Broj 10/5
povodom
“Gračanički glasnik” – kulturnohistorijska hronika Gračanice
Omer Hamzić
U pokušaju da izbjegnemo velike prigodničarske riječi, a da ipak iznesemo neka pozitivna iskustva stečena u «pravljenju» ove publikacije – dat ćemo samo odgovore na ona pitanja koja se obično postavljaju u ovakvim prilikama: o koncepciji koja se ostvaruje ili ne ostvaruje, o saradnicima, finansiranju, pozitivnim ili negativnim ocjenama kritike i javnosti. Prije toga valja reći i sljedeće: nije lahko baviti se ovim poslom u zemlji koja uvodi porez na knjigu (pa ga pod pritiskom javnosti ukida), u zemlji u kojoj se možda više piše nego što se čita, u zemlji u kojoj 60% mladih sanja kako će iz nje otići. Ko će sutra čitat knjige koje danas pravimo…
zavičaj
Opći izbori 2000 – polukorak ili status quo
Omer Hamzić
Ovogodišnji opći (opći) izbori, peti po redu nakon Dejtona koje organizuje OSCE, provedeni u Bosni i Hercegovini 11.11.2000. (Opći izbori dvijetisućite, Opći izbori dvijehiljadite), kao i mnogo čega u ovoj zemlji unaprijed su proglašeni historijskim, povijesnim, sudbonosnim… Po geslom «Promjenama do boljeg života», građani su birali svoje predstavnike (zastupnike) za sve nivoe vlasti, osim lokalnih (općinskih) koji su provedeni 8.4.2000. godine.
Likovi zavičaja: Život i dijelo prof. dr. Halima Mulaibrahimovića
Prof. dr. Izet Mašić
Povod i motiv da napišem ovaj članak u “Gračaničkom glasniku” o rahmetli profesoru dr. Halimu Mulaibrahimoviću je mudra izreka: Ono što se zapiše to ostaje. Ono što se pamti to bježi.
Izumrle i raseljene familije u Džakulama od 1932. do 2000. godine
Fikret Ahmedbašić
U traganju za nekim etnološkim zanimljivostima sa područja današnje Mjesne zajednice Džakule prelistao sam i domovnicu iz 1932. godine u kojoj je izvršen popis stanovništva i primijetio da 17 familija više ne živi u ovom selu. Radi se o sljedećem familijama: Bešići, Biberkići, Begići, Huskanovići, Okići, Faćići, Piskići, Hamzići, Husići, Softići, Okanovići, Turnadžići, Spahići, Džambići, Drndići, Dželilovići i Jašarevići. Neke od ovih familija su izumrle, a neke su se tokom vremena iselile iz Džakula i nastavile da žive u susjednim ili nekim drugim mjestima.
prošlost
Gračanica u vrijeme nemira u Zvorničkom sandžaku
Dr. Galib Šljivo
Skoro punih sto posljednjih godina osmanske uprave u Bosni i Hercegovini, stanovnici ovog ejaleta su izražavali svoje nezadovoljstvo oružanim otporom manjih ili većih razmjera. Sultan i Visoka Porta su se, s vremena na vrijeme, odlučivali na energične korake i oštre mjere protiv pobunjenika koje u istovjetnim prilikama, u tako oštroj formi nisu primjenjivali u drugim ejaletima ogromnog Osmanskog carstva. S vremenom, u Bosni se ustalilo takvo nepovjerenje prema centralnoj vlasti da su Bošnjaci u većini zazirali od mnogih naređenja koja su stizala iz Stambola, a Visoka Porta je na to nepovjerenje odgovarala istom mjerom: odstranjivala je bosanske dostojanstvenike sa upravnih mjesta i na njihovo mjesto postavljala administrativne, vojne i sudske činovnike iz Anadolije, Rumelije ili Albanije. Tako je nerazumijevanje bilo produbljeno, a nesporazumi su se umnožavali.
Svirac-efendija i niegov amanet
Sadik Šehić
Još u vremenu gradačačkih kapetana u ovoj kasabi bilo je dosta ljubitelja pisane riječi, onih koji su knjige pisali i prepisivali, koji su ih darovali medresama i učilištima, kao i onih koji su se bavili knjigovezačkim radom i zanatom. Na to nas podsjećaju rijetko sačuvani dokumenti, stare knjige i rukopisi, koji nam otkrivaju pravu kulturnu renesansu Gradačca u tom periodu naše historije.
Nosioci vlasti, privrede i školstva u gračaničkom srezu 1928. godine
Prof. dr. Jusuf Mulić
Ujedinjenjem Kraljevine Srbije (u čiji sastav je prije toga ušla Kraljevina Crna Gora) i Države Slovenaca, Hrvata i Srba (koju su činila sva područja u sastavu Austro- Ugarske Monarhije) 1. decembra 1918. godine, nastala je nova država pod nazivom Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, na čije je čelo došla srbijanska dinastija Karađorđevića. Vidovdanskim ustavom od 28. juna 1921. godine država je dobila naziv Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Konačno, Zakonom o nazivu i podjeli Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca na upravna područja od 3. oktobra 1929. godine, država dobija naziv Kraljevina Jugoslavija.
Proizvodni asortiman i poslovanje gračaničkih preduzeća krajem 1950. godine
Mina Kujović
Lokalna industrija i zanatstvo u Bosni i Hercegovini 1950. godine bila je u nadležnosti Savjeta za komunalne poslove i lokalnu privredu Narodne Republike Bosne i Hercegovine (1950.- 1951.). Među spisima koji su nastali djelovanjem ovog Savjeta sačuvani su zapisnici (prijepisi) sreskih kontrolnih komisija koje su, po nalogu Komisije državne kontrole Narodne Republike Bosne i Hercegovine, bile zadužene da pregledaju ostvarenje planskih zadataka lokalnih preduzeća, zadruga i radionica.
Razvoi zdravstvene dielatnosti u Gračanici – od ambulante do opšte bolnice
Omer Hamzić
Organizacija zdravstvene službe, odnosno zaštite zdravlja ljudi na bilo kojem stupnju historijskog razvoja društva uvijek je bila odraz zdravstvenog stanja ljudske populacije na određenom prostoru s jedne i ekonomskih, socijalnih i kulturnih faktora u nekoj sredini s druge strane. Razvoj medicine i medicinske nauke zavisio je, dakle, od mnogobrojnih vanjskih faktora koje obično tretiramo kao historijski ambijent ili društveno-ekonomsko okruženje u pojedinim fazama razvoja ljudske civilizacije. Tako je bilo moguće da se u nekim zemljama dosta rano razviju medicinske škole i nauke, dok se u drugim taj proces dosta kasno otvarao i sporo odvijao.
Ljekari Gračanice – od prve ambulante do Opšte bolnice
Dr. Muamera Mujčinagić
Moderna povijest gračaničkog zdravstva počinje 1895. godine, kada je na stalni rad u Gračanicu došao prvi školovani ljekar. Bio je to dr. Josip Kac, koji je vodio prvu gračaničku zdravstvenu ambulantu od 1895. do 1897. godine. Od prve ambulante i dolaska prvog gračaničkog ljekara protekla je ukupno 105 godina – više do jednog vijeka, takoreći organizovane zdravstvene zaštite na području ove opštine. Dugačak je spisak ljekara koji su duže ili kraće vrijeme radili u Gračanici.
riječ
Uvodni tekst o piscu Nijazu Alispahiću
Atif Kujundžić
Deseti broj «Gračaničkog glasnika», pročelje svoje rubrike „Riječ“, ustupa do sada neobjavljenim sonetima Nijaza Alispahića, koji obilježava 60 godina života i 30 godina književnog rada.
Devet soneta
Nijaz Alispahić
JEDNA JESTE HASANAGINICA
Jedna jeste Hasanaginica
I jedna je Imotska nahija
O tom zbori biser-tamburica
O tom pjeva imotski Kadija
…
Hronika Saliniana
NIjaz Alispahić
Opet se zakoluhalo nebo nad Bosnom, brda se splakala. žare se mamene vatre, plamti buna. Gore kuće i čardaci, gore bogati begovski hambari, gore štale s malom, sijena se u buktinje pretvaraju, plamen se do neba izvija..
Poetski glasovi Gimnazije “Dr. Mustafa Kamarić” Gračanica
(Zahvaljujemo se prof bos. jezika i književnosti u Gimnaziji “Dr. Mustafa Kamarić” za sve što je učinila da se poetski glasovi iz njene škole “nađu” na stranicama našeg časopisa i tako čuju malo dalje od školske učionice. Neka ovi radovi budu mali znak da lijepa riječ u Gračanici ima svoju budućnost. NP)
Nove knjige
Dr. Amir Baraković, Geologija, Rudarskogeološko-građevinski fakultet, Tuzla 2000.
Nakon višegodišnjeg naučnog rada, odbrane doktorske disertacije i angažmana u svojstvu docenta na Rudarsko-geološkograđevinskom fakultetu u Tuzli, ovaj Gračanlija uspio je prirediti i napisati prvi cjelovit i sveobuhvatan udžbenik iz geologije u Bosni i Hercegovini.
Atif Kujundžić, Priče o dječacima i psima, “Monos”, Gračanica, 2000.
Romaneskno u “pričama o dječacima i psima” Atifa Kujundžića ili: “Puno je lakše sa psom krenuti svojim putom”…
Mehmed lmširović, Kameleoni (zbirka karikatura), Feniks, Gračanica, 2000.
Danas kada za karikaturiste ima dosta “građe”, ovaj žanr sve se više gubi na našim prostorima, zapisao je novinar “Oslobođenja” A. Čustović povodom predstavljanja ove knjige u okviru manifestacije “Ljeto u Kamernom 2000” u Sarajevu. (Oslobođenje 9.9.2000).
Sajiba Šabić Skelić, Stradanja i nadanja (pjesme), BZK “Preporod” Gračanica, 2000.
Ova stihozbirka, kako piše u napomeni na njenoj zadnjoj korici, nastala je u ratu. Veliki broj ovih pjesama “išao je uživo” na Radio Gračanici.
Listovi gračaničkog kalendara od 11.5. do 11.11. 2000. godine
Omer Hamzić
12.5.2000.
Historija iluzija, 17. samostalna izložba akademskog slikara Nijaza Omerovića u Tuzli
Ova izložba (otvorena u Domu Vojske Federacije BiH u Tuzli) mogla bi označiti i 20 godina stvaralaštva ovog gračaničkog slikara…
dodatak
SADRŽAJ ČASOPISA “GRAČANIČKI GLASNIK” OD BROJA 1 DO BROJA 10
