Broj 52/26
Nekoliko riječi prigodom osnivanja Spomen-zbirke 1992. – 1995. sa Spomen-sobom odbrane Gračanice
Edin Šaković
U okviru rada J.U. Bosanski kulturni centar Gračanica pokrenuta je inicijativa za prikupljanje muzejskog materijala i historijske građe iz razdoblja 1992.-1995. Planirano je da se od prikupljene građe formira posebna muzejska postavka – Spomen-soba odbrane Gračanice, namijenjena najširoj javnosti, dok bi se uz Spomen-sobu formirala i zbirka relevantne historijske građe o Gračanici i njenoj okolini u razdoblju 1992.-1995. (historijsko-dokumentaciona zbirka, namijenjena užoj, stručnoj javnosti). Nakon pripremnih aktivnosti, 1. septembra 2019. godine upućen je javni poziv za prikupljanje muzejske i historijske građe. Na taj poziv se do otvorenja postavke odazvalo 55-ero građana. Prikupljeni muzejski materijal je stručno obrađen i upisan u muzejske evidencije. U međuvremenu je adaptirana prostorija, te je uređena izložbena postavka. Spomen-soba je svečano otvorena 1. septembra 2021. godine (u povodu Dana 111./221. brdske brigade Gračanica). Pokrovitelj projekta bio je gradonačelnik grada Gračanica. Planirano je da se Spomen-soba koristi u kulturno-memorijalne, edukativne i druge svrhe, te da se stalno proširuje i dopunjava.
Ima li kulture u našem gradu?
Nedžad Peljto
U članku se iznose osnovni podaci o aktivnostima, djelovanju i radu Javne ustanove za informisanje i kulturu Bosanski kulturni centar Gračanica. Članak se zasniva na Informaciji o stanju u oblasti kulture, koju je ova ustanova pripremila i uputila na raspravu i usvajanje Gradskom vijeću Gračanica u oktobru 2021. godine. Ukazuje se na položaj ustanove i njene aktivnosti u vremenu pred izbijanje pandemije Covid-19 virusa, te na ono što je urađeno nakon izbijanja pandemije, u izmijenjenim okolnostima i pod epidemiološkim mjerama i restrikcijama kakve nimalo ne pogoduju radu ustanova kulture i kulturnoj produkciji uopće. Prezentirani podaci o radu i djelatnosti ove ustanove u proteklom periodu najbolji su odgovor na pitanje ima li kulture i kulturnog života u Gračanici, koje se često nameće u dijelu javnosti ili putem društvenih mreža (iz neznanja ili nekih drugih razloga). U članku se ukazuje na ostvarene rezultate, ali i na aktuelne probleme s kojima se duže vrijeme suočava ova ustanova. Naznačeni su i mogući pravci daljeg razvoja BKC kao nosioca kulturne djelatnosti na ovom području. Ovim pregledom želimo informisati širu javnost, posebno aktivne stvaraoce (i organizatore), te istinske konzumente u oblasti kulture. Ujedno ih želimo potaknuti na raspravu, ali i na pojačan angažman s ciljem da se stanje u oblasti kulture mijenja i unapređuje. Smatramo da članak daje solidnu osnovu za takvu raspravu, što i jeste svrha i cilj njegovog objavljivanja.
O derviškim halkama na širem području Tuzle–uspomene na djelovanje šejha Hadži Mehmed efendije Hafizovića
Dr. sc. Izet Hadžić
U ovom radu govori se o derviškim halkama na širem području Tuzle, sa posebnim osvrtom na oživljavanje derviških redova u ovom prostoru pred agresiju na Bosnu i Hercegovinu. U tom kontekstu, obrađuje se život i djelo šejha Hadži Mehmed efendije Hafizovića, za kojeg se tvrdi da je imao istaknuto mjesto i ulogu među patriotima i učenim ljudima Tuzlanske regije na kraju dvadesetog stoljeća. Njegove riječi i njegove upute koje je davao ljudima oko sebe nailazile su na razumijevanje i prihvatane su kao životni putokazi. Posebno su apostrofirane vrijednosti kojima je šejh Hadži Mehmed ef. Hafizović davao važnost, kao što su: život, vjera, odgoj, patriotizam… Ističemo i njegovu požrtvovanost u odbrani od agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, za koju je položio i svoj život.
Inat crkva: jedno ratno prisjećanje
Nihad Krajinović
Slučaj gradnje pravoslavne crkve u dvorištu nane Fate Orlović u Konjević Polju, koja je, nakon dugog i mučnog natezanja, napokon srušena i uklonjena, autor pokušava dovesti u vezu sa sudbinom pravoslavne crkve u toku ratnih godina u poluopkoljenoj Gračanici, koja je bila na meti srpske artiljerije sa Ozrena, kao i ostale bogomolje i drugi objekti u centru grada.. I za jednu i za drugu tvrdi da su inat crkve, ali sa suprotnim predznakom. Ona u dvorištu nane Fate izgrađena je u inat zdravom razumu, ljudskoj i božijoj pravdi. Ovu u Gračanici su, nakon oštećenja srpskom artiljerijom sa Ozrena popravljali i sanirali muslimani Bošnjaci u inat svakom zlu. Isti oni koji su je očuvali od očekivane odmazde, nakon što je posljednjom srpskom granatom srušena munara bijele džamije u centru Gračanice. Opet u inat zlu.
Osvrt na rad i osoblje šerijatskog suda u Gračanici 1878.-1914.
Dr.sc. Hana Younis
U radu se na osnovu izvorne arhivske građe prikazuje obim rada šerijatskog suda u Gračanici u periodu austrougarske okupacije i uprave. Posebna pažnja posvećena je osoblju Gračaničkog šerijatskog suda, te određenim događajima koji su pratili njihov rad. U radu se također ukazuje i koliko su stalne smjene kadija uticale na ažurnost u njihovom radu, što je bilo od ključne važnosti za stanovništvo. Pored toga, analizom podataka pružena je i slika izgleda gračaničkog šerijatskog suda.
Razvoj šljivarstva u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske okupacije i uprave s posebnim naglaskom na ulogu grada Brčko
Muhamed Nametak
Šljivarstvo je jedna od privrednih grana, koje imaju dugu historiju u Bosni i Hercegovini. S obzirom na prirodne pogodnosti sjeveroistočni dio Bosne i Hercegovine jedan je od najpogodnijih rejona za uzgoj šljive na svijetu. Pogodnosti za uzgoj ove kulture brzo je prepoznala i okupaciona uprava Habsburške monarhije, koja je podržavala privredni razvoj oslonjen na domaće resurse. Na osnovu arhivske građe i referentne literature ovaj rad rekonstruira uzgoj šljive u regionu sjeveroistočne Bosne s posebnim osvrtom na grad Brčko, koji je bez premca bio lider u proizvodnji, preradi (sušenju) i trgovini šljivom. Pored toga, rad analizira ulogu banaka u preradi i trgovini šljivom, ali i mjere okupacione uprave da podigne voćarstvo na veći nivo.
Bilješke o Biljegu: prilog arhiviranju sjećanja
Prof. dr. Vedada Baraković
Cilj ovog rada je da se, na primjeru kompariranja retrospektivnog prikaza ratnog lista Biljeg vremena i ličnog sjećanja aktera/savremenika iz perioda izdavanja lista,ukaže na značaj individualnih sjećanja u rekonstrukciji prošlosti i procesima konstrukcije kolektivnog pamćenja. Kao teorijski koncept u radu je korišten interakcionistički model kolektivnog pamćenja koji se, između ostalog, bavi mehanizmima (re)konstrukcije kolektivnog pamćenja kroz prizmu institucionalnog, ali i individualnog (makrosociološkog imikrosociološkog) posredovanja u konstrukcije ovog fenomena. Kako su sjećanja fluidnog, prolaznog karaktera, novija istraživanja ukazuju na potrebu stvaranja arhiva sjećanja i to ne kao jednostavni zbir individualnih sjećanja, već kao arhiv nastao procesom interakcije brojnih individualnih sjećanja. U ovom radu, kroz tri segmenta: kontekst, sadržaj i ljudi, zabilježena je još jedna bilješka o “Biljegu” s fokusom na značaj očuvanja i arhiviranja sjećanja na traumatična iskustva tokom agresije na Bosni i Hercegovinu.
Budžet gradske Općine Gračanica za 1901. godinu
Mina Kujović
Dostupni arhivski dokumenti iz perioda austrougarske uprave (1878. – 1918.) o budžetskom poslovanju lokalnih uprava u bosanskohercegovačkim gradovima, među kojima i u Gračanici, pružaju dragocjene podatke, jer osim podataka o ekonomskom stanju općine, daju nam i podatke o prilikama u gradu i životu njegovih građana u određenom periodu. Za ovaj prilog koristili smo godišnje proračune budžeta općine Gračanica za 1901. godinu. Iz njih možemo saznati kakva je tada bila ekonomska moć općine (kotara) Gračanica, te kako i koliko se sredstava u gradskoj upravi ostvarivalo od općinskih prireza i koliko i kako su se planirali potrošiti u 1901. godini.
Privredna slika Gračanice, 2020. godine – kratak pregled
Prof. dr. Omer Hamzić (priredio)
Prilog se u potpunosti zasniva na materijalu pod naslovom “Informacija o aktuelnim privrednim kretanjima grada Gračanica u 2020. godini” koju je Gradsko vijeće Gračanica usvojilo na 8 sjednici Gradskog vijeća Gračanica, 31. 8. 2021. Riječ je o dosta opširnom dokumentu, obima 60 stranica, koji sadrži mnoštvo podataka, tabela i konstatacija o stanju privrede na području Gračanice u 2020. godini. Pandemija korona virusa svakako je prouzrokovala mnoge teškoće u poslovanju, ali nije, srećom bitno poremetila privredni život na području Grada, kako se u početku strahovalo. Materijali ovakvog tipa trebalo bi da budu putokaz nadležnim za utvrđivanje razvojne politike u kratkoročnom i dugoročnom pogledu, kao i za poduzimanje konkretnih mjera i poticaja pojedinim privrednim granama ili preduzećima. Na kraju priloga prenijeli tri tabelarna pregleda direktno iz spomenutog materijala sa rang listom dvadesetak najuspješnijih privrednih subjekata u 2020. godini po osnovnim indikatorima poslovanja: ostvarenom ukupnom prihodu i dobiti.
Novootkriveni stećak s lokaliteta Samovine u selu Džakule (grad Gračanica)
Edin Šaković
U selu Džakule (grad Gračanica) prilikom uređenja mjesnog puta pronađen je obrađeni kameni monolit – očito srednjovjekovni stećak. Spomenik je pronađen na lokalitetu Samovine, poznatom po ranije evidentiranim arheološkim nalazima, što potvrđuje da je prostor Džakula bio naseljen i u srednjem vijeku. Sobzirom na izuzetno mali broj evidentiranih i sačuvanih stećaka na prostoru grada Gračanica i šireg područja Trebave, spomenik je od bitnoga značaja za izučavanje prošlostiovoga kraja. Stećak je ugrožen i zahtijeva hitne mjere zaštite, uključujući i eventualnu dislokaciju.
Keramičke lule iz Zavičajne muzejske zbirke u Gračanici
Mustafa Uzunalić, MA
Rad se bavi zbirkom od šest osmanskodobnih keramičkih lula iz Zavičajne muzejske zbirke u Gračanici. Lule pripadaju arheološkim nalazima kojima se kod nas uglavnom nije pridavala pažnja, pa je na području Bosne i Hercegovine ova vrsta arheoloških nalaza bila uglavnom zanemarena. Za lule iz Zbirke nalazimo analogije u Srbiji, Rumuniji i Egiptu. Mogu se datirati od 17. do 19. stoljeća. Lule su obrađene po Robinsonovim i Vladislav-Nikolay tipološkim shemama. Danas ove keramičke lule čine dio stalne postavke Zavičajne muzejske zbirke u Gračanici.
Likovi zavičaja: Katica Ivanišević – oličenje neponovljive ljudske dobrote, čestitosti i požrtvovanja
Prof. dr. Omer Hamzić
Katica Ivanišević je gračanička babica koja je takoreći čitav svoj život, posvetila rađanju i djeci. Njena ljubav prema tom zanimanju je bila bezgranična. To je medicinska djelatnica koja nikada nikoga nije odbila ukoliko je zatražio njenu pomoć u bilo koje doba dana i noći. Ona je samo formalno otišla u mirovinu, 1990. godine jer skoro do smrti nije mirovala. Nastavila je pomagati ženama, majkama porodiljama, bebama…Uvijek bez ikakve naknade ili nagrade. Po tome je jedinstvena osoba. Za ljudsku dobrotu općenito nema neke opipljive mjere ili konkretne određenosti. Ne stavlja se to na vagu, već to se živi, to je konkretno činjenje dobra onom “anam drugom”, bez obzira ko je i što je, bez ikakvog računa, naplate, interesa, bez očekivanja revanša u vidu kakvog dara ili nagrade i to najčešće na svoj račun, u korist vlastite štete, uz vlastito odricanje, ne samo u materijalnom smislu, već na račun svog vlastitog komoditeta, porodičnih obaveza, slobodnog vremena, jednom riječju, na račun ili na uštrb svog rahatluka… Takva je bila gračanička babica Katica Ivanišević. Ovo je priča o toj jedinstvenoj ženi.
Nove pjesme
Naida Mujkić
Ilan Pappe, Deset mitova o Izraelu
Prof. dr. Omer Hamzić
Mario Katić, Domorodci i gospodari. Historijsko-antropološka studija stvaranja bosanskohercegovačkog grada Vareša
Dr. sc. Dženita Sarač-Rujanac
Nihad Halilbegović, Počeci odbrane Sarajeva. Kako smo dolazili do naoružanja, municije i potrebne opreme prvih dana napada na Sarajevo
Edin Šaković
Fikret Muslimović, Za oslobođenje Palestine
Prof. dr. Omer Hamzić
Prof. dr Izet Šabotić, Tvrda kora i krvave brazde: Agrarna reforma i kolonizacija u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1948. godine
Hadžija Hadžiavdić
Fra Ljubo Hrgić, Putovanje Bosanskom Posavinom 1933. godine
Edin Šaković
Sakib Kurtić, Tešanjski leksikon
Miralem Begić
Naida Mujkić, Sjeverni nasip srca
Mr. sc. Fatima Bećarević Softić
Listovi gračaničkog kalendara od 9. 5. do 1.11.2021.
Prof.dr. Omer Hamzić
Glosar novih autora
