Broj 5/3
povodom
Povodom dvadesetogodišnjice smrti Muhameda Seida Mašića
Prof. dr. Husein Kulenović
Ako se čovjek već odluči da donosi i stvara zaključke ili sudove o suštini i svjetonazoru drugog, podjednako i dosljedno mora potisnuti interese egoistične i moralne naravi, kako svoje, tako i njegove. Ne učini li taj esencijalni ustupak, tegoban je i isprazan posao moralisati, uznositi ili razuđivati i unižavati plodove mislenih radnji i njihovog konačnog izražaja, pogotovo nekog predanog potrebi definiranja linije vodilje životnih određenja i vjerovanja.
prošlost
Gračaničke džamije – historija i predanje
Omer Hamzić
Ne zna se tačno kada se u Gračanici prvi puta čuo ezan mujezina, kada je i na kojem mjestu je podignuta prva džamija u ovom gradu koji gradom postade nešto prije 1548. godine , a nešto kasnije, od 1572., proču se širom carevine i kao sjedište kadije koji je “sudio” na širokom prostoru između Spreče i Bosne, Majevice i Save – što se gračaničkim kadilukom zvao. Osim Gračanice, odnosno Sokola, u njemu su bile još dvije nahije i dvije veće čaršije – Gradačac i Srebrenik.
Uloga i doprinos mr. ph. Samuela Elazara razvoju zdravstva i farmacije na gračaničkom području
Prof. dr. Izet Mašić
Sažetak: Mr. ph. Samuel Elazar, rođeni Gračanlija, doajen je historije zdravstvene kulture Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije. Čitav svoj životni vijek posvetio je proučavanju historiografske građe o razvoju zdravstvene i farmaceutske službe, te zdravstvene kulture uopće. Iza sebe je ostavio bogat istraživački opus djela iz različitih perioda razvoja ovih struka, od kojih su neka već publicirana, a neka još uvijek čekaju mlađe kolege da to učine. U tim materijalima, između ostalog, nalaze se i historiografski podaci o razvoju zdravstva i farmacije na gračaničkom području, o čemu i pišemo u ovom članku. Ovim putem, ispunjavamo samo mali dio duga prema našem Gračanliji i uvaženom naučniku i istraživaču. Ključne riječi: Gračanica, zdravstvo, farmacija.
Razvoj kulturno-umjetničkog amaterizma u Gračanici, s posebnim osvrtom na kulturno-umjetničko društvo “Adem Alić”
Omer Hamzić
Kulturno-prosvjetne organizacije u Gračanici kao i u ostalim dijelovima BiH pojavljuju se krajem XIX i početkom XX stoljeća kao izraz otpora i političke borbe za vjersku i vjersko-mearifsku autonomiju koju su poveli najuticajniji bošnjačko-muslimanski prvaci (zemljoposjednici, dio uleme, trgovci), nezadovoljni položajem svog naroda, a posebno Islamske vjerske zajednice i njenih institucija u okviru okupacionog sistema moćne Austro-Ugarske imperije. Sa istim ciljem i u isto vrijeme organizuje se i pokret za crkveno-školsku autonomiju u okviru pravoslavnog korpusa BiH. Zahtjeve za vjersko-prosvjetnu autonomiju Bošnjaka muslimana austrougarska vlast napokon je priznala 1909. godine poznatim Štatutom za autonomnu upravu vakufskih i mearifskih poslova. Bio je to prvi uspješno okončan politički pokret Bošnjaka Muslimana modernog doba.
zavičaj
Uticaj termomineralne gračaničke vode na model upale i na model – sisteme probavnog i genitourinarnog organskog sistema
Prim. dr. Muamer Mujčinagić
Sažetak: Termomineralna voda iz Gračanice je hidrokarbonatna voda sa alkalnim i zemnoalkalnim kationima kalcija, natrija i magnezija. Sadrži, osim toga, jone željeza, mangana i fluora. Djelovanja Gračaničke termomineralne vode komparirana su sa sarajevskom pijaćom vodom, a ispitivana su na tri modela upale i na model-sistemima izoliranih organa iz probavnog i genitourinarnog trakta. Modeli upale su: model artritisa , model eksudativne akutne upale i model upale sa profileracijom vezivnog tkiva.
Prof. dr. Mustafa Beganović – život i djelo
Prof. dr. Izet Mašić
Kako to obično biva i kako je to već uobičajena praksa ovih naših turobnih bošnjačkih prostora, svoje velike zna¬menite intelektualce počinjemo vred¬novati, cijeniti i lijepo o njima besjedi¬ti tek onda kad ih izgubimo. I jedna druga, možda istinitija konstatacija ¬kad su u pitanju ljudi iz manjih sredi¬na, iz kasaba poput naše Gračanice, takvi ljudi dožive mnogo veću slavu, reputaciju, afirmaciju i dignitet tamo negdje daleko, a ne u svom rodnom mjestu. Ne znam da li se u ovu priču uklapa rahm. prof. dr. Mustafa Bega¬nović, do sada najveći Gračanlija u Sa¬rajevu – koji iznenada preseli 21.1.1998. godine. Znam samo da je bio istinski gračanički izdanak i da je stil i način na koji je to ispoljavao bio poseban božji dar. O tome su biranim riječima na njegovoj dženazi govorili uvaženi profesori, njegovi prijatelji, drugovi, zvaničnici. Neka ovi redovi budu skro¬man prilog za naučnu biografiju ovog velikog intelektualca.
Prof. dr. Mustafa beganović – bio je ljudina
(Izvod iz govora na komemorativnom skupu SDP u Gračanici)
Reuf Sokolović
Povod za naš današnji skup je tužan i bolan. Opet je otišao jedan čovjek, velik i dobar, čovjek – Mustafa Beganović. Kad god takvi odlaze, onda to bude iznenada, neočekivano i teško za njegovu porodicu, prijatelje, kolege. U ovim prilikama postavlja se nekoliko pitanja. Prvo je – zašto tako rano i drugo – zašto tako iznenada? To ne znamo, ali na pitanje kakav je bio čovjek rahmetli Mustafa Beganović, odgovor svi dobro znamo. Bio je čovjek sav sazdan od vrlina. Bio je sposoban da osjeća i saosjeća, prijatan, društven, strpljiv i brižan. Živio je u trajnom i pomirljivom sporazumu sa svojom okolinom, služeći prije svega čovjeku. Borio se protiv niskog, mračnog i trivijalnog u ljudskom životu. Nije bolovao od samoljublja, sujete i taštine, oličenje je skromnosti, smionosti, radinosti i nesebičnosti.
Prof. dr. Mustafa Beganović: tuguju za njim gračaničke i sarajevske mahale
(U ime građana Gračanice od dr. Beganovića među posljednjim se oprostio načelnik opštine Muhamed Ibrahimović)
Muhamed Ibrahimović
“Tužno je danas u Gračanici zato što nemamo više u Sarajevu našeg dra¬gog Mustafu kao svog najrođenijeg. Tuguju danas gračaničke mahale od Javora do Hajdarovca, od Hrustine do Tunjevca, tužna je gračanička čaršija, kojom nikada nećeš prošetati, promu¬habetiti sa prijateljima iz djetinjstva, nasjetovati, uputiti…”
Gradovi – prijatelji Gračanice
Fahrudin Kurtović
Nekad davno neki insan Bošnjo iskonsku istinu reče, drugi zapisa, treći u pjesmu “umetnu”: “Nejma brata dok ne rodi majka”. I uistinu brata Bošnji samo majka rađa, a on takav kakav je, oduvijek, pa zauvijek, širom dušu svoju otvori za svakog insana kojeg dobro vodi – i sagradi mnoga iskrena, čvrsta i dugotrajna prijateljstva širom dunjaluka. U ovom fragmentarnom kazivanju govorimo o ponekom od tih prijateljstava, onako iz duše, po onoj staroj narodnoj “dobra duša dobru dušu ište…” – govorimo o Gračanici, listajući putopisne skice o nekim gradovima njenim prijateljima.
Kultna mjesta na području sela Džakule
Fikret Ahmedbašić
O najpoznatijim kultnim mjestima na području opštine Gračanica svojevremeno je pisao rahm. prof. Osman Delić. Neke od tih svojih zapisa objavio je u prvom broju “Gračaničkog glasnika” s namjerom da podstakne dalja istraživanja tog zanimljivog fenomena iz naše kulturno-povijesne tradicije. U svojim etnološkim istraživanjima na području opštine Gračanica prof. dr. Salih Kulenović nije se posebno bavio ovim pitanjem. U namjeri da dam svoj skroman prilog rasvjetljavanju ili bolje reći bilježenju kultnih mjesta na ovom području, u svoju teku “evidentirao” sam tri skoro potpuno zaboravljena kultna mjesta u selu Džakule, na koja, ovim prilogom želim da ukažem i skrenem pažnju znatiželjnika.
riječ
Uvodne napomene
Omer Hamzić
Dosadašnjoj rubrici «Književnost» dali smo naziv «Riječ» kao adekvatnu odrednicu ispred sadržaja kojeg donosimo u ovom dijelu «Gračaničkog glasnika». U ovom broju kompletnu rubriku «Riječ» («Književnost») posvećujemo Muhamedu Seidu Mašiću iako smo ga i do sada «objavljivali» na našim stranicama. Ovoga puta želimo još jednom skrenuti pažnju na njegovo stvaralaštvo i na neki način obilježiti dvadesetogodišnjicu njegove smrti. I rubriku «Povodom», posvetili smo Muhamedu Mašiću, čija je sudbina inspirirala uvaženog prof.dr. Huseina Kulenovića da napiše nadahnut tekst o sudbini intelektualca na ovim prostorima. Skrećemo pažnju i na zanimljivo predavanje Mehmedalije eff. Hadžića koje objavljujemo u ovoj rubrici kao mali intelektualni portret Muhameda Seida Mašića.
Dvadeset godina od smrti Muhameda Seida Mašića (1978-1998.)
Aziz Kadribegović
Univerzalni bosanski intelektualac
Osmog februara ove godine navršilo se dvadeset godina kako je otišao na ahiret Muhamed Seid Mašić (1913-1978) jedna, najblaže rečeno, rijetka ličnost među Bošnjacima toga doba: imao je nesvakidašnju hrabrost i otvorenost, spremnost da u svakom trenutku kaže ono što misli, bez obzira ko je (ili što je) predmet njegova mišljenja; bio je čovjek nesvakidašnje erudicije i želje za znanjem, nesumnjivo talentiran i u toj talentiranosti nesumnjivo originalan; poliglota kakvog u to vrijeme vjerovatno nismo imali, posebno kad je u pitanju poznavanje arapskog jezika; čovjek nevjerovatnog raspona interesiranja o aktuelnim problemima svijeta, filozof, prevodilac i pjesnik, možda bolji u arapskom nego u bosanskom jeziku, i na kraju, mada je moglo i na početku – vjernik kome je vjera ostala alfa i omega cjelokupnog života i smisla, u čijem okrilju je radio sve što je radio, i čijim je smislom impregnirao čitavo svoje djelo.
Muhamed ef. Mašić kao Orijentalista
(Saopštenje na Simpozijumu “Život i djelo Gračanlije Muhameda Seida Mašića”, održanom 23.5.1997. godine u organizaciji Redakcije “Gračaničkog glasnika”)
Mehmedalija ef. Hadžić
Mi Bošnjaci tek sada počinjemo sebe otkrivati. Ova nas je tragedija vjerovatno uputila, dala nam do znanja da smo išli u pogrešnom smjeru. Međutim, mi nikako da napravimo nekakav dobar zaokret u nekom drugom ispravnom smjeru, da se manimo tog pogrešnog smjera. Zapravo, sami sebi nismo dovoljno poznati ili, bolje kazano, sebi smo nepoznati kao Bošnjaci i tek sada otkrivamo svoje velike ljude. Muhamed Seid Mašić jedan je od tih naših ljudi, čije veliko djelo otkrivamo tek danas, dvije decenije poslije njegovog preseljenja.
Iz stvaralačke riznice Muhameda Seida Mašića
Muhamed Seid Mašić
I FILOZOFIJA
Allah zove poglede u svemir II
(Odlomak iz neobjavljenog rukopisa s područja islamske filozofije)
…Uočljive ili primjetne čovjekove blagodati su čovjekovi organi, materijalna dobra, kao što su prirodna blaga, ratarsko-voćarski plodovi, životinje za ishranu i rad, prerada i razmjena rečenih dobara, te rada na njima. Prikrivene ili … blagodati su: pamet, volja, vjera, uzdanje, ljubav, karakter, zdravlje, bereket i slično – koje vrijednosti ne uočavamo dok ih imamo, a kad ih izgubimo lako zapažamo nedostatak istih, jer su one stimulans za život i rad.
Nove knjige
Izet Mašić, “Tarihi Muhameda Mašića”, AVICENA, Sarajevo, 1996.
Omiljeni pjesnički izraz -tarih, pjesnička vrsta u islamskoj književnosti, ima svoj vijek trajanja na našim prostorima koliko traje i islam. U formi tariha (stihovani epitafi, epigrafi, spomen-obilježja…) pisali su znani i neznani pjesnici ovih prostora ostavljajući u naslijeđe Bošnjaka riznicu kulturnog blaga. Nažalost, politička previranja u Bosni, kroz vjekove, uglavnom su štetila ovoj pjesničkoj vrsti izražavanja, potiskujući tarih gotovo u zaborav. Na sreću, mnogo toga je i sačuvano, zamislite, uklesano u kamenu! Helem, hronogram u kamenu je nadživio papir. Ono što nije sačuvano u mastilu, jeste u pamćenju. Ova knjiga prof. dr. Izeta Mašića otud ima i ovakvu vrijednost: najozbiljnije vraćanje tariha na mjesto koje mu pripada. U knjigu koja će se (morati) čitati!
Mevludin Spahić, Sumračno stanje, On Time, Sarajevo, 1998.
Ovaj, vjerovatno, najplodniji gračanički pisac knjigom “Sumračno stanje” (desetom po redu) ovoga puta, nema sumnje, majstorski je odabrao motiv svoje pripovijesti kao i ambijent u koji je smjestio radnju i sve svoje poremećene i normalne likove. Odabrao je, dakle, dosta “tešku temu”i krenuo u pisanje s ambicijom da “napravi” pravu knjigu, solidan psihološki roman.
Atif Kujundžić, Nijaz Omerović, Put i krug ili Tumačenje domovine, Bosanski kulturni centar Gračanica, 1998.
Pjesnički svijet u prepletu sa slikarskim svijetom – to je najjednostavniji i najprecizniji opis rukopisa “Put i krug”. Pjesnik Atif Kujundžić, nad slikama Nijaza Omerovića krenuo je u avanturu: opisati “taj put” koji se polahko savija u krug. Otkrivši pred slikama Omerovićevim, kao što se auto-stoper otkriva tajni putovanja, pjesnik će krenuti u avanturu verističkog opisa svijeta koji se sada, da li zbog slikara, da li zbog puta koji se savija u krug,ukazuje novim, svježim, prvi put viđenim.
Hasan Puškar, Ugašena jutra (pjesme), “On Time”, Sarajevo, 1998.
Nedavno je u izdavačkoj kući “On time” iz Sarajeva izašla prva stihozbirka gračaničkog pjesnika Hasana Puškara (rođen 1972.) pod naslovom “Ugašena jutra”, kojom ovaj pjesnik pokušava zauzeti stratnu poziciju u… “utrci bez vremenskog kraja.” Objavljivanjem ove zbirke on se našao na uzburkanim talasima poezije, u nestabilnoj igri vratolomnog s u r f a sa mnoštvom drugih – koje je zahvatila želja za objavljivanjem, kao odgovor na našu neveselu poratnu svakodnevnicu.
listovi
Listovi gračaničkog kalendara od 15.11.1997. do 15.5.1998.
Omer Hamzić
5.12.1997.
Otvoren interni stacionar u gračaničkom domu zdravlja
Riječ je o još jednom uspjehu ove zdravstvene ustanove u kojoj se, nakon otvaranja hirurškog odjeljenja, odjeljenja mikrobiologije i još nekih službi, te sanacije i uređenja ratom oštećenih objekata (centralno grijanje, krov, fasade i dr.) stvaraju ozbiljni uslovi za njeno prerastanje u opću bolnicu, koja bi pružala viši nivo zdravstvene zaštite ne samo za stanovništvo gračaničke već i susjednih opština. Kada će se to i ostvariti, ne zavisi samo od Doma zdravlja.
