Broj 54/27
O pravoj Gračanici je riječ
Omer Hamzić
U ovoj bilješki autor pokušava samo sa nekoliko riječi podsjetiti na najbitnije momente iz povijesti svog rodnog grada. Tekst napisan oko 2000. godine za potrebe neke prezentacije grada i doima se kao listanje nekih starih razglednica.
Telegramski složen, tekst je namijenjen svakom dobronamjerniku koji svrati u ovu čaršiju za njeno blic upoznavanje, a Gračanlijama za podsjećanje – da je njihova Gračanica – ipak jedna i jedina.
Epilog ovogodišnjih izbora: „ćorak“ ili „ćorka“ (fragmenti dnevnika)
Prof. dr. Izudin Kešetović
Rad po sposobnostima
Hafiz Ibrahim Mehinagić
Rezultati općih izbora 2022. na području općine Gračanica (širi kontekst)
Prof. dr. Omer Hamzić
U prilogu su prezentiraju osnovne informacije sa općih izbora u BiH 2022. i nešto detaljnije rezultate izbora sa područja Grada (nekada općine) Gračanica, sa određenim pojašnjenjima i komentarima. Radi nekih detaljnijih analiza i uvida u političko stanje na ovom mikroprostoru, rezultati objavljeni na službenim stranicama CIK po biračkim mjestima, ovdje su sabrani i razvrstani po mjesnim zajednicama i prezentirani u posebnom tabelarnom dijelu ovoga rada. Kao i u prethodnim općim i lokalnim izborima i ovoga puta na području Gračanice pobjednik je SDP za sve nivoe glasanja. Za razliku od viših nivoa vlasti na kojima su vlast ne samo zadržali već i učvrstili oni koji su vladali i do sada, rezultati pokazuju da je Gračanica iz ovih izbora na svim nivoima izašla još „crvenija“, sa izrazitom pobjedom SDP. U utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, Denis Bećirović (SDP) je i u Gračanici visoko iznad Bakira Izetbegovića (SDA). Po rangu, SDA se i u ovim izborima zadržala na drugom, dok treće i četvrto dijele Demokratska fronta (Željko Komšić) i Naša stranka. Rezultati su pokazali da na ovim izborima ni u Gračanici kao ni u čitavoj
BiH nije došlo do značajnijih promjena.
Kulturna politika u Bosni i Hercegovini: entitet koji (ne)postoji
Prof. dr. Esad Delibašić
U ovom radu kulturna politika se definira kao skup stavova i koncepcija na osnovu kojih neki subjekt, najčešće država i njene institucije, intervenira u sferu kulture, s ciljem njenog usmjeravanja u željenom pravcu. Postavlja se pitanje na osnovu kojih kriterija se može procijeniti da li u nekom društvu postoji kulturna politika. Pokušava se odgovoriti na pitanje: da li u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini postoji artikulirana državna/nacionalna kulturna politika pomoću koje se upravlja sektorom kulture i umjetnosti? U radu se konstatuje da ne postoji jedinstvena bosanskohercegovačka kulturna politika, te da je nužno stvoriti pretpostavke za njezino konstituiranje. Bosanskohercegovačku kulturnu politiku treba utemeljiti na sljedećim postulatima: formiranju funkcionalnog državnog ministarstva kulture; izdvajanju sredstava kroz poreske stope u fondove za kulturu; promijeni razumijevanja kulture isključivo kao dijela javne potrošnje; interresornog povezivanja kulture sa privredom, turizmom i ekologijom; promjeni važeće legislative; transformaciji postojećih organizacijskih i upravljačkih modela u institucijama kulture itd.
Katoličko stanovništvo sela Babunovići i Seona u drugoj polovici XVIII. stoljeća
Marko Matolić
Pojava katoličkog stanovništva u danas čisto muslimanskim selima Babunovićima i Seoni na popisu apostolskih vizitatora Pave Dragićevića 1743. i Marijana Bogdanovića 1768. godine izazivala je pažnju istraživača sjeverne Bosne, ali do sada nije ponuđen odgovor niti mišljenje kada je to stanovništvo napustilo spomenuta sela. Iz svih popisa stanovništva nastalih od sredine XIX. stoljeća pa do ovog posljednjeg iz 2013. godine vidljivo je da katolici (Hrvati) u Babunovićima i Seoni u zadnjih 150 godina nisu obitavali. Stoga smo krenuli tragom crkvenih matica koje se za područje sjeverne Bosne vode od 1750. godine kako bismo dobili širu sliku o kretanju stanovništva. Iako manjkavi, podaci iz matica, kombinirani s nekim drugim povijesnim izvorima, bili su dostatni da otkrijemo uzroke i relativno precizno vrijeme kada su katolici napustili dva spomenuta sela srebreničkog kraja te gdje su se odselili. Osim toga, otkrili smo i neke zanimljivosti o općim prilikama (epidemiji kuge) i svakodnevnom životu katoličkog stanovništva ovog područja u XVIII. stoljeću (točnu lokaciju starog groblja u Babunovićima i jedan neobičan pogrebni događaj).
Niža stručna domaćička škola u Gračanici, 1952.- 1957.
Mina Kujović
Niže stručne domaćičke škole (NSDŠ) su bile četverogodišnje škole za žensku omladinu koje su 1952. i 1953 godine otvorene u 24 bosanskohercegovačka grada. Jedna takva škola otvorena je i u Gračanici 1952. a zatvorena 1957. godine. U tom periodu izvela je dvije generacije svršenih učenica. Škola nije bila u redovnom školskom sistemu (nije imala svoj pravni status) pa svršene učenice te škole nisu sticale neki priznati stepen stručne spreme ili neke zvanje, ali su na osnovu stečenih znanja i vještina iz domaćinstva, osim spremnosti za vlastito domaćinstvo, mogle raditi i kao pomoćne radnice u ustanovama i preduzećima. Iz tih razloga je NSDŠ tokom svog petogodišnjeg rada imala dosta uspjeha i stekla
veliki ugled kako u Gračanici tako i široj okolini.
Od učitelja do akademika: nastavno-naučni put prof. dr. sc. Galiba Šljive (1933.–2022.)
Dr. sc. Senaid Hadžić
Članak objavljujemo u povodu ili u znak sjećanja na nedavno preminulog profesora Galiba Šljivu (umro je 30. 4. 2022.) kao i u znak poštovanja za sve što je uradio u području historiografije, kojoj je istinski bio posvećen punih pedeset i više godina svog života. Za suvremenu historiju Bosne i Hercegovine i njene narode od posebnoga je značaja 19. stoljeće. To je upravo pokazao i dokazao prof. Šljivo, posvetivši se kao historičar tom periodu. Svjesni smo da je ovaj prilog tek jedno malo podsjećanje na život i djelo prof. Galiba Šljive. Želimo da potaknemo neka ozbiljnija istraživanja njegovog doprinosa bosanskohercegovačkoj historiografiji, a posebno njegovog metoda rada i pisanja, te postupka sa izvorima. Ponosni smo što je bio član redakcije i saradnik ovog časopisa.
Zapisi i sjećanja komandanata brigada Armije Bosne i Hercegovine s područja Gračanice
Redakcija
Sjećanja na časne dane odbrane Bosne i Hercegovine
Prof. dr. sc. Tarik Nuhanović
Sjećanje na ratne dane (1992. – 1995.)
Smail Mešić
Moj ratni put – od komandira čete do komandanta brigade
Džemal Jukan
Od referenta Opštenarodne odbrane do ratnog komandanta brigade i brigadira Oružanih snaga BiH
Smajil Oštraković
Na čelu prve oslobodilačke brigade u Armiji RBiH (transkript iskaza zabilježenog u audiovizualnoj formi)
Pukovnik Bahrija Džananović
Naređenje komandanta Taktičke grupe 2 Armije R BiH za odbranu
Taktička grupa 2 (TG-2), sa komandom u Gračanici, formirana je 17. 08. 1992. godine po naredbi Okružnog štaba odbrane Tuzla. Objedinjavala je snage Armije RBiH sa prostora Gračanice i Doboj Istoka, organizirane u 109. i 111. brigadu, koje su branile položaje u dolini rijeke Spreče, na prilazima gradu Doboju, te u rejonu planine Trebave. Dana 1. septembra komandant Taktičke grupe 2 Osman Puškar izdao je Naređenje za odbranu, kojim su precizirani zadaci, mjere i postupci potčinjenih jedinica. Ovaj značajan i sadržajan dokument, kao dragocjen historijski izvor, objavljuje se u cjelosti.
Arhivski fond Komisija za nacionalizaciju najamnih zgrada i građevinskog zemljišta, 1959. – 1963.
Mina Kujović
U prilogu se skreće pažnja na postojanje Arhivskog fonda Komisija za nacionalizaciju najamnih zgrada i građevinskog zemljišta, 1959. – 1963., koji se čuva u Arhivu Bosne i Hercegovine. Fond je u potpunosti arhivistički sređen i može poslužiti kao dobar izvor za proučavanje tih historijskih procesa, ali i za eventualne postupke vraćanja te imovine u slučaju restitucije.
Privredna slika Gračanice, 2021. godine – kratak pregled
Prof. dr. Omer Hamzić (priredio)
U prilogu donosimo privrednu sliku Gračanice, koristeći se podacima iz materijala pod naslovom „Informacija o aktuelnim privrednim kretanjima grada Gračanica u 2021.. godini“ koju je Gradsko vijeće Gračanica usvojilo na svojoj 20. sjednici, održanoj, 11. 10. 2022. Riječ je o dosta opširnom dokumentu, obima oko 60 stranica, koji se redovno prezentira Gradskom vijeću, prvenstveno radi informisanja. Prema pokazateljima u ovom dokumentu, može se zaključiti da privreda ovog Grada, bilježi određene pozitivne trendove i da uspješno prevazilazi mnoge teškoće u poslovanju, koje je, u prvom redu prouzrokovala pandemija, ali i ostali faktori na nestabilnom tržištu, u uslovima permanentne političke krize u zemlji itd. Uz glavne indikatore uspješnosti privrede općenito na području grada, na kraju donosimo i tabelarni pregled, odnosno rang listu 20 najuspješnijih kompanija po ostvarenom ukupnom prihodu i dobiti. To su ustvari firme koje čine privredni milje i ekonomsku okosnicu ovoga grada.
Likovi zavičaja: Latif Karić – bošnjački guslar
Edin Šaković
U članku se donose podaci o LatifuKariću (1905.-1991.) iz sela Vranovići kod Gračanice, nadaleko poznatom narodnom guslaru, ali i jednome od uglednijih mještana, čovjeku iznimno zanimljiva životopisa. Rođen je i odrastao u siromašnoj sredini, u selu bez osnovne škole, ali se ipak opismenio i cijelog života bio posvećen samoobrazovanju. Od rane mladosti je iskazivao dara za muziku i pjesmu, naučivši svirati uz saz, šargiju, a potom i gusle. Kao guslar izvodio je uglavnom stare junačke epske pjesme. Nastupao je na sijelima i prelima u široj okolini Gračanice, Srebrenika i Lukavca, a prije Drugoga svjetskog rata i na noćnim sijelima uz Ramazan u jednoj kafani u Gračanici. Osim kao guslar, bio je i glasovit kovač, a također je poznat i kao narodni zubar. Važio je i za čovjeka naprednih pogleda, zagovornika narodnog prosvjećivanja i obrazovanja. Bio je jedan od predvodnika akcije izgradnje škole u selu, 1939. i 1940. godine, koja, nažalost, tada nije uspjela, zbog otpora drugih mještana. Tokom Drugoga svjetskog rata pripadao je, uglednijim, ljudima koji su oštro osuđivali bezakonje i pljačku, osobito nad mještanima susjednog srpskog pravoslavnog sela Gornja Lohinja, čiji su odrasle muške stanovnike ustaše pohapsili i deportirali u koncentracijske logore. Od svoje mladosti pa do pretkraj života vjerno je održavao tradiciju guslarstva i bošnjačke narodne epike, kao jedan od posljednjih guslara na ovim prostorima.
Bilješke o društvenom životu sela Stjepan Polje kod Gračanice u drugoj polovini 20. stoljeća, sa posebnim osvrtom na omladinske aktivnosti
Senahid Kahrimanović
Po svom vlastitom sjećanju i uz pomoć kazivača iz svoje generacije, autor se potrudio da opiše i podsjeti na neke oblike društvenog života u selu Stjepan Polje kod Gračanice u drugoj polovini prošlog stoljeća, posebno se fokusirajući na aktivnosti mladih šezdesetih godina prošlog stoljeća. Tako smo dobili jedan koristan iskaz koji može poslužiti za bolje razumijevanje određenih društvenih procesa na selu u širem prostoru sjeveroistočne Bosne i u spomenutom vremenskom
okviru. Iz vlastitog iskustva, autor naglašava vaspitni značaj dobrovoljnog omladinskog rada u tom periodu, koji se počesto krivo prosuđuje, a ponekad tendenciozno poistovjećuje i sa nekim oblicima komunističke represije. U dijelovima u kojim se sjeća kulturno-zabavnih i sportskih aktivnosti mladih, koje je i sam organizovao, autor jasno uočava ubrzane pozitivne promjene, naročito poslije 1965. godine, procese modernizacije i podizanja općeobrazovnog i kulturnog nivoa na selu. Kroz ovaj rad uočljiva je „prelaznica“ od tradicionalnog načina života i društvenih odnosa na selu ka modernijim oblicima savremenog doba.
Novootkriveni stećak na lokalitetu Pištalja u Doborovcima kod Gračanice
Mr. Ago Mujkanović
U radu se daju podaci o do sada nepoznatom stećku u naselju Doborovci kod Gračanice, na lokalitetu Pištalja. Terenskim obilaskom zabilježili smo prisustvo jednog stećka, u obliku sanduka. Donosimo njegov opis, kartografski prikaz lokaliteta, te nekoliko fotografija iz kojih se vidi njegovo današnje stanje. Stećak je ugrožen djelovanjem atmosferskih prilika, širenjem naselja i samom blizinom regionalnog puta Srebrenik – Gračanica (R461).
Dvije priče o ratnom Doboju iz knjige „Devedest druga“ (Kako je počeo rat u Minkinom ulazu, Grapska)
Mirko Jeleč
Mehmedalija Beganović Liska (“Babo”): Ratne i patriotske pjesme (izbor)
Prof. dr. Kadrija Hodžić, Tuzlanski procesi 70-tih godina XX stoljeća
Akademik prof.dr.sc. Slavo Kukić
Dr.sc. Nerkez Arfhodžić, Diplomatija BiH od nezavisnosti do Dejtona
Prof. dr. Omer Hamzić
Julija Bogoeva, Rat u Jugoslaviji u presudama MKSJ: Ciljevi zaraćenih strana i priroda sukoba
Jusuf Trbić
Mirko Jeleč, Devedeset druga
Miralem Begić
Ermin Kuka: Živa lomača – Pionirska ulica u Višegradu (14. juni 1992.)
Almir Grabovica
Jusuf Trbić, Razaranje Bosne
Prof. dr. Omer Hamzić
Adis Sultanović, Bosanskohercegovački imami u vrijeme komunizma: društveni položaj i djelovanje imama u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1971. godine
Hamza Memišević
Historijska traganja/Historical Searches
Vedrana Šimić
Listovi gračaničkog kalendara od 1. 5. do 8. 11. 2022.
Glosar novih autora
