Broj 8/4
povodom
Zaboravljeni islam
Dr. Smail Balić
Bio je nekoć jedan islam, koji se njegovao u prisnom krugu porodica. Donosio je sa sobom toplinu doma, smirenost u svakidašnjici i zbrinutost na obadva svijeta. Vjernici su u njemu nalazili ono što smiruje srca (Kur’an 13:28). Ispoljavao se u vjerovanju, čestitosti i samoobuzdavanju ili pobožnosti (takvâ). Skoro poluvjekovna vladavina komunističkog bezvjerja stvorila je na njegovu mjestu prazninu i pustoš. Samo tu i tamo održali su se ostaci stare uljuđenosti, oblikovane u vjeri. Pojedini lijepi običaji iz starine dopunjavali su sliku. U tom okolišu razvijao se narod Bošnjaka.
zavičaj
Uloga i značaj lokalnih razvojnih agencija, sa posebnim osvrtom na mogućnost njihovog organizovanja u Tuzlanskom kantonu
Prof.dr.sc. Zijad Pašić
Uvodne napomene
U cijeloj Evropi i Sjevernoj Americi veliki broj lokalnih i regionalnih razvojnih agencija značajno podstiču lokalni ekonomski razvoj, naročito u posljednjih deset godina. Razvojne agencije se pojavljuju u procesu prevazilaženja industrijskih kriza u mnogim dijelovima industrijski razvijenog svijeta koje ponekad uzrokuju nezaposlenost i preko 25% aktivne radne populacije. Najčešće su u funkciji prevazilaženja negativnih posljedica brzih promjena na globalnom ekonomskom planu koje se reflektuju na ekonomije pojedinih država, regiona, opština i iziskuju njihovo brzo prilagođavanje tim promjenama. Bosna i Hercegovina je doživjela ogromnu ratnu destrukciju i zapala u najtežu ekonomsku krizu, čije će se posljedice još dugo osjećati. Jasno definisana strategija razvoja i regiona i Bosne i Hercegovine kao cjeline, jedan je od glavnih preduslova za brže prevazilaženje ekonomske krize, uz pomoć međunarodne zajednice, naravno.
Jedan pogled na finansijska tržišta i fiskalnu politiku u Bosni i Hercegovini
Šehzada Salihbašić
Stepen razvijenosti finansijskog tržišta prvenstveno zavisi od društveno-ekonomskog uređenja, što znači da u okviru jednog duštveno-ekonomskog sistema može egzistirati manje ili više razvijenih mehanizama funkcionisanja finansijskog tržišta.
Iako deklarativno postavljena, finansijska tržišta u bivšoj Jugoslaviji nisu zaživjela tako da je promet vrijednosnim papirima tretiran više sa teorijskog aspekta, pa nekih posebnih praktičnih iskustava gotovo i nema.
Pregled zdravstvenog stanja stanovništva i karakteristična oboljenja na području opštine Gračanica u 1997. godini
Muamera Mujčinagić
Pregled zdravstvenog stanja stanovništva opštine Gračanica urađen je na osnovu podataka iz zdravstvene statistike Doma zdravlja za 1977. godinu i određenih istraživanja koja su izvršena na području opštine Gračanica. Korištena su i statistička istraživanja u oblasti zdravstva koja, prema odgovarajućim izvještajnim obrascima, redovno vrši Kantonalni zavod za zdravstvenu zaštitu.
Likovi zavičaja: Mujaga Rešidbegović – majstor
Omer Hamzić
Ovaj dugovječni Gračanlija koji u lijepom zdravlju dočeka i devedesetu godinu svog života više decenija bio je pojam majstorluka i bravarskog zanata u Gračanici. Majstor Mujaga – dugo vremena bio je simbol gračaničkog zanatstva – bravarskog pogotovo. Sve što se nije moglo popraviti, osposobiti, zakrpiti, sve što je za ostale majstore bilo nerješivo – rješavao je Mujaga.
prošlost
Gračanica u arhivskim fondovima najviših organa uprave u Bosni i Hercegovini u periodu od 1918. do 1921. godine
Mina Kujović
Period nakon Prvog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini je vrijeme kada je jedna strana okupaciona carevina – Austro-Ugarska monarhija, nestala, a nova narodna država dugo i mučno nastajala. Bosna i Hercegovina administrativno je postala sastavni dio novoformirane Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, ali je u strukturi i funkcionisanju državne uprave imala obilježja samostalnog državnog područja.
Jedan pogled na mjesto i ulogu gračaničkih intelektualaca u preobražaju svoga zavičaja
Salih Osmanbegović
Na prostorima Bosne i Hercegovine Gračanica se već poodavno uvrstila u red opština koje prednjače u privrednoj, kulturnoj, prosvjetnoj i ostalim oblastima društvenog razvoja. Logično se nameće pitanje – koji su činioci najviše doprinosili i koji danas doprinose tako dinamičnom i pozitivnom razvoju. Među njima svakako je najvažniji takozvani ljudski faktor – ljudi Gračanlije, ponajviše obrazovani i školovani ljudi – gračanička inteligencija. Početak modernog razvoja Gračanice kao i drugih sličnih mjesta u Bosni i Hercegovini usko se vezuje za početke modernog školstva i prve školovane i obrazovane ljude na ovim prostorima.
Trgovina u Gračanici poslije Drugog svjetskog rata, s posebnim osvrtom na razvoj Trgovačkog preduzeća “Bosna”
(pola stoljeća gračaničke “Bosne”)
Omer Hamzić
U svom dinamičnom i burnom razvoju “Bosna” je prolazila kroz sve ono što može stati u bogatu biografiju jednog od najstarijih gračaničkih državnih preduzeća, koje je nastalo iz nekih drugih preduzeća i iz kojeg su nicala – nastajala neka druga preduzeća – uzdizala se i padala, stagnirala i rasla – uporedo sa Gračanicom od posla čaršijom… To je firma koja nikada nije iznevjerila bogatu tradiciju gračaničkih trgovaca.
O razvoju ugostiteljske djelatnosti u Gračanici
(U povodu 40 godina postojanja i rada Ugostiteljskog preduzeća “Park”)
Omer Hamzić
Hodajući bosanskim gradovima, “gazeći” Bosnom uzduž i poprijeko, poznati bosanski književnik Ćamil Sijarić napisao je svoje impresije u knjizi pod naslovom “Gradovi” – negdje prije više od tri decenije. O Gračanici je, između ostalog, zapisao i sljedeće: “Ali Gračanica je grad takav pokraj kojeg se ne može produžiti, a da se u njemu ne zastane – i ne ostane. I kad bi bila čovjek, a ne grad, taj bi čovjek – pozdravljajući se, u svojoj ruci dugo zadržao vašu ruku i pitao vas i za zdravlje, i za ženu, i za djecu, i sreću vam na kraju poželio.
Neki aspekti agresije na Bosnu i Hercegovinu – sa posebnim osvrtom na područje opštine Gračanica
(akcenti iz Referata povodom sedme godišnjice 111 (221) gračaničke brigade Armije BiH)
Tarik Nuhanović
Agresija na Bosnu i Hercegovinu dugo će predstavljati pravi izazov za proučavanje i poučavanje, posebno kada su u pitanju uzroci i posljedice agresije, njen karakter i njen tok kao i uslovi pod kojima je izvedena u vremenu “ubijanja Bosne” od 1992. do 1995. godine. Indirektne, pak, posljedice još dugo će se manifestovati na pravnom, državnom, ekonomskom i populacionom planu ove zemlje.
riječ
Reminiscencija o bosansko-bošnjačkom znaku
Atif Kujundžić
U jedinstvu Čovjeka i Zemlje kojom za Života hodi, opstaje Znak Njegove Svemoći. Čovjek o tome, ne mora ni misliti. Kad dođe vakat, kad bude vrijeme – samo se kaže. I sve traje oduvijek. Zauvijek. Pitanja o tome su kao vjetar i kao lišće koje nosi Njegov Svemoćni Dah
Četiri pjesme
Atif Kujundžić
POVJERAVANJE
PRIJATELJU
Volim tvoju sliku,
na kojoj si slikao nešto
drugo, ne znajući
da sam to ja.
01.
Jesmo li dovoljni da
prevagnemo dobrotom?
Ili, da ostanemo kod toga
da smo zadovoljni svojim
izborom i dobijenom
Slobodom?
…
Slikarski postupak i slike Ahmeta Hundura kao katarzična vrijednost spoznaje svijeta i slobode stvaranja
Atif Kujundžić
Progonjen željom da uzleti i da se ugradi u Vječnost, da dosegne ono što bi mogao prihvatiti barem kao dio svoje nade i svoga sna o Vječnom Životu, čovjek poseže za bliskim i dostupnim njegovom poimanju svojih mogućnosti i pružene prilike uopće: radi, gomila novac i bogatstvo, gradi i ruši, stječe znanja i zvanja, bori se za mir i vodi ratove, mrzi i voli, organizira se i izdvaja, žari i pali, glumi i pjeva, piše i komponira, slika i režira, podiže porod i odgaja, radi i sanja, vjeruje i sumnja…
Teološka misao Muhameda Mašića
(Drugi dio)
Mr. Ahmed Kico
Mada su filozofska i teološka misao kod Muhameda Mašića, praktično, neodvojive, treba reći da mu je njegova filozofska zrelost, koja je nastala između dva svjetska rata, omogućila da se pred kraj života bavi i kosmogonijskim promišljanjima i islamskom eshatologijom u okviru teologije. Naime, on u svom tekstu “Allah je energija koja obuhvata kosmos”, kojeg je napisao 1976. godine, dakle dvije godine prije svoje smrti, ističe da je “Allah energija koja obujima kosmos i zaprema prostor i vrijeme u beskonačnost u svakom pravcu, a kosmos, ma koliko se ustanovilo da je velik, materijalizovani je, a neuporedivi djelić te energije”. Također, Mašić u spomenutom tekstu iznosi i svoju životnu, odnosno filozofsku oporuku koja se sažima u njegovom kategoričkom imperativu da se treba zalagati za takav svijet “u kojem će se ljudska bića ocjenjivati po karakterima i faktičkim sposobnostima, a ne po stanovitim pripadnostima”.
Nove knjige
Sakib Mehanović, Očev fenjer (poezija), Planjax Tešanj, 1998.
Knjiga stihova “Očev fenjer”, Sakiba Mehanovića lirska je autobiografiija pjesnikova: intimne bilješke najtoplijih i najdubljih senzacija koje su označile njegov životni put. Onaj unutrašnji, jedini pravi, do sada skriven od naših očiju. Knjiga je to ljubavi, sveobuhvatne ljubavi koju pratimo od izvora u najranijem djetinjstvu, duž sve moćnijeg toka, obalama i stazama, drumovima i bogazama – do zrelog doba, bogate jeseni.
Ahmed Kico, Filozofsko-teološka misao bošnjačkog učenjaka Muhameda Mašića, Avicena, Sarajevo 1999.
Kako život “ovremeniti” ili, bolje kazano, obilježiti vrijeme svojom pojavnošću, humanumom? Srećom, ima i onih kojima, uz kreativnu obdarenost, dotekne pameti pa se pozabave pitanjima ove vrste, prije nego što postane prekasno za sve. Nažalost, mnogo je više onih koji nikada ne shvate razložnost ovovrsnog samosuočenja.
Atif Kujundžić, Šta to znači biti čovjek, (pjesme), Bosnaski kulturni centar Gračanica, NIK “Kujundžić” Lukavac, 1999.
Šta se događa kada Pjesnik postane ratnik, a onda iz njega (što kao vrisak, što kao iz stisnutih usta otrgnuta riječ) progovore nagomilane frustracije, koje prate i pjesnika i ratnika u jednom ratu bez jasnih ciljeva (osim onih neprijateljskih) i kroz koji ga vode vođe koji jedno misle do podne, a drugo popodne i koji imaju jedne proklamovane, a sasvim druge tajne ciljeve?! Šta se događa, kada i Pjesnik i Ratnik ustanove – da su se borili za nešto što zapravo i ne postoji, ili još gore – što nikad nije ni postojalo, osim u njihovoj glavi!
Sadik Šehić, Dobrota bivanja – monografija u povodu 20-te godišnjice “Kikićevih susreta” 1973 – 1998., Bosanska riječ, Wuppertal, 1999.
Hasan Kikić je ostavio za sobom, s obzirom na relativno kratki životni vijek, obimno i raznovrsno djelo; pisao je pripovijetke i romane, poeziju, umjetničku i književnu kritiku, i ostao je kao pisac revolucionar, prepoznatljiv i provokativan kako u vremenu u kome je živio, tako i nakon njega. Riječju, Hasan Kikić je za trideset sedam godina života stvorio jednu malu biblioteku knjiga i članaka. Djelovao je kao suradnik i urednik časopisa, kao pedagog i teoretičar.
Senahid Nezirović, Taksirat (priče), Bosnia ars, Tuzla 1999.
Zbirka kratkih priča “Taksirat” druga je knjiga ovog pisca i pjesnika iz Lukavca, koji je naročito bio aktivan i objavljivao po časopisima prije rata. Njegova prva knjiga, zbirka pjesama pod naslovom “Ceremonijal”, izašla je 1985. godine u izdanju tuzlanskog “Univerzala”.
Ismet Suljić, Buđenje (pjesme), izdavač autor, 1999,
U posljednje vrijeme na prostorima susjedne općine Doboj Istok pojavljuju se pjesnici, slikari i skulptori koji tu sredinu čine duhovno bogatijom i na određen način već prepoznatljivom. Zbirka pjesama “Buđenje” je prva objavljena knjiga Ismeta Suljića (rođen 1956. godine). Čitajući ovu zbirku nameće se uvjerenje da je u njoj neupitan preforsirani altruizam (ljubav i suosjećanje sa bližnjim) u ovom slučaju prema naciji i Bogu. Tako se ovaj autor po svojoj pjesničkoj vokaciji i odabranim motivima svrstava među muslimanske narodne pjesnike.
listovi…
Listovi gračaničkog kalendara od 8.5. do 30.10.1999.
Omer Hamzić
9.5.1999.
Stanari u “državnim” stanovima rekorderi neplaćanja komunalija
Od ukupnog iznosa dugovanja svih domaćinstava Gračanice, više od 30% duguju stanari gračaničkih stambenih naselja Luke, Grades, Bazen, Kifla, Hadžistevići, Malta – kojih je manje od 10% od ukupnog broja domaćinstava u ovom gradu. Kad su “vodovoddžije” zbog neplaćanja u jednom od tih naselja nedavno “presjekle pipu” (radi opomene), alarmirani su najviši opštinski dužnosnici, potegnuta su ljudska prava i visoka politika… pa je voda opet potekla. “Sve je isto ko i pre” – pa i “blagodeti” socijalizma kao prelaznog društvenog sistema ka komunizmu.
