Broj 51/26
“Gračanički glasnik” kao istinska mjera
Fahrudin Kurtović
Autor u radu iznosi vlastiti pogled na dostignuća ovog časopisa kao svojevrsne kulturne institucije, koja je ne samo “knjiga zapamćenja” u vidu hronike kakvom se malo koje mjesto veličine Gračanice može pohvaliti, već i mjera vrijednosti za mnoge događaje, organizacije, institucije i ličnosti iz prošlosti i sadašnjosti ove čaršije. Autor smatra da je to dodatna vrijednost čitavog ovog projekta. Iz vlastitog iskustva zna da je lakše pisati o većim temama i većim sredinama, općenito nego o svakodnevici malih mjesta i čaršija. Rizik da se pogriješi tu je uvijek veći. Oni koji kreiraju i koji već punih 25 godina pišu za “Gračanički glasnik” uspjeli su u tome naći mjeru: afirmisati samo prave vrijednosti i spasiti ih od zaborava. To je misija vrijedna svakog divljenja smatra autor, ukazujući na dostignuća ovog izdavačkog projekta.
Neka moja iskustva iz dvadesetogodišnje saradnje u “Gračaničkom glasniku”
Mina Kujović
Časopis za kulturnu historiju “Gračanički glasnik” postao je, tokom redovnog dugogodišnjeg izlaženja, od 1996. godine, prepoznatljiv svojim sadržajima, ali i zato što nije mijenjao sadržajnu koncepciju, odnosno tematske rubrike koje su zastupljene od samog početka njegovog izlaženja: Povodom, Teme, Prošlost, Građa, Zavičaj, Riječ, Prikazi i osvrti, Listovi i Dodatak. Autorica se u prilogu osvrće na 21 godinu saradnje u “Gračaničkom glasniku”, na čijim su stranicama objavljena njena 32 priloga, najviše u rubrikama “Prošlost” i “Građa”.
Proglašenje džihada na području Okružja tuzlanskog, 1914. godine
Prof. dr. Adnan Jahić
Krajem oktobra 1914. godine vojno, politički i ekonomski oslabljeno Osmansko carstvo ušlo je u Prvi svjetski rat na strani Centralnih sila, s nadom da bi na krilima njihove pobjede u ratu moglo ostvariti vlastiti preporod i napredak u poslijeratnim godinama. Da bi se ulasku dala odgovarajuća politička i motivacijska osnova, sultan i halifa, Mehmed Rešad V proglasio je sveti rat – džihad – i pozvao muslimane na borbu protiv “zakletih neprijatelja islama”, zemalja okupljenih u silama Antante, a posredno i njihovih saveznika i pomagača. Džihad se odnosio i na muslimane Bosne i Hercegovine, koji su, boreći se u jedinicama austrougarske vojske, ispunjavali svoju muslimansku dužnost učestvovanja “imetkom i životom” u svetom ratu. Ovaj rad govori o proglašenju džihada u Bosni i Hercegovini, sa posebnim akcentom na Okružje tuzlansko, te entuzijazmu onovremene bošnjačke vjerske i građanske elite koja je lojalno i bespogovorno primila poziv halife na džihad i pozvala svoje sunarodnjake na svaku žrtvu za dobrobit kako Austro-Ugarske monarhije, tako i muslimanskog ummeta u cjelini.
Osvrt na seoske prilike u gračaničkom srezu između dva svjetska rata
Dr. sc. Salkan Užičanin
U radu se analizira seoska privreda u srezu Gračanica između dva svjetska rata i u kratkim crtama svakodnevica stanovništva. srez je u monarhističku Jugoslaviju ušao kao izrazito nerazvijeno privredno područje. osnovno obilježje opće kulturne i privredne zaostalosti bila je visoka stopa agrarnog stanovništva. okosnicu privrede činila je primitivna poljoprivreda od koje je živjelo preko 90% stanovništva. Seoska gazdinstva bila su tehnički i stručno zaostala. Niska agrarna produktivnost nije omogućavala investicije i osuvremenjivanje proizvodnje, usljed čega je poljoprivredni sektor i u promatranom periodu ostao nerazvijen. Nerentabilnost poljoprivredne proizvodnje imala je za posljedicu nizak životni standard na selu. Posljedice su bile nepovoljni uvjeti stanovanja, ishrane, zdravlja i odijevanja stanovništva.
Rušenje triju gračaničkih džamija 1952. i 1953. godine (Pašazade, Potok i Olovija)
Edin Šaković
Na osnovu arhivske građe sačuvane u Medžlisu Islamske zajednice Gračanica, u članku se govori o tri gračaničke džamije (Pašazade, Potok i Olovija), koje su po naredbi lokalnih vlasti porušene 1952. i 1953. godine. Pašazade džamija je srušena u julu 1952. godine, zbog navodne dotrajalosti. Potok džamiju su vlasti proglasile ruševnom nakon podnesene molbe Vakufskog povjerenstva i džematlija za dozvolu radova na njenoj obnovi. Iako je vakufska uprava pokušala da kod republičkog Zavoda za zaštitu spomenika kulture zaštiti džamiju kao kulturno-historijski spomenik, ona je po naredbi vlasti srušena u oktobru 1953. godine. U isto vrijeme, izdato je i rješenje za rušenje Olovija džamije. Haremi i mezarja uz Pašazade i Olovija džamiju su uništeni i prekopani, a na mjestu džamija su sagrađene stambene zgrade. Iz postupka rušenja ove tri džamije uočava se izrazita pristrasnost i bezobzirnost lokalnih vlasti, što upućuje na zaključak da se rušenje tih džamija može promatrati u širem kontekstu komunističke represije nad Islamskom zajednicom i vjerskim zajednicama uopće, koja je tih godina bila u punome jeku.
Stanovništvo mjesta Soko u osmanskom popisu stanovništva iz 1850./1851. godine
Mr. sc. Kemal Nurikić
Sažetak: Godine 1266. po Hidžri (1850./1851.) izvršen je popis stanovništva Ejaleta Bosna, pri čemu su popisana i sela na području kaze (kadiluka) Gračanica. Ovom prigodom objavljujemo dijelove popisa koji se odnose na selo Soko kod Gračanice, odnosno “kala-i Soko” (utvrdu Soko), kako je glasilo službeno ime naselja. Popisom je obuhvaćeno 97 kuća u kojima su živjele ukupno 304 muške osobe. (129 sposobnih, 115 malodobnih, 53 starih i 7 vojnika). Popis donosi dosta novih, do sada nepoznatih podataka o stanovništvu sela, te je kao takav dragocjen izvor za geneaološka, etnološka i historijska istraživanja.
Kuće i vlasnici u Sokolu 1891. godine
Mr. sc. Rusmir Djedović
Sokol je vrlo staro i značajno naselje, sa dugom historijom i važnim i raznovrsnim sadržajima. U ovom istraživanju dajemo pregled i kraću analizu kuća i njihovih vlasnika u naselju Sokol na kraju 19. stoljeća, tačnije 1891. godine. Pregled i analizu kaća i vlasnika dajemo na osnovu do sada nekorištenih izvora, a radi se o austrougarskim gruntovnim knjigama, koje su za kotar Gračanicu uspostavljene 1891. godine. Navedene knjige sa gruntovnim uložcima se nalaze u Gruntovnici Općinskog suda u Gračanici. Autor je istraživanje naselja Sokol i prikupljanje podataka iz gruntovnih knjiga za katastralnu općinu (K.O.) Sokol uradio prije više od tri decenije, odnosno 1988–91. godine.
Iskaz o ostavinama kotarskog šerijatskog suda u Gračanici iz druge polovine 1889. godine
Dr.sc. Hana Younis
U radu se govori o zakonskoj regulaciji vođenja Iskaza kao jednog oblika izvještaja koje su kadije morale redovno slati Vrhovnom šerijatskom sudu. Iskazi o ostavinama su se slali polugodišnje dok je njihov zbir ulazio u Glavni poslovni izvještaj koji je popunjavan početkom svake godine, počevši od 1886. godine. Posebna pažnja posvećena je ostavinskom iskazu Gračaničkog kotarskog šerijatskog suda koji predstavlja prvorazredni izvor za sagledavanje socijalno-ekonomsko-statističkih pitanja. Analizom dokumenta posebno je uočljivo materijalno stanje umrlih te jedna opšta karakteristika siromaštva.
Iz historijske građe: Todor Žuža u logoru Jasenovac
Edin Šaković
U prilogu se donosi nekoliko dokumenata iz Arhiva Tuzlanskog kantona koji govore o boravku Todora Žuže iz Gornje Lohinje kod Gračanice u koncentracionom logoru Jasenovac, te neobičnom bjegstvu iz logora. Dokumenti, u prvom redu izjave samoga Žuže i dvojice njegovih komšija i drugova iz logora, nastali su na zahtjev Komunističke partije, čiji je Žuža bio član. Imenovani je uhapšen u martu 1942. godine sa većom skupinom mještana svog sela i upućen u Jasenovac. jedno vrijeme je bio raspoređen na prisilni rad u Feričance kod Našica, kao i na područje Bosanske Gradiške. U logoru je ostao do kraja maja 1944. godine, kada je sa skupinom drugova uz pomoć jednog stražara pobjegao na Kozaru i priključio se partizanima.
O nekim novim i neobjavljenim arheološkim nalazima s užeg područja Gračanice
Edin Šaković
Članak donosi podatke o novim i neobjavljenim arheološkim nalazima koji potječu s užeg područja Gračanice, a sačuvani su u fundusu Zavičajne muzejske zbirke ili su u skorijem vremenu pronađeni. U mahali Riječka 1976. otkriveni su tragovi radionice za proizvodnju keramike, od koje je sačuvano par trokrakih podmetača, na osnovu kojih se nalaz datira u antičko doba. Na području Vuknića, pored istraženog prahistorijskog gradinskog naselja, zabilježeni su slučajni nalazi fibula, koplja, dijelova starog oružja, te jednog rimskog novčića, najvjerovatnije onoga koji se danas nalazi u Zavičajnoj muzejskoj zbirci (novčić cara Maksencija s početka IV. stoljeća). Na lokalitetu Grič su nađeni fragmenti keramike iz ranog i kasnog srednjeg vijeka, te granariji za skladištenje žitarica. Na lokalitetu Hurije, na kome se nalaze ostaci starog greblja i brojne druge starine, pronađen je jedan zemljani bardak iz osmanskog doba. Na obližnjem uzvišenju Straževac pronađeni su ulomci prahistorijske keramike, kućni lijep i kremenice. Na lokalitetu Bašča u mahali Drafnići prikupljena je veća količina keramike iz osmanskog doba, kao i dijelovi nakita. U istoj mahali su na više mjesta iskopane glinene vodovodne cijevi (ostaci starih vodovoda). Zabilježeno je i više arheoloških tragova na području čaršije, odnosno najužeg centra Gračanice. U članku se, također, objavljuju osnovni podaci o nekoliko nalaza iz razdoblja srednjeg vijeka, prvenstveno o ostacima oklopa, te oružja i oruđa. Iako se radi o slučajnim nalazima, za koje često nedostaju detaljniji i pouzdaniji podaci, oni ipak ukazuju na iznimno bogatu arheološku sliku užeg područja današnje Gračanice, svjedočeći o dugom kontinuitetu nastanjenosti.
Likovi zavičaja: Fadil Šabić–prvi partizanski obavještajac Gračanice
Prof. dr. Omer Hamzić
U radu se govori o liku i djelu još jednog Gračanlije koji je pripadao, općenito, generaciji predratnih mladih i školovanih aktivista ili simpatizera komunističkog pokreta, svih nacionalnosti. Oni su se u godinama pred Drugi svjetski rat najviše okupljali u Kulturno-prosvjetnom društvu “Narodna biblioteka”, ali i u još nekim projugoslavenskim društvima i organizacijama (“Gajret”, “Soko” i dr.) u Gračanici. Tokom rata, uglavnom su ilegalno djelovali za partizanski pokret, neki su se kasnije priključili partizanskim jedinicama…Jedan od najaktivnijih među njima bio je Fadil Šabić. U radu se govori o njegovoj aktivnosti u godinama neposredno pred Drugi svjetski rat, zatim u ratnim godinama i neposrednom poratnom periodu kada je za njega nastupilo vrijeme teških razočarenja. Uz osnovne podatke o njegovoj aktivnosti, posebno se ukazuje na opći društveni ambijent u kojem je djelovao, kao i na mnoge istaknute ličnosti iz lokalnog miljea sa kojima se susretao i sarađivao.
Jedan zapis uz Sedmi april
Mahmut Đulić
Narativ kojim je ispisano “Ovo vrijeme sada” Semezdina Mehmedinovića
Mr. sc. Fatima Bećarević–Softić
Narativni svijet Semezdina Mehmedinovića godinama privlači pozornost čitatelja kako u našoj zemlji, tako i u inostranstvu pružajući jednu specifičnu, gusto tkanu prozu u kojoj se fokus stavlja na likove, individualce, a veliki historijski događaji ostavljaju po strani i služe kao opomena i sjećanje na sve što se dogodilo. Cilj ovog rada je ukazivanje na mjesta koja narativ Semezdina Mehmedinovića čine specifičnim. U određenom smislu, stilski i tematski, knjiga “Ovo vrijeme sada” predstavlja nastavak na roman “Me’med, crvena bandana i pahuljica” i objašnjenje događaja i likova koji su bili važni za kreiranje narativnih identiteta pojedinaca. Ispričane u formi priča, eseja, fragmenata i crteža, priče objavljene u knjizi “Ovo vrijeme sada” predstavljaju svijet u kome je sačuvano generacijsko sjećanje na grupu umjetnika koji su najljepše godine života proveli u Sarajevu i još uvijek žive tamo.
Skica za portret umjetnika: Semir Osmanhodžić i njegova umjetnička škola u Gračanici
Prof. dr. Omer Hamzić
U prilogu se daju osnovni podaci o mladom gračaničkom slikaru, koji je uspio razviti jedan, za naše prilike, gotovo originalan model narodne škole umjetnosti za sve uzraste. Ono što je postigao, rezultat je upornosti, sistematskog rada i ljubavi prema umjetnosti i više je od obične pedagogije slikarstva. Ovim radom ukazujemo na još jedno gračaničko pozitivno iskustvo.
Hajrudin Bujukalić – zaboravljeni gračanički pisac
Marko Matolić
Hajrudin Bujukalić, iako nije bio Gračanlija, ostavio je značajan trag u kulturnoj prošlosti ovog mjesta. U vrijeme svoje mladosti utemeljio je s Mustafom Kamarićem Narodnu biblioteku u Gračanici za koju je ostao vezan i nakon odlaska iz ovoga mjesta, obnašajući dužnost njezina tajnika. Kao učenik i student bio je vrlo aktivan u brojnim udruženjima i u razdoblje njegovog školovanja padaju i neki njegovi literarni radovi. Bujukalić se okušao u pisanju poezije i proze. Njegove pjesme sadrže deskriptivne i interpretativne modele poetike, koji se ili prepliću ili međusobno smjenjuju. Poezija mu je na tragu zapadnoeuropske romantičarske poezije s elementima trendova koji su u to vrijeme bili zastupljeni u južnoslavenskoj književnosti. Deskriptivna poetika naročito je izražena u Bujukalićevim proznim radovima u kojima uz realistični narativ često koristi i folklorne elemente. Ovaj rad predstavlja polaznu ocjenu izbora iz Bujukalićevih djela koja su objavljena u Gajretu i Novom beharu.
Izbor iz opusa Hajrudina Bujakalića
O biblioteci Hadži Hasan ef. Nurikića u Gračanici iz sredine XIX. stoljeća
Edin Šaković
U Gračanici je tokom osmanskog razdoblja postojalo više javnih i privatnih biblioteka. Jedna od njih je bila i biblioteka Hadži Hasan efendije Nurikića, muderisa Osman-kapetanove medrese, koji je sredinom XIX. stoljeća uvakufio svoje knjige za Ahmed-pašinu džamiju u Gračanici. O toj do sada slabo poznatoj biblioteci neke podatke saznajemo na osno vu jednog vakufskog dokumenta iz 1916. godine, kada je nadzornik biblioteke bio osnivačev unuk Hasan ef. Kadić.
Omer Ibrahimagić, Bosanski rat i mir 1992. – 2020.
Prof. dr. Edhem Muftić
Prof. dr. Edhem Muftić, akademik Slavo Kukić, Ibrahim Prohić, psih., Akademik Mirko Pejanović, Fenomen višestranačja u Bosni i Hercegovini
Akademik Mirko Pejanović
Listovi gračaničkog kalendara od 22. 11. 2020. do 9. 5. 2021.
Prof. dr. Omer Hamzić
Glosar novih autora
