Broj 43/22
Neka razmišljanja povodom 25. godina od održavanja referenduma i početka rata za nezavisnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu
Prof. dr. Omer Hamzić
U prilogu se autor bavi teškim političkim raskolima u Bosni i Hercegovini oko njene poslijeratne konstitucije, neslaganjima oko interpretacije i obilježavanja Dana državnosti i Dana nezavisnosti BiH. U tom smislu ukratko daje historijsku vertikalu i pravnu utemeljenost Referenduma i međunarodnog priznanja nezavisnosti BiH, 1992., i istovremeno postavlja pitanje opstanka Republike srpske u uspostavljenom kapacitetu u Dejtonu, nakon presude za genocid 2007. godine. Na kraju, iznosi stav da je u februaru ove godine, Apelacija na presudu Haškog tribunala za genocid propala, krajnje bijedno i ponižavajuće, prije svega za bošnjačke žrtve (a onda i za državu), za što je, u prvom redu kriva bošnjačka politika u Sarajevu.
Ključne riječi: Dan državnosti, Alija Izetbegović, genocid, Republika Srpska, ratni zločini, srpski narod
Politika Hrvatske Prema Bosni i Hercegovini u 2016. i početkom 2017.
General Fikret Muslimović, Prof. dr. Omer Hamzić
Na konkretnim primjerima autori analiziraju tendencije hrvatske politike prema Bosni i Hercegovini nakon prijevremenih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, 11. 9. 2016. godine. Postepeni zaokret te politike udesno i očigledna retuđmanizacija hrvatskog političkog miljea ima negativne implikacije na unutrašnje odnose i političku stabilnost u Bosni i Hercegovini koju konstantno narušava kontroverzna i neiskrena politika HDZ BiH i njenog lidera Dragana Čovića. Dok učestvuje u vlasti na svim razinama u BiH, nezadovoljan tzv. “jednakopravnošću Hrvata”, ali samo na prostoru Federacije, on istovremeno održava partnerske i prijateljske odnose sa Miloradom Dodikom i njegovim SNSD, koji otvoreno ruši i BiH i tu istu vlast, ne pokazujući nikakav interes za položaj Hrvata u RS. U isto vrijeme, na tragu te iste, obnovljene”tuđmanovske” politike, u Hrvatskoj se uporno negira nacionalna posebnost Bošnjaka s ciljem da budu samo vjerska skupina, dok su u BiH na područjima i u kantonima gdje vlast ima HDZ, izloženi ne samo političkoj diskriminaciji već i apartheidu (Stolac, Livno, Kiseljak i dr.) Autori zaključuju da se i u jednom i u drugom slučaju radi o retuđmanizaciji hrvatske politike i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini s ciljem da se u BiH očuvaju rezultati progona nehrvata tokom rata. Da bi se očuvala stabilnost u BiH i regionu, takvoj politici sve probosanske snage, moraju dati adekvatan i jedinstven odgovor, bez obzira na sve njihove ideološke i druge razlike.
Ključne riječi: Hrvatska politika, Bosna i Hercegovina, političke stranke, Tuđman, Hrvatska demokratska zajednica
Kako je počeo rat na općini Gračanica: prvi dani agresije – maj 1992. godine
Prof. dr. Omer Hamzić
U ovom prilogu govori se o početku rata, odnosno izbijanju neprijateljstava na prostoru općine Gračanica, sa detaljima iz takozvane “majske oluje nad Gračanicom” (od 18. do 25. maja 1992. godine) kada su četnici sa Ozrena, 25. 5. 1992. godine izvršili najteže granatiranje Gračanice, prvi puta pokušavajući i pješadijski napad na grad koji im se našao na putu realizacije poznatog plana okupacije regije Tuzla pod kodnim nazivom “Drina”. Po tom planu, između ostalog, trebalo je općinu Gračanica presjeći pokretom četničkih snaga sa Ozrena, spajanjem Kakmuža na ozrenskoj i Lohinje (srpskog naselja) na gračaničkoj strani i dalje prema Smolući i Jasenici na putu Tuzla–Srebrenik. Drugi napadni pravac vodio je od Karanovca na ozrenskoj strani, spajanjem sa Lendićima na teritoriji općine Gračanica i dalje pravcem Skipovac – Duga Njiva na Trebavi. Na tom pravcu, od velikog strateškog značaja bili su posebno utvrđeni Lendići sa kojih su se u navedenom periodu izvodile učestale provokacije i artiljerijski udari na Gračanicu i susjedna bošnjačka naselja. U pokušaju da otklone opasnost sa tog uporišta, branioci Gračanice, 23. i 25. maja, izvršili su napad na najisturenije četničke položaje prema selu Malešićima u rejonu Ahmića i na utvrđenu kotu Zečev gaj na domaku Lendića. Zauzevši, 23. 5., položaje u Ahmićima, pripadnici TO iz Malešića i Stjepan Polje, podržani dobrovoljcima iz interventne jedinice SDA, dva dana kasnije, pokušali su “uzeti” i kotu Zečev Gaj. Zbog očiglednih propusta u organizaciji napada, nedovoljnog opreza, i neiskustva, pretrpjeli su teške gubitke, izgubivši u jednom danu 10 mladih boraca, nakon čega su sva dejstva u tom rejonu obustavljena. Autor detaljno opisuje seriju oružanih provokacija četnika sa Ozrena prema Gračanici i ostalim naseljima na desnoj strani Spreče, koje su prethodile odlučujućim udarima, 25. 5. 1992. Paralelno s tim, ukazuje na određene slabosti u organizaciji odbrane Gračanice, koje su baš i eskalirale u navedenom periodu kao posljedica političkih animoziteta u vojno-političkom vrhu općine i da nisu prevaziđene, mogle su prouzrokovati još teže posljedice.
Ključne riječi: Gračanica, Lendići, odbrana Bosne, Zečev Gaj, Teritorijalna odbrana, četnici, Hajrudin Džebo Bajbaga
Neke dileme oko pokušaja zauzimanja utvrđene kote Zečev gaj, 25. 5. 1992.
Omer Delić
Na pitanje iz naslova ovog priloga ni do danas, nažalost, nije precizno i jasno odgovoreno, uprkos raznim interpretacijama i viđenjima samog događaja kako od neposrednih sudionika, tako i od onih koji su pokušali, na osnovu relevantnih dokaza, sklopiti neku objektivnu historijsku sliku. Uz ostalo, to je dalo povoda za razne mistifikacije i nagađanja, pa i razne zloupotrebe “narodne memorije”, koje sam po sebi, ovaj događaj, u najmanju ruku ne zaslužuje. Iako autor ovog priloga nije ni pokušao dati odgovor na ovo pitanje, on ga je s pravom i pravilno postavio s ciljem da potakne neka nova ozbiljnija istraživanja. Za početak je ponudio i neka svjedočenja sudionika gotovo sa lica mjesta, koja je pribilježio odmah nakon ove bitke, kao prilog proučavanju odlučujućih događaja iz odbrambeno-oslobodilačkog rata na području općine Gračanica.
Ključne riječi: Odbrambeno-oslobodilački rat, Malešići, Lendići, Zečev gaj, Gračanica
Bitka na koti Zečev gaj, 25. 5. 1992.
Senahid Kahrimanović
Ovo je autentično svjedočenje “sa lica mjesta” o najtežoj bici u gračaničkom kraju, s početka rata za Bosnu i Hercegovinu (1992. – 1995.) u kojoj je u jednom danu poginulo 10, a ranjeno više boraca iz redova branilaca države Bosne i Hercegovine. Istog dana Gračanica je pretrpjela najteže razaranje iz artiljerijskog oruđa sa srpskih položaja na Ozrenu. Odbijeni su i pokušaji pješadijskog napada na sam grad. Autor je prije i u vrijeme ove bitke, kao i u kasnijem periodu, sve do završetka rata obavljao tešku i odgovornu dužnost predsjednika kriznog štaba, odnosno predsjednika ratnog Savjeta mjesne zajednice Stjepan Polje. Ovaj prilog zasniva se na insertima iz njegove knjige sjećanja, objavljene kao autorsko izdanje pod naslovom “Moja zona odgovornosti”, 2008. godine u Gračanici.
Ključne riječi: Zečev gaj, Gračanica, rat za Bosnu i Hercegovinu, Malešići, Stjepan Polje
Šta se zaista desilo na Zečevom gaju?
Edin Šaković, MA
U ovome radu, na osnovu iskaza neposrednih sudionika i druge raspoložive izvorne građe, donosi se prikaz oružane borbe na Zečevom gaju, na tromeđi Malešića, Stjepan Polja i Lendića, 25. maja 1992. godine. Navedena borba predstavlja prvi teži sukob između snaga velikosrpskog agresora i jedinica Teritorijalne odbrane Republike Bosne i Hercegovine (TO RBiH) na prostorima Gračanice. Kroz analizu iznesenih podataka, autor ukazuje da borbeno djelovanje jedinica TO RBiH na širem području Zečeva gaja tog dana nije predstavljalo napad niti pokušaj oslobodilačke akcije, već spontani razvoj situacije koji započinje agresorskim napadom, uz artiljerijsku i tenkovsku podršku, na linije odbrane Malešića i Stjepan Polja. Interventne snage, uključujući i Manevarsku jedinicu TO, svojim izlaskom na teren su konsolidirale liniju odbrane i odbile agresora, ali zbog međusobne nepovezanosti i nedostatka koordinacije nisu uspjele preuzeti potpunu inicijativu nad poprištem borbe. U tom pokušaju, naprotiv, došlo je do upada u neprijateljsku zasjedu, u kojem Manevarska jedinica TO trpi teže gubitke, koji su se uslijed pokušaja izvlačenja poginulih i ranjenih do kraja dana povećavali. Ipak, uprkos teškim gubicima, jedinice TO su uspjele odbiti agresora i spriječiti vjerovatni pokušaj zaposijedanja Zečeva gaja, kao idealnog polaznog položaja za dalje napredovanje u cilju spajanja agresorskih snaga sa Ozrena i Trebave, što bi za odbranu šireg područja Gračanice imalo katastrofalne posljedice.
Ključne riječi: Zečev gaj; Gračanica; Lendići; Stjepan Polje; Malešići; 1992.; 25. maj; agresija na Bosnu i Hercegovinu; Teritorijalna odbrana RBiH; Manevarska jedinica TO; odbrana.
Pokušaj atentata srpskih ekstremista sa Ozrena na Tajiba Omerdića, načelnika Službe javne bezbjednosti u Gračanici, 7. 3. 1992.
Prof. dr. Omer Hamzić
U prilogu se govori o terorističkim akcijama srpskih ekstremista po Gračanici u proljeće 1992. koje se, kao i u drugim gradovima BiH pojačavaju nakon referenduma za nezavisnu i suverenu BiH, 28. 2. i 1. 3. 1992. godine. U fokusu je teroristički napad, izveden 7. 3. 1992. godine na jedan ugostiteljski objekat u centru grada i na porodičnu kuću tadašnjeg načelnika Službe javne bezbjednosti Gračanica Tajiba Omerdića, koji je prethodno prozvan kao “tuđmanovac” i tako bio već označen kao meta u jednom listu JNA. Koliko god su unosile strah i neizvjesnost u narodu, ove akcije su, kako se pokazalo i na primjeru Gračanice, potakle bosanske patriote u organima vlasti da, “kupujući vrijeme”, ubrzaju pripreme za odbranu. U konkretnom slučaju, na prijedlog Savjeta za narodnu odbranu, Skupština opštine Gračanica, 8. 3. 1992. godine donosi odluku da izvrši mobilizaciju rezervnog sastava policije.
Ključne riječi: Gračanica, Tajib Omerdić, rezervna policija, teroristički napad, Skupština opštine.
Dan za pamćenje: 25. maj 1992. godine
Ibrahim Nurkić, pukovnik
Redakcijska napomena: članak pukovnika Ibrahima Nurkića, prvog komandanta Opštinskog štaba Teritorijalne odbrane Gračanica i ratnog načelnika štaba Operativne grupe 2, prenosimo iz publikacije: Omer Hamzić i Mirzet Hamzić, Odbrana Gračanice 25. 5. ‘92., Gračanica: Monos, 1996., 123-130, cijeneći da je od njezinog izdavanja prošlo skoro dva desetljeća, te da je ta knjiga već teže dostupna širem krugu čitatelja. Također smo željeli da u ovom broju, posvećenom 25. maju 1992. godine i bitci za odbranu Gračanice, ponudimo i pogled iz perspektive tadašnje glavne komande snaga odbrane na području Gračanice. Članak prenosimo u izvornom obliku, ispravljajući tek par sitnijih, očito štamparskih grešaka.
Ključne riječi: Ibrahim Nurkić, Opštinski štab TO Gračanica, Gračanica, 1992., Lendići, Ahmići, Zečev gaj, …
Listajući ratnu bilježnicu: prizori iz ratne bolnice u Sokolu prvih dana agresije na Bosnu i Hercegovinu
Faruk Delić
U prilogu autor iz svoje ratne bilježnice prenosi neke interesantne detalje iz Ratne bolnice u Sokolu kod Gračanice, koja je upravo i profunkcionisala u drugoj polovini maja 1992. godine, a u dramatičnim danima žestokih granatiranja Gračanice i borbi oko četničkog uporišta Lendići (od 23. – 25. maja) zbrinula i spasila život mnogim ranjenicima, kako civilima, tako i pripadnicima jedinica Teritorijalne odbrane. Autor donosi i spisak prvih ranjenika kao i imena prvih ljekara i drugog medicinskog osoblja Bolnice.
Ključne riječi: Ratna bolnica Soko, Gračanica, ranjenici, Lendići
Živote halalili za Bosnu
Rusmir Djedović
Redakcijska napomena: Članak kojeg prenosimo prvobitno je objavljen u listu “Zmaj od Bosne”, koji je tokom perioda agresije izlazio u Tuzli, u broju 38 od 26. V. 1993., na strani 6. Nastao je povodom prve godišnjice bitke na Zečevom gaju. U formi u kojoj ga objavljujemo, članak je sravnjen s originalnim rukopisom, te su ispravljene manje tipografske greške uočene u tiskanom izdanju.
Ključne riječi: Gračanica; Patriotska liga; Manevarska jedinica Patriotske lige Gračanica; Kula-grad; 25. maj 1992.
Don Giovanni iz sela Doborovci kod Gračanice
Mirsad Čamdžić
“Boemi”, “Traviata”, “Tosca”, “Salome”, “Don Đovani” – sve su to dosadna muzičko-scenska uprizorenja za platinaste gospođe i bogatu gospodu u tamnim odijelima. Opera živi samo zahvaljujući čudacima koji “gotive” tamne fuge violončela i urednicima trećih programa nacionalnih radio-mreža što se “iživljavaju” nad nedužnim slušateljstvom…
Likovi zavičaja, Tajib Omerdić, policajac pjesničke duše
Prof. dr. Omer Hamzić
Rođen je 1948. godine u Stjepan Polju, gdje je završio osnovnu školu, da bi školovanje kasnije nastavio u srednjoj rudarskoj školi u Sloveniji. Igrom slučaja, 1971. godine zaposlio se kao policajac u Jastrebarskom kod Zagreba i u tom zanimanju ostat će do kraja života. Napredujući u poslu kao policajac, završio je studij kriminalistike u Zagrebu i stekao zvanje višeg inspektora. Sticajem okolnosti, nakon prvih demokratskih izbora, 1990. godine, od čelnika nove vlasti pozvan je da se vrati u rodni kraj i u maju 1991. postavljen za načelnika Stanice javne bezbjednosti (SJB) u Gračanici. Na toj funkciji pokušavao je primijeniti stručnost i profesionalizam, stečen u Zagrebu. Zalagao se za poštivanje zakonitosti, reda i poretka, te očuvanje suvereniteta i integriteta Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija.
Kaćuša
Safet Berbić
Sa malom slikarskom planšetom pod pazuhom i dva-tri papira istrgnuta iz nekog dječijeg bloka za crtanje zaputio sam se niz mahalu. Od Lojina brda dolje ka čitaonici, gdje stanuje Omer Čolić, vodila me uska seoska cesta. Budući da je imao slikarski vrlo zahvalne crte lica, htio sam mu napraviti portret, baš onakav kakav sam nedavno napravio i rahmetli Zejćiru i rahmetli Sulejmanu, mom ocu, i živim i zdravim Hamidu i Ibrahimu i mnogim drugim ljudima iz mahale, sadašnjim i budućim rahmetlijama…
Dućan daidže Safeta
Zlatko Dukić
Bila kiša, sunce, snijeg, vjetar, loše i ma koliko naopako vrijeme – on je bio tu. Nikad nije propustio naviku da, najkasnije u pola sedam ujutro, bude na platou pred bankom. U uglu, na betonskoj žardinijeri, otvorio bi svoj koferčić, nudeći svoju robu: cigarete, upaljače, žvakaće gume, kesice s bundevskim košpicama, čokoladice…
Časopis za književnu povijest “Naslijeđe”
Marko Matolić, BA
Jednoga dana (ožujak je te 2015. godine rano obznanio proljeće) šetao sam kroz Doboj u koji sam došao tek toliko da se provozam vlakom. Kako bi užitak vožnje bio potpun, u gradu sam tražio da kupim šešir i novine. Šeširi koje sam našao bili su skupi i ne po mom ukusu – mada su me prodavači uvjeravali da su muški. No, novine koje sam kupio stvorile su mi ideju koja u jednoj mjeri i danas određuje pravce mog života i djelovanja…
Nove pjesme (izbor)
Larisa Softić-Gasal
Mojsije
Nadvladao me taj šarm bespomoćnosti
koji si natkrio šeširom kišnog čovjeka
mljackaš po barama izmokrenog krika
propovjedajući Mojsijevu dvojbu.
Mrijeti si počeo i sam u ideale svoje sumnjajuć.
Obećanu zemlju pronašao nisi.
Hrabrost tvoja snove nije zasijala
sjemenom nejalovim.
Polje božanskih htijenja voljnobijednika
Prokletinja je samoizdajnih gromada.
Mljackaš po barama izmokrenog krika
Ti, šešir, kišnog čovjeka.
Adnan Jahić, Vrijeme izazova, Bošnjaci u prvoj polovini 20. vijeka
Prof. dr. Omer Hamzić
Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, Zagreb, Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića, Sarajevo, 2014.
Ova knjiga, svojim sadržajem obuhvata jedno od najdramatičnijih razdoblja u historiji Bošnjaka. Na dramatiku tog vremena, uticale su, prvenstveno, vanjske historijske okolnosti (u prvom redu dva svjetska rata), te nestanak starih imperija (Austro-Ugarske i Osmanske carevine), nastanak Sovjetskog saveza, te uspostava i propast prve države Južnih Slavena (Kraljevine SHS/Jugoslavije), potom nastanak i nestanak NDH kao ratne fašističke izrasline i na tkivu BiH i napokon stvaranje socijalističke Jugoslavije kao potpuno novog državno-društvenog ustroja u granicama predratne države, odnosno Kraljevine Jugoslavije… To su, dakle, neke historijske kulise u okviru kojih se odvija “dramska radnja” ove, još jedne velike knjige profesora Adnana Jahića.
Prof. dr. Senahid Hadžić, Bosna i Hercegovina u vrijeme pojave (veliko)nacionalnih ideja
Prof. dr. Izet Šabotić
JU Arhiv Tuzlanskog kantona, Društvo arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona
Knjiga je rezultat višegodišnjeg interesovanja, istraživanja i napora autora u traženju odgovora na kompleksno pitanje historijskog položaja Bosne i Hercegovine u vrijeme pojave velikonacionalnih ideja.
Benjamina Londrc, Pravni položaj jevrejske zajednice u BiH od 1918. do 1945. godine
Dr. sc. Eli Tauber
Izdavačka kuća “Monos” Gračanica i Udruženje “Hagada”, Sarajevo, 2016.
Najznačajniji period za Jevreje Bosne, kako za njihov razvoj, tako i za njihov doprinos razvoju Bosne i Hercegovine, je period između dva svjetska rata. Ovaj period nastupio je poslije austrougarskog i osmanskog perioda u kojem su Jevreji imali svoju vjersku slobodu i nesmetanost za razvoj zajednice.
Ddr. Azem Kožar, Edicija “Arhivistika u teoriji i praksi” (knjiga 1, 2, 3 i 4)
Mr. Zenita Fazlić, Saneta Adrović
Arhiv Tuzlanskog kantona, Društvo arhivskih zaposlenika TK i Društva historičara, Tuzla, 1995, 2005, 2011. i 2016.
U 2016. godini izašla je četvrta po redu knjiga-studija iz edicije Arhivistika u teoriji i praksi, autora prof. ddr. Azema Kožara. Kako se radi o jedinstvenom autorskom i izdavačkom poduhvatu u arhivskoj praksi Bosne i Hercegovine i zemalja njenog okruženja, ali i mnogo šire, prilika je da se, prije nešto detaljnijeg prikaza, prošle godine izašle četvrte knjige iz ove edicije, ukratko osvrnemo i na prethodne tri, koje su svaka na svoj način značajne za razvoj arhivistike kao mlade naučne discipline.
Irena R. Cvijanović (ur.), Spomenica dr. Tibora Živkovića
Amer Maslo
Istorijski institut Beograd, Beograd, 2016, 377 str.
Sredinom 2016. godine u izdanju Istorijskog instituta u Beogradu objavljena je Споменица др. Тибора Живковића. Na taj način ova institucija je obilježila treću godišnjicu od smrti njihovog dugogodišnjeg kolege i direktora Tibora Živkovića (1966. – 2013.), koji je za svoga kratkog života dao izuzetan doprinos izučavanju srednjovjekovne historije južnoslavenskih naroda.
Halid Kadrić, Kobno Raspuće (historijski roman)
Mr. sc. Alma Hasukić
“Bosanska riječ”, Sarajevo 2015.
Zdravo društvo, da se poslužimo ovim higijenskim terminom, neće se temeljiti na viktimološkim i nacionalističkim mitomotorikama nego će, kad već mora, stvarati sasvim drugačije pripovijesti o sebi, takve koje će se zasnivati na etici sopstva koja svoje bitisanje ne vidi drugačije nego kao etičko posvjedočenje drugosti. I takve koje će prošlost gledati s puno manje patetike a puno više ironije.
Senahid Kahrimanović, Kuća moje majke (roman)
Safet Berbić
Bosanski kulturni centar Gračanica, 2016.
Romaneskni prvijenac Senahida Kahrimanovića smješten ispod jednostavnog naslova “Kuća moje majke” ambiciozan je pokušaj da se na malom prostoru sublimira cijeli jedan život u svojoj svojojoj cjelokupnosti i sveobuhvatnosti. Zamka je to u koju se uhvati najveći broj tzv. pisaca u pokušaju. Da ne budemo pogrešno shvaćeni, ali taj postupak literarne sublimacije života u njegovoj teško uhvatljivoj sveobuhvatnosti (naročito na tako malom broju stranica) nije nepoznat literaturi, posebice onoj realističkoj, ali je naročito drag kao prvi pokušaj u pisanju romana. Tek vrhunski spisatelji sposobni su doseći literarnu jednostavnost u kojoj se na malo prostora kaže puno.
Sabina Hodžić Mehmedović “Mom srebreničkom heroju”
Mr. sc. Fatima Bećarević
Fondacija “F.H. …i ja sam iz Srebrenice” Sarajevo, 2016.
Potreba za ponovnim ispisivanjem historije i suočavanjem sa individualnim i kolektivnim traumama česta je u bosanskohercegovačkoj književnosti posljednjih dvadesetak godina, pa stoga ne čudi činjenica da veliki broj pisaca osvjetljava ratna i poslijeratna iskustva u književnim djelima.
Andrej Nikolaidis, Mađarska rečenica (roman)
Buybook Sarajevo i OKF Cetinje 2016.
Ko je Joe? Ili Sjeda kao budali šamar.
U Odlaganju, Pareziji, Nikolaidis priznaje: “Kada sam pisao Mimesis želio sam vidjeti koliko stvarnosti mogu upumpati u tekst a da on i dalje bude književnost.” Parafrazirajući ga mogli bismo kazati da je u rečenom djelu nastavio taj trend “upumpavanja”, a da ga je u Mađarskoj rečenici doveo na razinu na kojoj je stvarnost upotpunosti literarizirao.
Listovi gračaničkog kalendara od 11.11.2016. do 18.4.2017. godine
Prof. dr. Omer Hamzić
11. 11. 2016.
“Fortuna” u stečaju – odmah nakon odluke, 217 radnika ostalo bez posla, ostali strahuju za svoju budućnost
Po svemu sudeći, golemi problemi ove najmnogoljudnije proizvodne firme u Gračanici (preko 1.200 zaposlenih), koja se smatrala vodećom kompanijom u obućarskoj grani u BiH, nakon otvaranja stečajnog postupka, kulminirali su sukobom nezadovoljnih radnika i menadžmenta, blokadom firme, čak i fizičkim obračunom, koji je srećom prošao bez težih posljedica. Vijest o stečaju i zaoštravanju situacije u javnosti je dočekana sa iznenađenjem, jer su problemi ove fabrike godinama “trpani pod tepih”, pored ostalog i u uz podršku politike i struktura vlasti…
Glosar novih autora
