Broj 3/2
povodom
Marginalije uz pokušaj promišljanja čovjeka, kulture i stvaralaštva
Atif Kujundžić
I.
Socijalistička samoupravna, podruštvljena kultura, sagorjela je i usahla u jalovim raspravama na nivou samoupravnih interesnih zajednica kulture i u galopirajućoj stopi inflacije, prije nego je osvanulo sivilo medijskog rata i zavladalo carstvo kiča i šunda, novokomponovane muzike, novog primitivizma – kao instrumentaliziranih oblika subverzivne agresije i najšireg fronta svakovrsnog medijskog nasilja i pripreme za rat; odnosno – oružane agresije.
Neman rata, primicala se nezadrživo. Refleks kulturnog i stvaralačkog – uzmicao je i ostajao zatrpan najezdom lažnih vrijednosti i skrivenih namjera, gubeći se u nesuvislostima opšte psihoze straha pred prijetećom ratnom kataklizmom. Medijska promocija i upotreba ratnih događanja u Sloveniji, Hrvatskoj i na obodima Bosne i Hercegovine – obesmišljavala je svaki racionalan korak.
prošlost
O učešću Gračanlija u pokretu Husein-kapetana Gradaščevića
Rusmir Djedović
Pokret Husein-kapetana Gradaščevića, početkom XIX stoljeća, ostavio je vidan trag u čitavoj Bosni (računajući i Novopazarski sandžak), a pogotovo u sjevernoj Bosni, rodnom kraju Gradaščevića, na području gradačačke kapetanije, koje je u vojnom pogledu “pokrivala” funkcija kapetana sa sjedištem u tvrđavi Gradačac. Malo je, međutim, poznato da je prostor koji se proteže južno od rijeke Save, istočno od Bosne, sjeverno od Spreče i zapadno od Tinje, obronaka planine Majevice i manje planine Ratiš, u administrativno-upravnom pogledu, pripadao kadiluku Gračanica sa sjedištem u gradu Gračanici.
Boj kod Gračanice – doprinos otporu austrougarskoj okupaciji BiH 1878. godine
Mr. Azem Kožar
Uvodne napomene
U zadnjem kvartalu XIX stoljeća desili su se na svjetskoj političkoj sceni krupni događaji. Novonastale evropske nacionalne države (Njemačka i Italija, kao i Austro-Ugarska) tražile su mogućnost promjene političke karte Evrope i svijeta, kroz ustupanje tj. podjelu kolonija sa velikim silama (Engleska, Francuska i Rusija), koje su taj posao ranije obavile. Njihovi apetiti posebno su bili usmjereni na prostore Turske Carevine (tog “bolesnika sa Bosfora”), koja je zapadala u sve veću krizu.
Gospodarske prilike u Gračanici između dva svjetska rata, sa posebnim osvrtom na trgovinu
Omer Hamzić
Stvaranjem zajedničke države Srba, Hrvata i Slovenaca (Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca) i proglašenjem ujedinjenja, 1. decembra 1918. godine Bosna i Hercegovina je ušla u sastav jedinstvene države južnoslavenskih naroda kao njen centralni dio. Na ruševinama propale Habsburške imperije osnovana je nova država koja je od samog početka bila opterećena raznim nacionalnim i socijalnim protivrječnostima. Na samom kraju prvog svjetskog rata, u periodu koji je u narodu ostao upamćeni kao prevrat, na ovim prostorima bile su teške ekonomske i društvene prilike, svakovrsna oskudica i glad. Mnogi su umirali od posljedica tek završenog rata, a hara¬la je i epidemija španske groznice koja je odnosila mnoge živote. Kao posljedica neriješenog agrarnog pitanja i teških socijalnih prilika, na selu je vladala opšta nesigurnost a na momente i anarhija.
“Uzavrela dolina Spreče” – zvuci sa Ozrena u proljeće 1992.
Nijaz Omerović
Zahvaljujući geografskom i strateškom položaju Gračanice – ovaj gradić u dolini rijeke Spreče, na putu Doboj – Tuzla, u neposrednoj bliz¬ini planine Ozren, odskora je postao “zona visokog rizika”, a u planovima suludih kartografa našao se u srpskom kantonu, iako u samom gradu ima 87% Muslimana, 10% Srba, i 3% Jugoslovena. Na samoj opštini procenat je nešto drugačiji, 75% u korist Muslimana. Stoga nije ni čudo što je na najnovijoj karti (prijedlogu) Evropske zajednice Gračanica “glatko ucrtana” u “Muslimaniju”. Međutim, prema vojnom planu “Drina” i onome što je procurilo u javnost, generali JNA imaju nešto drugačiju viziju podjele. Računajući, uglavnom, na vojnu silu, cilj im je da zaposjednu i osvoje što više teritorija za srpsku BiH.
Mala hronika gračaničkog rukometa
(u povodu četrdesete godišnjice postojanja i rada Rukometnog kluba “Gračanica”)
Omer Hamzić
U razvoju sporta i fizičke kulture Gračanica je skoro pola stoljeća među vodećim gradovima u Bosni i Hercegovini. Uz ostale sportske ekipe, gračanički rukometaši tome su davali svoj poseban doprinos – od daleke 1956.godine do danas. Četrdeset godina u povijesnom smislu možda predstavlja tren, ali u životu jednog sportskog kolektiva koji je za čitavo vrijeme svog postojanja nosio i branio boje svoga grada, njegova četrdeseta godišnjica znači punoljetstvo i zrelost.
zavičaj
Različita etnološka građa sa područja Gračanice – Gornja Orahovica
Dr. Salih Kulenović
Položaj i tip naselja
Gornja Orahovica se nalazi sjeverno od Donje Orahovice na udaljenosti od oko 3 – 4 kilometra. Po površini, ovo je dosta veliko naselje. Nastalo je na nekadašnjim krčevinama, a prema Cvijićevoj tipologiji može se svrstati u starovlaški tip naselja.
Porijeklo stanovništva
Današnje stanovništvo Gornje Orahovice živi u 11 zaselaka koji su smješteni uglavnom po kosama, odnosno grebenima tog terena. Ovom prilikom iznijećemo podatke o porodicama koje žive po zaseocima, zatim ćemo dati podatke o broju kuća u austrougarskom periodu (prva cifra u zagradi), periodu izmedu dva svjetska rata (druga cifra u zagradi) i danas (treća cifra u zagradi), kao i podatke o porijeklu stanovništva tih zaselaka, a na osnovu onoga što smo zabilježili od kazivača.
Iza Sokola, Prijeko Brdo
(Etnološke skice)
Fikret Ahmetbašić
Prijeko Brdo zahvata površinu od deset kvadratnih kilometara u sjevernom dijelu opštine Gračanica na nadmorskoj visini od 250 – 500 metara. Prema popisu stanovništva iz 1991. Godine imalo je 670 stanovnika isključivo bošnjačke nacionalnosti. Udaljeno je od Gračanice 21 kilometar. U Prijeko Brdo dolazi se putem od Doborovaca, preko Džakila i Trnovaca, dolinom Ćetoviljske rijeke. Od Doborovaca do Džakula vodi asfaltni put, a odatle dobar makadam u dužini od pet kilometara. Mahale su razbacane i odvojene jedne od drugih, ali su povezane dobrim makad-amskim putevima. Kuće po mahalama grade se “ugustu”, ali čitavo selo ima karakteristike naselja razabacanog tipa.
Gračanički vodovod – sistem koji ima budućnost
Jasmin Mulabdić, Fuad Alić
Snabdijevanje stanovništva i privrede Gračanice vodom za piće datira još iz turskog vremena. U 16. stoljeću cjevovodi su pravljeni od borovih čunkova, a voda se zahvatala iz obližnjih izvora i dovodila pred kulturne i vjerske objekte. U 19. stoljeću Osman-kapetan Gradaščević za potrebe medrese dovodi vodu sa jaza vodenice Kapetanuše. Za “transport” vode korištene su cijevi pravljene od glinenih čunkova. Prvi počeci organizvoanog i sistemskog snabdijevanja grada vodom bili su 1936. godine, kada je izgrađen prvi javni vodovod. Voda je zahvaćena na izvorištu Hadžijina voda i pomoću crpki na električni pogon “transportovala se” liveno-željeznim cjevovodom f 80 do rezervoara u Varoši. Snabdijevala je sedam javnih česmi i nekoliko privatnih kuća uglednih Gračanlija. Kapacitet izvorišta bio je 1 1/s ili 86,4 m’/ dan.
Termomineralne i mineralne vode na području općine Gračanica i mogućnosti njihovog korištenja
Fuad Alić
Općina Gračanica obiluje nizom prirodnih ljepota, ali nema razvijenu turističku privredu. Osnovu za razvoj turističke privrede na ovom području čine već istraženi resursi termomineralnih, mineralnih i ljekovitih voda, lijepi proplanci planine Trebave i znatno prostranstvo Sprečke ravnice. U Gračanici su još daleke 1826. zapažene pojave termomineralnih voda, čije je prisustvo zabilježio poznati francuski istraživač Ami Bue. Do današnjih dana na području Gračanice izvršeni su obimni istražni radovi u organizaciji poznatih naučnih ustanova kao što su Rudarsko-¬geološki fakultet Tuzla, Geoinstitut Sarajevo, Geotehnika Zagreb, Geološki zavod iz Ljubljane i mnoge druge.
