (pravno-administrativni, pa i teritorijalno-nacionalni aspekt), nisu skoro nikako ni doticane.