Broj 32/16
povodom
Gračanica nije zaboravila Muhameda Tajiba Okića
Dr. sc. Omer Hamzić
Kako je nedavno napisao profesor Fikret Karčić, Bošnjaci koji su posljednjih decenija susretali tursku ulemu širom svijeta često su mogli čuti jednu rečenicu, izgovorenu sa ponosom: “Ja sam bio student profesora Okića, vašeg zemljaka”? Za mnogobrojne od nas do današnjeg dana, nažalost, ovo ime je bilo nepoznato. Neko je rekao da svi ljudi žive ovozemaljski život, a samo neki od nas tom životu daju smisao. Među te ljude, svakako, spadao je i Muhamed Tajib Okić. Nažalost, o njemu se još uvijek malo zna u Bosni i Hercegovini, a još manje u njegovoj rodnoj Gračanici.
teme
Godina poslije izbora: između dva nacio i SDP-SDA bloka
Zlatko Dukić
Prije tačno godinu, odmah iza izbora, na ovom mjestu je isti autor prognozirao promjene nabolje. Djelimično, bio je u pravu. Većim dijelom, nije pogodio – ni on, ni birači, koji su se nadali izlazu iz višegodišnje sumorne, nacionalnim podjelama opterećene, skupo plaćane i ružičastih perspektivna lišene situacije… Godinu kasnije, slika je oštrija, jasnija i, nažalost, depresivnija: od Dejtona nikad složenije prilike, nikad dublja kriza, sve tvrdokorniji nacionalistički stavovi, zahtjevi i ultimatumi, sve u interesu “svog naroda” – a protiv interesa svih i države BiH.
Demokratska kontrola vojnih snaga i uloga javnih medija
Mr. sc. Smajil Oštraković
Ukupna tranzicija postkomunističkih društava neminovno podrazumijeva i redefinisanje odnosa države i njenih institucija naspram odbrambenih struktura, a posebno u odnosu na bezbjednosne i vojne strukture kao osnovne poluge zaštite države i njenih građana, što znači uspostavljanje takvih civilno-vojnih odnosa, koji će u neophodnim komunikacijskim formama imati unaprijed osmišljen koncept razvoja ovog značajnog društvenog područja. Narasta svijest društva i vojnih snaga o neophodnosti demokratske kontrole ovog, vrlo važnog i kompleksnog segmenta, posebno imajući u vidu različite pristupe i poimanja koncepta odbrane svake države s obzirom i na sve kontraverze bivšeg jugoslovenskog državnog prostora. Vrlo važan, ako ne i najvažniji pristup u tome jeste, princip potpune slobode i neovisnosti medija u pristupu oružanim snagama kao temi i predmetu svog interesovanja, te organizovanje sistema javnog vojnog komuniciranja kao integralnog dijela informacijsko-komunikacijskog sistema u društvu.
prošlost
Hafiz Ibrahim ef. Mehinagić – prilog životopisu
Edin Šaković, prof.
Sažetak: Rad je napisan u povodu 35 godina od smrti Hafiza Ibrahim ef. Mehinagića, istaknutog alima, intelektualca, društveno-političkog i kulturnog djelatnika. Na osnovu dosad publiciranih priloga i neobjavljene arhivske građe, osvijetljeni su neki od ključnih momenata Mehinagićevog života i rada, u namjeri da se ukaže na njegov značaj i doprinos vjerskom, društvenom i kulturno-prosvjetnom životu Bošnjaka, kako Gračanice i okoline, tako i Bosne i Hercegovine u cjelini.
građa
Pregled objavljenih radova Muhameda Tajiba Okića u Turskoj
Mr. sc. Kemal Bašić
Nakon vrlo plodnog naučnog rada u Kraljevini Jugoslaviji, Muhamed Tajib Okić je na kraju, zahvaljujući sretnim okolnostima, stigao u Republiku Tursku i odmah počeo istraživanja u tamošnjim bogatim arhivima, te nastavio sa objavljivanjem svojih naučnih i stručnih radova. Njegova “turska bibliografija” je zaista vrlo impozantna. U toj državi on je ostavio veće i značajnije intelektualno naslijeđe nego u svojoj rodnoj Bosni. Ovo se može primijetiti i danas, nekoliko decenija nakon njegove smrti. Na našu veliku žalost, ti radovi su kod nas ostali prilično nepoznati jer im se nije ni posvećivala odgovarajuća pažnja. Zbog toga ćemo u ovom prilogu, bar djelimičnim ukazivanjem na te radove, bar malo ispraviti tu nepravdu prema Muhamedu Tajibu Okiću. Rad Muhameda Tajiba Okića općenito (ovom prilikom uopće nismo spomenuli njegov pedagoški rad na visokoškolskim ustanovama) pa i njegov naučni rad u R. Turskoj bi sigurno mogao biti predmet jedne ozbiljnije studije, za koju ovom prilikom nemamo ni vremena ni prostora. Cilj nam je da samo otvorimo ovo pitanje i damo neke naznake za buduća proučavanja ogromne intelektualne ostavštine ovog velikog naučnika, koji je rođen u Gračanici, odakle se otisnuo na široko polje nauke i stvaralaštva.
Merhum Hadži Mehmed ef. Hafizkadić
Hafiz Ibrahim Mehinagić
Dana 18. juna 1959. – 12. Zul-hidžeta 1378. u četvrtak – preselio je na ahiret Hadži Mehmed ef. Hafizkadić u bolnici “Edžjad” u Mekki od sunčanice. Merhum starinom potječe iz ugledne ilmijanske porodice Hadžića iz Gračanice. Njegov djed Hafiz Mehmed ef. Hadžić učio je hfz. i nauke od čuvenog muderisa u Gradačcu šejh H. Hasan ef. Muslimovića, čiji se mezar, ograđen željeznom ogradom i sa sačuvanim nišanima, nalazi niže Husejn kapetanove džamije u Gradačcu, a po čijem je imenu prozvana i česma u blizini njegova mezara “Hadžefendina voda”. Tradicija govori, da je on tu vodu pronašao i nad njom česmu izgradio. I kada sve vode u okolini presuše, tom se česmom i njenom pitkom vodom služi stanovništvo Gradačca. Svršivši nauke muderis mu vjenča kćer Zumretu i odasla ga u Istanbul gdje položi kadijski ispit. Potom je službovao kao kadija u Sjenici i Novom Pazaru, a zatim u rodnom mjestu Gračanici. Tu ga zateče okupacija Bosne po Austrougarskoj. Ne htijući služiti okupatoru bješe premješten u Čanakal kraj Istanbula, gdje je službovao kao kadija sve do svoje smrti. Tu je i sahranjen. Njegova udova, kći šejh H. Hasan ef., povrati se sa sinom u Gračanicu na posjed preminulog muža. Njihov sin jedinak – merhumov otac – Hafizkadić Ibrahim ef., koji dobi prezime po ocu “Hafizkadiji”, pripadaše ilmijanskom staležu ali nije vršio nikakvu vjersko-prosvjetnu službu, već je živio obrađivajući i koristeći svoj posjed.
zavičaj
Meteorološka stanica Gračanica
Prof.geog. Bakir Krajinović, Prof.geog. Avdo Mujačić
Meteorološka stanica u Gračanici imala je svoju historijsko-kulturnu i naučnu opravdanost. To se ogleda kroz činjenicu da Bosna i Hercegovina ima zanimljive klimatološke karakteristike, jer svako polje, planina i svaka kotlina ima osobene klimatološke uslove. Dolina rijeke Sokoluše, njena otvorenost prema Sprečanskom polju, blizina planine Ozren i sam položaj doline na obroncima planine Trebava, fizičkogeografski su faktori koji oblikuju osobenost klime Gračanice. Gledano sa klimatološkog aspekta, Gračanica bi trebalo da ima profesionalnu meteorološku stanicu drugog reda, odnosno osmatračku stanicu. Gračanica sa svojim položajem između dvije glavne meteorološke stanice–Doboj i Tuzla–upotpunila bi klimatološku sliku doline rijeke Spreče. Trenutno stanje, gdje WMO (World Meteorological Organization) propisuje upotrebu niza od 1961. god. do 1990. god. kao referentnog niza, omogućava kompletnu klimatološku sliku ovog područja, pošto je u tom perodu bila aktivna meteorološka stanica u Gračanici, ali ovaj niz neće biti kompletan nakon pomjeranja referentnog klimatološkog niza. Ova činjenica pruža priliku da se osmatračka meteorološka stanica ponovo uspostavi u Gračanici.
Fragmenti iz istorije gračaničkog sporta
Emir Tihić
Djelujući u kontinuitetu, kao i mnoge druge sportske ekipe–i Rukometni klub u Gračanici, od svog osnivanja, 1956. godine, do danas, prošao je kroz periode uspona i padova, odigrao mnoge kvalitetne mečeve, obradovao svoje navijače mnogim sjajnim pobjedama i razočarao ih ponekim neočekivanim porazom i lošim plasmanom, prošao kroz mnoga iskušenja i događaje, od kojih su neki određivali sudbinu kluba. Ipak, izdvojit ću dva, događaja za koje mislim da su bili najznačajniji u bogatoj historiji Kluba, koji su možda odlučili da li će uopšte opstati ili postojati. Prvi se desio u avgustu 1962., a drugi, isto tako, u avgustu, ali 1967. godine. U trećem dijelu ovog priloga donosimo sjećanje na rukometnu legendu–Abaza Arslanagića i gostovanje Rukometne reprezentacije Japana u Gračanici, 2. 8. 1986. godine.
Likovi zavičaja: Ešref Ćurić – prvi urednik Radio-Gračanice
Dr.sc. Omer Hamzić
Rodio se 5. 3. 1927. u mahali Prnjavor u Lukavici u mnogočlanoj i uglednoj porodici mjesnog imama Huseina, koji se prije Drugog svjetskog rata jedno vrijeme bavio i politikom. Osnovnu školu završio je u rodnom selu 1939. godine, gdje je proveo djetinjstvo i ranu mladost. Rat je dočekao kao dječak sa 14 ili 15.godina, upamtio je na svoj način četničku okupaciju svog sela, koje su tadašnje vojne i civilne vlasti NDH dodijelile Trebavskom četničkom odredu prema poznatom sporazumu, koji je, nakon ustanka na Ozrenu i Trebavi, potpisan 28. 05. 1942. godine u Lipcu, na Ozrenu. Promatrao je svoga oca i druge starije ugledne ljude koji su, našavši se unutar četničkih teritorija, pokušavali taktiziranjem izbjeći najgore i sačuvati sebe, svoje porodice i komšije od pogibelji u koju ih je “uvalila” vlast NDH. Kasnije će sve to opisati u svoja dva ratna autobiografska romana “Ruža za sestru” i “Među zvijezdama”.
riječ
Dvije nedovršene priče takozvanog zavičajnog pisma
Dr.sc. Omer Hamzić
U ovoj godini zauvijek smo se rastali sa dva naša vrijedna saradnika koji su preselili “preko rijeke”, što bi rekao veliki pjesnik Mehmedalija Mak Dizdar u svojoj pjesmi “Modra rijeka”…Obojica su otišli u naponu stvaralačke snage, obojica su nas, da ne budemo škrti i skromni na riječima, svojim djelom, svaki na svoj način zadužili, makar u našim zavičajnim okvirima–gračaničkim–mada ono što su iza sebe ostavili, po svojoj vrijednosti, sigurno prevazilazi te okvire, ali, nažalost, ostalo je nevalorizirano, poprilično nepoznato u našoj gruboj stvarnosti (sadašnjosti), koja nikada nije bila gora za stvaraoce poput ove dvojice naših rahmetlija, koji su se, dok su hodali po ovom svijetu, bavili tim uzvišenim, a toliko podcijenjenim poslom – općenito rečeno–pisanjem.
Pjesme usnulih ptica – mali izbor iz neobjavljene pjesničke zbirke
Mirza Dedić
PJESMA USNULE PTICE
Vertikala prolaznosti
I vrijeme kiša
Poravnaće račune
Ali,
Tek onda će iskoristiti
Ne bi li u rastvor tvoje duše
Transformisao
Pjesmu usnule ptice
Da lepet njenih krila
Raspali vatru
Koja negdje duboko u tebi tinja
Za vlati trave
Što se u tebi suše
Nije me ni briga
Neka gore
Jer iz plavetnila tvoje kose
Ljuljačku djetetu napravit ne mogu.
I zato radikalna masturbacija
Uz himnu
S dužnim poštovanjem tebi voljena
Nije uopšte tako loša stvar
Jer onda se sjetiš
Prijatelja kojih više nema
KARBONIZACIJE I
HEMIJSKIH ČISTIONA VEŠA.
Tri ratne priče: Vatreno krštenje, Susret, Miki
Fikret Konjić
VATRENO KRŠTENJE
Kiša je lila kao iz kabla. Protiv mlazova vode koji su se slijevali niz vjetrobransko staklo kamiona brisači su bili nemoćni. Prilijepio sam glavu na staklo, pokušavajući kroz vodenu zavjesu pratiti uski seoski put. Upaljeni farovi bili su slaba pomoć. Samo povremeno, kada je munja zaparala nebo, uspijevao sam ugledati sablasne konture drveća pored puta i upravljati kamionom u pravom smjeru. Kao da se sve urotilo protiv mene i protiv onih koji su me poslali na zadatak.
Osvrti, prikazi i recenzije
Mina Kujović: Vera Katz, Društveni i ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine 1945.—1953.
U ediciji Historijske monografije Institut za istoriju, Sarajevo je pod rednim brojem 6 objavio knjigu dr. Vere Katz, koja se odnosi na veoma značajan period naše prošlosti, a koja je relativno slabo istraživana. Knjiga Društveni i ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine 1945.–1953. je, ustvari, priređena doktorska disertacija, koju je autorica odbranila na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, u aprilu 2006. godine. Disertacija, koja je temelj ove knjige, je urađena nakon detaljnog istraživanja arhivskih izvora, objavljenih i još više neobjavljenih koji su naši historičari nedovoljno istraživali.
Omer Hamzić: Mevlida Serdarević, Ajnija Omanić, Bošnjačka kultura ponašanja
Knjiga “Bošnjačka kultura ponašanja” rezultat je dugogodišnjeg rada, ali i životnog iskustva dvije njene autorice – Mevlide Serdarević i Ajnije Omanić, po obrazovanju, pa i radnom usmjerenju, dvije potpuno različite individualnosti, ali po interesovanju i osjećanju za bošnjačku kulturu, duhovnost i tradiciju, dvije potpuno bliske i senzibilitetom slične osobe – koje su samo zahvaljujući toj zajedničkoj crti i interesovanju i mogle, kao autorski dvojac, prirediti ovakvu jednu korisnu i zanimljivu publikaciju, kao jedinstveno štivo iz oblasti kulture i duhovnosti Bošnjaka u najširem smislu te riječi.
Atif Kujundžić: Jusuf Trbić, Legenda o bijeloj džamiji. Roman u 30 zapisa.
Jusuf Trbić, prozaist, pjesnik, novinar, publicist, nestišljivi i ostrašćeni borac za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu. Za naše prilike, napisao je neobičnu knjigu proze – Legenda o Bijeloj džamiji – ili: roman u 30 zapisa. To je poetički, sadržajno i kompoziciono vrlo zanimljiv tekst koji nas podsjeća na Majstore mraka, Trbićeve dvije knjige dokumentarne proze, a uz sve potiče na razmišljanje o prošlom i budućem. Jer, bošnjačko stradanje na njihovom tlu, beskrajno je more zla i njihove životne muke radi pukog opstanka.
Dragan Šimšić: Dino Čolić, “Moje dvije domovine”
Rukopis koji je preda mnom naslovljen je jednostavnom sintagmom koja u sebi otkriva i temu i ideju autora. Dakle, Moje dvije domovine. To je lični konkretni izvještaj ili ispovijest i pogled čovjeka koji je dušom i tijelom ukorijenjen u dva različita lokaliteta, poprilično udaljena, ali u ovom slučaju dva lokaliteta spojena i uvezana autorovom ljubavlju koja se može definisati čak i opsjednutošću ili vezanošću. U svakom slučaju u pitanju je ljubav u najplemenitijem smislu te riječi u kojoj Čolić nalazi svoje utočište. Srce Dine Čolića puno je Bosne i Hercegovine i Francuske, stare i nove domovine (koje je povezao prisvojnim pridjevom određenog vida moje).
Atif Kujundžić: Kemal Ljevaković, Siddik. Pjesme
Petnaestak godina poznajem autora Kemala Ljevakovića. Taj čovjek /što bi rekao Čedo Kisić, koji ima i izvrsnu knjigu: Ti ljudi/ od prvog susreta imponirao je ljubaznošću, razumijevanjem, ljudskom mjerom, istinoljubivom riječju, očito, čovjek jasnih namjera i preciznih ciljeva, visoke odgovornosti. Govorio je o svojoj nakani da napiše knjigu o Usorskoj brigadi. Tokom rata vodio je dnevnik. Imao je fotografije ljudi i događaja. Razumijevao prilike i odnose.
Ibrahim Nurikić: Osman Puškar, Mir je najbolji (historiografija, memoaristika)
U ovoj knjizi autor opisuje neke ključne događaje tokom odbrambeno-oslobodilačkog rata u BiH (1991. – 1995.) na širem području općine Gračanica, s težištem na događajima vezanim za čuvenu bitku, odnosno boj na Visu iznad Gračanice, koji se odigrao 7. i 8., uključujući i sve ono što se odigralo prije i poslije same bitke. Ovoj tematici pristupa na dosta originalan način, kombinujući u jednom dijelu historiografski pristup, baziran na dokumentima, a u drugom memoarsko-literarni iskaz i romaneskno viđenje pojedinih detalja, likova, pa i samih događaja kojima se bavi. Pojedini dijelovi knjige doimaju se kao odlomci zanimljivo pisanog romana u kojem autor ide tako daleko da o sebi govori u drugom licu. Vidljiv je napor autora da takvim pristupom i sadržajem učini knjigu prijemčivom za čitatelja, koji je može čitati i kao zabavno štivo i kao literaturu – za razliku od suhoparnih historiografskih tekstova na te ratne teme, koje počesto teško prihvata i razumije prosječan čitalac.
listovi
Listovi gračaničkog kalendara od 2. 5. do 31. 10. 2011. godine
Dr. sc. Omer Hamzić
2. 5. 2011.
Umro Mirza Dedić, pjesnik tužnog lika
Malo je ko znao da je ovaj “pjesnik tužnog lika bio bolestan.” Zato je njegova smrt iznenadila mnoge njegove poznanike i prijatelje, a posebno one koji su voljeli i poštovali njegovu poeziju. Bio je osebujna ličnost, izvanredan pjesnički talent, nažalost, nikada do kraja izgrađen. Sa skromnim obrazovanjem, radeći kao kondukter, a pjesnički doživljavajući okruženje sa kojim je nerijetko bio u sukobu, kao i sam sa sobom, izvanredan talent, koji je pjesnički živio i mililo, ostao je ipak na razini pjesničke naive, sanjar i talent koji je stremio ka visinama, dok ga je pritiskala svakodnevna trivijalnost života i borba za goli opstanak. Zanosio se mišlju, odmah nakon rata, dok je još curila krvi Srebrenice, po našim životima i srcima – da opjesmi Srebrenicu, kao planetarnu tragediju i zločnin nad zločinima… Jedan je od mnogih koji su shvatili da nemaju snage za to… Autor je tri pjesničke zbirke, od kojih je raskopčana djevojka, kao prva izazvala značajnu pažnju kao originalna i zanimljiva, buntovna i ljudski topla, opora na momente i pitka… Ukopan je 3. 5. 2011. u mjesnom greblju u Miričini
dodatak
Predstavljamo vam doktore nauka s područja Gračanice
Dr. sc. Senada Šelo Šabić: Izgradnja države pod međunarodnim nadzorom: intervencija u Bosni i Hercegovini, 1996. -2003. (sažetak doktorske disertacije)
U disertaciji Izgradnja države pod međunarodnim nadzorom: intervencija u Bosni i Hercegovini, 1996. -2003. (State Building Under Foreign Supervision: Intervention in Bosnia-Herzegovina, 1996-2003, Vienna i Zagreb: NDA, IMO, 2005, 311 str., ISBN: 3-902275-15-4), autorica analizira intervenciju međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini i na primjeru te intervencije konstruira model međunarodnog interveniranja, naročito onog koji se provodi u postkonfliktnim društvima od strane Ujedinjenih naroda i/ili ad-hoc koalicija država, uz suglasnost Ujedinjenih naroda. Analitički okvir određen je kroz analizu tri aspekta: sigurnosnog, institucionalnog i normativnog. Ova knjiga, koja je doktorska disertacija autorice, u prvom dijelu sadrži i teorijski i metodološki okvir kao podlogu daljnjem empirijskom razmatranju intervencije u BiH, kao i u drugim zemljama (nakon BiH intervencije sličnih okvira uslijedile su na Kosovu, Istočnom Timoru, Iraku i Afganistanu).
Dr. sc. Rijad Šišić: Izentropski aerodinamički potencijali rudnika u uslovima eksplozije gasa ili prašine (sažetak doktorske disertacije)
Akcidentna eksplozija gasa ili prašine u podzemnom rudniku predstavlja, u smislu količine oslobođene energije u odnosu na vrijeme trajanja, najintenzivniji i najrazorniji događaj koji se javlja u rudarstvu. Danas je opasnost od ovih eksplozija stalno prisutna, naročito u energetici i mineralnoj industriji. Zbog toga se projektuju sistemi preventivne zaštite od eksplozija, čiji je zadatak da smanje ili eliminiraju mogućnost stvaranja uslova za eksploziju, ili pak ograničavanje termičkog, hemijskog i dinamičkog djelovanja ukoliko do eksplozije ipak dođe.
Radovi sa naučnog skupa “Proučavanje lokalne historiografije u BiH“, Gračanica, 10.12.2010. (drugi dio)
Mikrohistorija na primjeru zeničkog kraja
Prof. dr. Salih Jalimam
Mikrohistorija se javlja u historiografiji sedamdesetih godina 20. vijeka, s ciljem da se istraži i interpretira „ sve ono što je čovjek u prošlosti radio i napravio, što može nam dati neku obavijest o njemu: tekstovi, spomenici, usmena tradicija.“ Istraživači mikrohistorije, prije svega, ispituju vlastite metode i interpretacije, preispituju dotadašnje teorije i metode osobito one koje na osnovu serijskih ispitivanja dolaze do općih zaključaka. „Pri takvom zaključivanju zanemaruje se djelovanje i minimalna sloboda pojedinca kao i mogućnost posebnosti određenih događaja ili slučaja“. Mikrohistorija se u svojim metodama oslanja na historijsku antropologiju, uzimajući kao predmet izučavanja pojedinačni slučaj ili individualca. Posuđeno od antropologije, omogućava se ispitivanje individua i individualnih slučajeva, čime se stvara puno više prostora za istraživanje kulturnog, ekonomskog i socijalnog određenja pojedinaca. Mikrohistoričari teže realističnijem opisu ljudskog ponašanja unutar relativne slobode koja omogućava individualno djelovanje. Takav pristup omogućava praćenje simboličkog svijeta i uvažavanje materijalnih, ne samo pisanih izvora, mikrohistoriju spušta na razinu proučavanja jednog malog ograničenog područja – mikro razina–čime se stvara poseban metodološki poučak, intenzivno proučavanje dokumentarnih materijala, ne gubeći iz vida širi i složeniji društveni kontekst. Mikrohistorijski pristup određuje probleme stjecanja znanja o prošlosti kroz proučavanje raznih posrednih pokazatelja, znakova i simptoma, prije svih naglašava se individualni život i događaj, ali ne odbacuje mogućnost općenitijih zaključaka i razotkrivanje općenitijih fenomena. Mikrohistorijske teme su: selo, individualci, familije, religijske grupe, crkveni redovi, lokalne pobune, ubojstva, samoubojstva.
Arhiv Bosne i Hercegovine i istraživanja historije o lokalnim sredinama
Mina Kujović
Sažetak. Prilog se odnosi na informacije o količini i sređenosti arhivske građe, pohranjene u Arhivu Bosne i Hercegovine, te na mogućnosti istraživanja i iznalaženja podataka za historiju lokalne sredine. Arhiv Bosne i Hercegovine je tokom 63 godine svog djelovanja prikupio i u svojim depoima pohranio preko 500 arhivskih fondova i zbirki, nastalih djelovanjem različitih stvaralaca, u periodu od 1878. godine do danas. Pohranjeni fondova su, najvećim dijelom nastali djelovanjem najviših i viših organa vlasti i uprave koja se prostirala na cijelom teritoriju zemlje. Istraživanje historije o manjim sredinama (lokalne historije) u arhivskim fondovima pohranjenim u Arhivu BiH se razlikuje i zavisi od stepena sačuvanosti i sređenosti građe kao i administrativnog ustrojstva države. Istraživačima je od velike pomoći i Biblioteka Arhiva u kojoj se nalazi bogata referentna (pomoćna) literatura, periodika kao i historijska literatura. Nažalost, do sada su katalogizirana (obrađena) samo izdanja knjiga i periodike koja je objavljena do 1991. godine. Ključne riječi: Arhiv Bosne i Hercegovine, arhivski fondovi u Arhivu Bosne i Hercegovine, Zbirka otkupa i poklona.
Neki metodološki aspekti istraživanja lokalne historije
Prof. dr. Azem Kožar
Abstrakt: Značajne promjene koje su se dogodile na razmeđu 20. i 21. stoljeća–i još uvijek traju (procesi globalizacije, erozija socijalizma itd.), imale su i imaju bitnog odraza i na razvoj, domete i interesovanja u sferi historijske nauke. Nastala je značajnija pluralizacija interesovanja za historijska istraživanja, među kojima je i pojačan interes za antropološka istraživanja, za historiju svakodnevnice, za običnog čovjeka umjesto političkih elita itd. Sve je to neminovno imalo odraza i na bosanskohercegovačku historiografiju, u kojoj su, osim pokušaja revizije dosadašnjih dometa i stajališta iz bliže i dalje prošlosti, došla do izražaja i interesovanja za izučavanje lokalne historije, mada na tom planu potrebe i mogućnosti nisu na istoj razini. U ovom radu se o svemu tome govori u neophodnoj mjeri, uz posebno ukazivanje na pitanja metodološke naravi. Ključne riječi: historija, lokalna historija, socijalna historija, kulturna historija, historiografija, socijalistička historiografija, revizija prošlosti, globalizacija, historijski izvori, historičar.
Prilog proučavanju djelatnosti “Akcionog odbora” u Mostaru 1942. godine
Doc. dr. Adnan Velagić
Abstrakt: U radu se na osnovu neobjavljenih arhivskih dokumenata razmatra politička djelatnost muslimanske intelektualne elite iz Mostara, ujedinjene u organizaciju pod nazivom «Akcioni odbor». Ključne riječi: “Akcioni odbor”, Mostar, Hercegovina, Bosna i Hercegovina, muslimanska politika.
Gračanica 1966. godine: odjeci IV sjednice Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije
Amir Duranović
Apstrakt: Na osnovu dostupne arhivske građe, autor u ovome radu rekonstruira kretanja u Gračanici nakon IV sjednice Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije, 1. jula 1966. godine. Dostupna građa omogućila je rekonstrukciju pozitivnih i negativnih reakcija na donesene odluke, raspoloženje političkih funkcionera i lokalnog stanovništva, što pruža mogućnost za ostvarenje uvida u stanje društvenih odnosa u lokalnoj zajednici. Iako pojedini izvori, koji bi mogli detaljnije predstaviti kretanja u ovoj sredini, nisu dostupni, ostvarenim uvidom u raspoloživi materijal predstavljena je jugoslavenska tema u svojoj mikroregionalnoj varijanti. Ključne riječi: Gračanica, Brionski plenum, Aleksandar Ranković, Savez komunista Jugoslavije.
Grad i historičar: Zavidovići i Jusuf H. Mujkić
Edin Omerčić
Abstrakt: U ovom radu autor nastoji da prikaže problematiku nedostupnosti izvorne građe za tzv. period posljednjeg rata (1992. – 1995.) u bosanskohercegovačkoj historiji. Kao slučaj je uzeta knjiga Jusufa H. Mujkića, “Zavidovići kroz historiju: društveno-ekonomski i kulturni razvoj na području zavidovićke općine od polovine XV do kraja XX vijeka. Knj. 3., Odbrambeno oslobodilački rat 1992-1995. godine na području zavidovićke općine”. Pri tome, autor ovog teksta koristi dokumentaciju i bilješke Jusufa Mujkića koja je nastala tokom istraživanja, pisanja knjige i neposredno po objavljivanju spomenute knjige. Mujkić je došao do određene građe zahvaljujući strpljivosti i upornosti, pišući brojne zahtjeve i molbe za uvid u razasutu dokumentaciju. Svojim istraživanjem i korištenjem materijala koje nude arhivi: Armije Republike Bosne i Hercegovine, Općine Zavidovići, Stranke demokratske akcije Zavidovići, Ratne bolnice Zavidovići, publikovani izvori i pojedini listovi, Jusuf Mujkić je uspio dati doprinos našoj lokalnoj, ali i bosanskohercegovačkoj historiografiji u cijelosti. Ključne riječi: Zavidovići, Jusuf H.Mujkić, odbrambeno-oslobodilački rat 1992. – 1995., arhiv
Četiri bosanska Sokola
Esad Kurtović, Emir O. Filipović
Abstrakt: Rad obrađuje prošlost četiri utvrđena grada sa imenom Sokol koja su ulazila u sastav srednjovjekovnog Bosanskog kraljevstva – Sokol na Plivi, Sokol u Usori, Sokol u Konavlima i Sokol u Međurječju. Iako geografski udaljeni, sva četiri lokaliteta zajedničke osobine, osim u imenu, imaju i u svom strateškom položaju i konfiguraciji terena na kojem su izgrađeni. Autori na osnovu izvornih dokumenata prezentiraju podatke koji govore više o političkom i vojnom značaju, ali i ekonomskom, privrednom i kulturnom razvoju ovih fortifikacionih struktura. Ključne riječi: Sokol na Plivi, Sokol u Usori, Sokol u Konavlima, Sokol u Međurječju, utvrda, Hrvatinići, Kosače, Pavlovići, Radivoj Ostojić
Značaj fonda “Kotarski šerijatski sud Tuzla”, kao primarnog historijskog izvora, za rekonstrukciju prošlosti
Esaf Lević, prof.
Abstrakt: U radu se govori o arhivskoj građi pravosudne provenijencije koja je grupisana u arhivskom fondu “Kotarski šerijatski sud Tuzla” i čuva se u Arhivu Tuzlanskog kantona. Dat je i osvrt na osnovne zakonske odredbe unutar kojih je stvaralac, tj. sud djelovao, te aspekti upotrebe navedene arhivske građe u istraživanju lokalne historije. Njen značaj je neizmjeran za istraživanja prošlosti Tuzle i okoline. Ključne riječi: Kotarski šerijatski sud Tuzla, zakoni, šerijatski sudije, Arhiv Tuzlanskog kantona.
Monj
Doc. dr. Ibrahim Pašić
Sažetak: U radu se, primjenom historijskog, lingvističkog i onomastičkog metoda, razmatra porijeklo imena najznačajnijeg arheološkog lokaliteta na području Gračanice, koji se zove Monj. Naziv se objašnjava uz pomoć gotskog jezika i datira u kasnu antiku. Razmatraju se onomastičke veze s drugim bosanskohercegovačkim nazivima koji imaju isto porijeklo. Ključne riječi: Monj, Gračanica, Goti, Monjari, Monjići, Mona.
Historiografska djela o Mostaru i njihov značaj za razumijevanje prilika u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske uprave
Mr.sc. Jasmin Branković
Sažetak. U urbanoj, upravnoj i političkoj historiji Mostara postoji nekoliko ključnih momenata. Jedan od njih je uspostava uprave Ali-paše Rizvanbegovića u Hercegovini, 1833. godine. Ovo je doba kada Mostar, u pravom smislu te riječi, postaje političko, kulturno, ekonomsko i upravno središte regije, ali i jedan od najznačajnijih činilaca na veoma kompleksnoj bosanskohercegovačkoj političkoj sceni. Status snažnog opozicionog centra, koji je stekao u osmanskom periodu, ovaj grad će zadržati i u vrijeme austrougarske vlasti. Razdoblje od 1878. do 1918. godine također karakteriziraju brojne specifičnosti na upravnom, urbanom, privrednom i kulturno-prosvjetnom planu. Zbog toga su historiografska istraživanja različitih tema iz mostarske prošlosti i na njima zasnovani radovi od izuzetnog značaja za proučavanje prilika u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske uprave. Ključne riječi: Mostar, Bosna i Hercegovina, historiografija, istraživanje, historiografska djela, austrougarska uprava, upravno-politički položaj, kulturne i prosvjetne prilike
Glosar novih autora
Jasmin Branković, magistar pravnih nauka, rođen 1966. godine u Mostaru. Nakon osnovne i srednje škole, diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta “Džemal Bijedić” (u Mostaru 1991. godine), a magistrirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2004. godine (Tema: Upravni i politički položaj grada Mostara 1833 – 1918.. Doktorsku disertaciju prijavio je na Pravnom fakultetu Univerziteta “Džemal Bijedić “ u Mostaru. Zaposlen je u Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke Mostar na poziciji pomoćnika ministra za nauku i tehnologije…
