Broj 19/10
Povodom
Povodom 60 godina od završetka Drugog svjetskog rata: jedan pogled na Gračanicu 1945.
Omer Hamzić
O tragičnoj sudbini Bosne i Bosanaca, Bošnjaka posebno, u Drugom svjetskom ratu već su napisane ozbiljne studije i knjige. Na historijskoj vjetrometini, u tom velikom sukobu, nošeni plimom i osekom svjetskih i lokalnih ratnih događaja, ostavljali su svoje kosti na raznim stranama svijeta: od južne Francuske do Staljingrada, od Tuzle do Maribora, od Beograda do Beča… Uvijek za tuđi račun, o svom trošku i na svoju štetu… Isuviše su dobro poznate historijske ublehe o cvijeću hrvatskog naroda i Bosni i Hercegovini kao hrvatskom povijesnom korpusu, isuviše dobro su poznata razna “načertanija” o Bosni i Hercegovini kao srpskoj istorijskoj zemlji…
Teme
Perspektive i mogućnosti toplifikacije grada Gračanice
Hasan Mostarlić
U svakom gradu, industrijskom centru i naselju, za život i rad ljudi potrebna je toplotna energija za stambene i razne komunalne potrebe, te tehnološke procese u industriji. Razne su mogućnosti snabdijevanja gradova i industrijskih centara toplotnom energijom. Za procese sa relativno niskom temperaturom i srednjom temperaturom (za grijanje, provjetravanje i pripremu tople vode), smatra se da je u današnjim uslovima najbolje centralizovano snabdijevanje toplotnom energijom. Izvori takve energije su postrojenja u kojima se koristi ona vrsta goriva koja se u konkretnom slučaju pokaže najpogodnija.
Mogućnosti i perspektive korištenja kulturno-historijskog naslijeđa Gračanice u turističke svrhe
Mirsad Omerčić
Turizam je u savremenom dobu, uz naftnu i automobilsku industriju, najvažnija grana privrede u svijetu. Turistička kretanja obuhvataju četvrtinu čovječanstva, svaki jedanaesti zaposlen na Zemlji je turistički djelatnik1. Turizam će, prema procjenama stručnjaka, u ovom stoljeću postati najveća svjetska “industrija”. O njemu se sve više govori i piše, on se neprestano mijenja i unapređuje. Pokušavajući objasniti dinamičnu prirodu turizma, u njegovo se proučavanje uključuju geografi, historičari, arheolozi, etnolozi, sociolozi, psiholozi, urbanisti, stručnjaci za marketing, arhitekti – znači, širok dijapazon i društvenih i prirodnih nauka.
Gračanica – primjer stoljetne tolerancije i suživota u Bosni i Hercegovini
Rusmir Djedović
Ovaj prilog je pripremljen kao jedno od uvodnih izlaganja za Okrugli sto na temu “Civilno društvo i tri monoteističke religije”, koji je održan u Gračanici februara/veljače 2005. godine u organizaciji Centra za promociju civilnog društva – Gradačac i Fondacije Konrad Adenauer – predstavništvo Sarajevo, a u okviru teme “Etičke osnove modernog društva”. Izlaganje je zamišljeno i koncipirano kao podsticaj za dijalog učesnika Okruglog stola, kako onih mlađih (pretežno učenika Gimnazije u Gračanici), tako i onih nešto starijih (predstavnika nevladinih organizacija i udruženja građana, javnih, vjerskih, kulturnih i drugih ličnosti iz Gračanice).
Zavičaj
Rezultati lokalnih izbora 2004. godine na općini Gračanica nakon ponovljenog glasanja u Prijekom Brdu
Omer Hamzić
Prva dokazana izborna krađa na području općine Gračanica “poslije izbora za Mačeka i Spahu 1935. godine”, dogodila se na lokalnim izborima 2. 10. 2004. godine u Prijekom Brdu. Oko toga podigla se bila velika političko-pravna halabuka prije svega u “lokalnim stožerima” SDA i SDP, odjednom su dobile na važnosti i neke patuljaste strankice, proturale se senzacionalne kombinacije i šeme. Dok je “oštećena strana” (SDP) očekivala pobjedu pravde, dotle se “neoštećena strana” (SDA) uzdala u pobjedu principa “svršenog čina”. Izbori u Prijekom Brdu su ponovljeni, pravda je zadovoljena, ali su oni koji su bili “oštećeni”, iako politički i moralni pobjednici izbora, ipak na kraju loše prošli. Nisu kažnjeni ni oni koji su krali, ni oni koji su… “vreću držali” – niti pravno, niti politički. Naprotiv, možda su i nagrađeni.
Likovi zavičaja: Ahmet Šiljić Kadija
Omer Hamzić
Ahmet Šiljić Kadija, sin H. Hfz. Mustafe ef Šiljića rođen je 1910. godine u Doboju u ulemanskoj porodici Šiljića, koji vode porijeklo iz Lukavice. Nije bio napunio ni godinu starosti, kada se njegov otac, nakon imenovanja za muderisa Osman-kapetanove medrese, doselio s porodicom u Gračanicu.1 Nakon osnovne škole, završio je Šerijatsku gimnaziju, a zatim Šerijatsku sudačku školu u Sarajevu, u kojoj je stekao zvanje kadije. Po završetku studija, vratio se u Gračanicu, ali nije mogao dobiti namještenje zbog toga što “nije bio dovoljno odan” tadašnjem režimu.
Salihbašići iz Gračanice (pristup projektu istraživanja)
Rusmir Djedović
U ovom kratkom pregledu se daju osnovne crte za istraživački projekat čiji je cilj proučavanje gračaničke familije Salihbašića i izrada naučnog rada o toj familiji uz koji bi se uradila i geneologija, tj rodoslovlje navedene familije. Rezultati detaljnijeg naučnog istraživanja prezentirali bi se u dva dijela: prvi u obliku rada sa naučnom metodologijom i aparaturom (do desetak stranica), a drugi u obliku grafičkog rodoslovlja (na jednoj strani).
Prošlost
Rezultati prvih izbora za općinsko vijeće u Gračanici, 1910. godine
Mina Kujović
Berlinskim ugovorom (član 25) od 13. jula 1878. godine uprava nad Bosnom i Hercegovinom dodijeljena je Austro-Ugarskoj monarhiji, ali tim dokumentom nije bilo određeno trajanje mandata niti sistem uprave koji će se primijeniti nakon ulaska okupacionih trupa u ovu zemlju. Nakon određenih “lutanja’’, organizacija vlasti i uprave u Bosni i Hercegovini povjerena je, 26. februara 1879., Zajedničkom ministarstvu finansija (ZMF) u Beču. U okviru Ministarstva, 9. marta 1879., formirano je posebno odjeljenje, tzv. Bosanski ured. Sljedeće, 1880. godine (22. mart) donesen je Zakon o upravi Bosne i Hercegovine. Paragrafom br. 3 tog Zakona izričito je propisano načelo da se “uprava ovijeh zemalja mora tako urediti da sopstveni prihodi pokrivaju njihove troškove.’’
Jedan idžazet iz medrese Murâdijje u Gradačcu
Fikret Pašanović
Znanje i traganje za njim u islamu imaju centralnu poziciju. Mnogo je toga što svjedoči u prilog ovoj tvrdnji. I prve riječi objavljene u Kur’anu upravo su bile: “Uči u ime svoga Gospodara koji stvara!1” To je i logično, jer bilo kojoj čovjekovoj aktivnosti mora prethoditi znanje. Mnogobrojni su i hadisi2 koji podstiču na traganje za znanjem. Muslimani su od ranog doba, vođeni kur’anskim i hadiskim podsticajima, sticali i prenosili znanja, razvijajući mnoštvo naučnih disciplina, ali i kompleksnu metodologiju i mehanizme transmisije. Jedan od tih mehanizama jeste i sistem tzv. idžâzeta.
O praktičnom pedagoško-metodskom tečaju za mualime (nastavnike mekteba) u Tuzli 1940. godine
Sead Selimović
U periodu od 1. do 20. jula 1940. godine u Tuzli je održan praktični pedagoško – metodski tečaj za mualime sa područja Tuzlanskog okruga. Tečaj je organizirao Ulema medžlis iz Sarajeva, a bio je pod upravom upravitelja Niže okružne (Behrambegove) medrese u Tuzli. Vođenje tečaja bilo je povjereno sekretaru muftijskog ureda u penziji, Ahmedu Redžebašiću iz Tuzle, a predavanja su održavana u prostorijama Niže okružne medrese. Mualimi, polaznici tečaja, stanovali su u internatu medrese, a izdržavani su iz sredstava Islamske vjerske zajednice. Sedamdeset i osam polaznika tečaja imalo je besplatnu hranu i stan. Polaznici (mualimi) osposobljavani su za samostalno održavanje analfabetskih tečajeva. Krajnji cilj ovakvog oblika obrazovanja bio je stvaranje kadrova koji bi radili na širenju pismenosti u Bosni i Hercegovini. Među sedamdeset i osam polaznika bilo je i deset mualima iz gračaničkog sreza.
Od korparije do štamparije
Omer Hamzić
Istorijat gračaničkog štamparstva seže u vrijeme koje je neposredno prethodilo zvaničnom osnivanju štamparskog preduzeća, u godinu 1958., koja je u Gračanici upamćena, između ostalog, i po propasti mnogih privrednih preduzeća – patuljaka koje je osnivala i “likvidirala” još uvijek “tvrda” državno-partijska birokratija po svom nahođenju i po svom znanju i više neznanju, ubijeđena da to radi za dobrobit naroda. U očima Gračanlija još uvijek je odzvanjala parola “Fabrike radnicima, zemlja seljacima”, neki su iskreno vjerovali u radničke savjete i novi “vlastiti put u izgradnji socijalizma, za razliku od sovjetskog dogmatizma…” U Gračanici su “partijski ljudi”, među kojima su dominirali istaknuti “revolucionarni” kadrovi sa Ozrena i mnogi drugi koji su ovdje stigli ko zna odakle po partijskoj liniji, punili uši narodu parolama o boljem životu i onom čuvenom “Fabrike radnicima…”. U Gračanici nije bilo fabrika, a ni zemlja nije data seljacima, već je bilo dosta radnika nezaposlenih, i sirotinje koja je tražila zaposlenje po čaršiji, čekajući “pod lipom” da ide u nadnicu, na kopanje, koševinu, berbu.
Prilog historiji razvoja zdravstvene službe u Gračanici
Prof. dr. Ismail Hadžiahmetović
Sjećajući se na svoje službovanje u Gračanici, u ovom prilogu pokušao sam iznijeti neke činjenice o razvoju zdravstva u Gračanici u periodu 1958. – 1960., važne i značajne pomake u organizaciji i razvoju posebnih vidova zdravstvene službe kao što su: prvi sistematski pregledi učenika i nastavnika osnovnih škola na teritoriji opštine Gračanica, realizacija sistematskih pregleda radnika nekih preduzeća, osnivanje i početak uspješnog rada Savjetovališta i stacionara za djecu, osavremenjivanje higijensko-epidemiološke službe i sanitarne inspekcije, uvođenje preventivne i patronažne službe na terenu, zdravstveno prosvjećivanje, edukacija kadrova itd.
Riječ
Gračanica u narodnim pjesmama i sevdalinkama
Rusmir Djedović
Među brojnim starim narodnim pjesmama Bosne i Hercegovine značajan je broj onih pjesama, osobito sevdalinki, u kojima su opjevani gradovi, pojedini njegovi lokaliteti, značajne ličnosti ili neki poznati događaji vezani za taj grad. U nauci je poznato da: “Sevdalinke sa lokalnim obilježjima nalaze se već u najranijim zapisima narodne pjesme sa bosanskohercegovačkog područja”
Pisana riječ Ibrahim ef. Mehinagića iz Gračanice
Kemal Bašić
Značajan broj ljudi daju svoj doprinos u raznim oblastima ljudskog djelovanja i to čine sa dosta uspjeha. Jedan od njih je sigurno i Ibrahim Mehinagić, koji je imao zavidnu i uspješnu karijeru, ali je i u oblasti pisane riječi dao svoj veliki doprinos. Kao dobar poznavalac turskog jezika, preveo je nekoliko veoma značajnih radova sa tog jezika, ali je uradio i znatan broj originalnih. Bila je to sigurno veoma odgovorna i sistematična osoba što se vidi kako iz poslova koje je obavljao, tako i iz njegovih pisanih radova.
Sedam pjesama
Nisveta Kantardžić
Kakva je to sila što nas
Vječno spaja?
Gdje se tajna krije,
Kad pupčana veza nije?
To je neka jača vrpca,
Koju samo majka veže
Oko svoga srca.
I kad drugom svijetu pripada
Daleko od obzorja,
U tišini,
Koju narušava samotni
Mjesečev dah
Spaja nas neka metaforička
Veza
Gladam sliku najdražeg lika
I pješčan ssat
Kako ga zaustaviti?
U njemu pijeska sve manje.
Svako zrno sekunda,
Suza, život.
Juri, kao da ga neko tjera.
Čaša ostade prazna
Život se ispraznio
Jedna suza iz oka kanu
U njoj sva sjećanja,
Kao na dlanu.
Plovim kao brod bez sidra,
Bez njene tople ruke.
Brojim trenutke prošlosti.
Nikad me ne napuštaju
Davno prošli,
Prisutni zauvuijek
Očev odlazak
Zlatko Dukić
OCA SAM, TAKO, upoznao tek kad ga više nije bilo… Mislio sam, poslije večere, malo prošetati Travnikom, ali nisam izdržao.
Nasumce sam, čim sam se vratio u hotel, otvorio onu kutiju od cipela i s vrha uzeo prvi od šest uredno poslaganih rokovnika. Moglo je biti oko devet naveče… Kad sam sljedeći put pogledao na sat, bila je prošla ponoć, a iza mene je ostao pročitan
– ma, šta pročitan, progutan! –
tek prvi rokovnik s očevim sitnim, urednim, filigranski skoro preciznim, godinama pomno ispisivanim sadržajem!
Nove knjige
Sadik Šehić, Tvornica motornih dijelova Gradačac 1954. – 2004. godine uspjeha, “Planjax”, Tešanj 2004.
Iako je prigodno-dokumentarnog karaktera (izlazi povodom pedesete godišnjice firme), ova knjiga, po načinu obrade, kompoziciji i pristupu temi, prevazilazi tu svoju prvobitnu namjenu i predstavlja vrijedan pažnje izdavački projekat u oblasti lokalne historiografije.
Ahmed Muradbegović, Ponos (roman), Javna ustanova Biblioteka “Alija Isaković” Gradačac 2004.
Trebalo je da prođe 77 godina, jedan dobar životni vijek, od pojave prvog izdanja romana “Ponos”, prvog romana književnika Ahmeda Muradbegovića – dramatičara, noveliste, pjesnika i esejiste, konačno i romanopisca – do njegovog drugog izdanja, koje se pojavilo u njegovom rodnom Gradačcu.
Meho Baraković, Stockholm iznutra i druge pjesme (pjesme), NIK “Kujundžić”, 2005.
Štokholm iznutra i druge pjesme Mehe Barakovića kao njegova najnovija knjiga, samo su u meni rekonstruirale sve ono dobro i drago što o Mehi Barakoviću volim i znam. Ista je to emotivna dubina i zapitanost nad smislom svoga prisustva uopće. Ovaj put, kao bolom, osvijetljena i tugom zbog onih kojih više nema, zbog svojega mjesta u svijetu, svaka tuđa zemlja, tuga je golema.
Listovi…
Listovi Gračaničkog kalendara od 15. 11. 2004. do 29. 4. 2005.
Omer Hamzić
2. 12. 2004.
Sud Bosne i Hercegovine uvažio žalbu Opštinskog odbora SDP Gračanica u vezi sa neregularnošću izbora u Prijekom Brdu
Žalbom se mora ponovo pozabaviti Izborna komisija Bosna i Hercegovine, koja je u prethodnom postupku odbacila žalbu SDP Gračanice, utvrdivši da je na spomenutom biračkom mjestu bilo sve “o.k.”
Dodatak
Glosar novih autora
