Broj 55/28
(Ne)ostvareni san Branka Vajića: od Zbirke zavičaja do Gradskog muzeja
Edin Šaković
Gradsko vijeće Gračanica u martu 2023. godine usvojilo je odluku kojom je izmijenjena dosadašnja unutrašnja organizacija Javne ustanove za kulturu i informisanje “Bosanski kulturni centar”. Tom odlukom je uz postojećih pet organizaciono-radnih jedinica osnovana i šesta: Gradski muzej. Time je konačno riješen pravni status Zavičajne muzejske zbirke, koja se u okviru ustanove nalazi već decenijama, a kao posebna organizaciona cjelina faktički već djeluje proteklih desetak godina. Tim povodom, u ovom članku se iznose osnovni podaci o historijatu organiziranog rada na prikupljanju i zaštiti pokretne kulturne baštine, odnosno muzejskog materijala i muzejske građe u Gračanici, te osnivanju i djelovanju Zbirke zavičaja, do njenog izrastanja u Zavičajnu muzejsku zbirku, odnosno novoosnovani Gradski muzej.
Ključne riječi: Gračanica, zavičaj, kulturna baština, muzejski materijal, muzejska građa, Zavičajna muzejska zbirka, Branko Vajić, Gradski muzej.
Društveni značaj i uloga muzeja
Prof.dr. Esad Delibašić
U ovom radu se problematizira društveni značaj i uloga muzeja i muzejskih zbirki. Jedna od novih koncepcija muzeja, koja se javlja kao reakcija na krizu muzeja, razumijeva muzej kao medij. Muzeji shvaćeni kao mediji imaju zadatak da javnosti prenesu različite vrste poruka i da utiču na formiranje javnog mnijenja i na artikuliranje stavova građana. Za muzej shvaćen kao medij važe sva ona pravila koja važe i za druge medije. Demokratski muzej pokušava da shvati društvo i realitet u kome se trenutno nalazi. On ne bježi od realnosti, naprotiv on se suočava s njom. Demokratski muzej pokušava komunicirati sa ljudima današnjice. On je demokratski upravo zbog te komunikacije. Istinski demokratski muzeji mogući su samo u društvu koje je otvoreno za promjene i demokratsku kontrolu; u društvu u kome mediji imaju zadatak da prenose različite, često i konfliktne, društvene interese i poglede na svijet; u društvu koje je spremno za dijalog. U radu se analizira i značaj formiranja muzeja i muzejskih zbirki u bosanskohercegovačkim lokalnim zajednicama. Navode se ključni uzroci nepostojanja sistemske i planske brige za kulturnu baštinu u lokalnim zajednicama.
Ključne riječi: muzej, uloga muzeja, medij, tradicionalni muzej, demokratski muzej
Rezultati aktivnosti na smanjenju gubitaka vode i poboljšanju usluge vodosnabdijevanja u JP “Vodovod i kanalizacija” Gračanica u periodu od 2005. do 2022.
Jasmin Mulabdić, dipl. inž. građ.
Na primjeru Javnog preduzeća “Vodovod i kanalizacija” u Gračanici, autor je izložio postignute rezultate na unapređenju upravljanja vodovodnim sistemom u proteklih dvadesetak godina. Iskustva stečena na tom planu mogu biti od koristi za funkcionisanje svakog vodovodnog preduzeća. Konkretnije, autor s fokusira na rješavanje jednog od najvećih problema u svim preduzećima i organizacijama koja se bave distribucijom vode od izvorišta do potrošača, a to je smanjenje gubitaka vode u mreži prije nego što stigne do potrošača. Prilog počinje sagledavanjem i analizom teškog stanja u preduzeću, a posebno stanja vodovodne mreže, koja će biti osnova za donošenje ključnih odluka menadžmenta za prevazilaženje takvog stanja. U središnjem dijelu rada opisane su sve poduzete aktivnosti na tehničko-tehnološkom planu koje su uticale na značajno smanjenje gubitaka vode u mreži, što je u konačnici rezultiralo stabilnim vodosnabdijevanjem i zadovoljstva korisnika,a u konačnici i stabilnim poslovanjem preduzeća. U svakom slučaju, iskustva koja su iznesena u ovom radu, mogu biti od koristi i drugim organizacijama iz oblasti vodosnabdijevanja.
Ključne riječi: JP “Vodovod i kanalizacija” Gračanica, gubici vode, vodna efikasnost, neprihodovana voda, ILI indikator, regulacija pritiska, vodni bilans, GIS vodovodnog sistema
Novootkrivena prahistorijska gradina Lepar kod Gračanice
Mr. sc. Ago Mujkanović
U članku se prezentiraju podaci o novootkrivenom arheološkom lokalitetu Lepar u naselju Bijela Polja (Grad Gračanica). Radi se o prahistorijskoj gradini koja je po svojoj površini do sada najveća na području Grada Gračanica, ali i šire. U februaru 2023. godine izvršili smo rekognosciranje lokaliteta, prikupivši određenu količinu keramike i kućnog lijepa (površinski nalazi). Na osnovu karakterističnih oblika i ornamenata, nalazište se može datirati u kasno bronzano doba, iako se ne može isključiti ni prisustvo slojeva iz starijih perioda. U svakom slučaju, radi se o značajnom lokalitetu, a veća saznanja bi se dobila arheološkim iskopavanjima.
Ključne riječi: Lepar, Bijela Polja, Gračanica, arheološko nalazište, rekognosciranje, prahistorijska gradina, površinski nalazi, keramika, kasno bronzano doba.
Hronologija arheoloških istraživanja na prostoru Lukavca
Majda Šutić, MA
Prostor Lukavca je arheološki skoro pa nepoznat, a u Arheološkom leksikonu Bosne i Hercegovine su zabilježena samo četiri arheološka lokaliteta. Iako su istraživanja skoro pa izostala, interesovanja za pojedine lokalitete i naselja je svakako bilo, pa su tako vremenom zabilježeni brojni vrijedni podaci kod amaterskih ali i stručnih istraživača. Također, o naseljenosti lukavačkog područja svjedoče i brojni toponimi ali i slučajni nalazi. Cilj ovog rada jeste da napravi prikaz dosadašnjih istraživanja, ukaže na nove lokalitete i samim time da smjernice za neka buduća istraživanja.
Ključne riječi: Lukavac, arheologija, arheološka istraživanja, Bokavići, Puračić, Stupari, Gnojnica.
Srednjovjekovna utvrda Branić u Sjevernoj Bosni i pokušaj njezine ubikacije na Gradini iznad Kamenice u Vučijaku
Marko Matolić
Krajem 1408. godine ugarski kralj Sigismund izdao je povelju u kojoj izražava znake zahvalnosti svojim vojskovođama Nikoli Gorazdyju i Ladislavu Szilagyju za uspjehe postignute u ratu protiv Turaka i Bosanaca u Bosni. Između ostaloga, Sigismund posebno spominje opsadu i zauzeće utvrde Branić u Usori. Ovo je jedini poznati spomen ove utvrde u povijesnim izvorima te je njezina ubikacija ostala na marginama historiografskih rasprava. Nekoliko povjesničara pokušalo ju je locirati ali samo na osnovi kontekstualizacije, bez terenskog istraživanja, pa se tako za ovu utvrdu pretpostavljalo da se nalazila na nekoliko različitih lokacija u sjevernoj Bosni, od Trebave do Motajice. Od tih nekoliko potencijalnih lokacija Branića najizglednijom se činila ona koja se nalazila u dubinama Vučijaka, južno od sela Velika Brusnica, na grebenu iznad potoka Kamenica. Terenskim obilaskom u ožujku ove godine doista je utvrđena lokacija na kojoj je po svoj prilici bila neka manja utvrda, po svoj prilici negdje u razdoblju od XIII. do XV. stoljeća. Naime, na pomenutoj lokaciji, točnije na grebenu imenom Gradina, na jednom uzvišenju oko kojeg se uočavaju sistemi opkopa pronađen je pokretni materijal (vrhovi strijela, potkovice, alat i kovani čavli) koji se povlačenjem analogija može datirati u razdoblje srednjovjekovne bosanske prošlosti te kao takav potvrđuje postojanje nekakvog utvrđenja, po svoj prilici Branića. Svrha ovog rada je upozoriti na postojanje obilja arheološkog materijala na spomenutom lokalitetu kako bi se poduzela stručna istraživanja te tako došlo do konkretnih podataka.
Ključne riječi: Utvrda Branić, Usora, srednjovjekovna Bosna, Sigismund, 1408. godina.
Prilozi historijatu katoličke zajednice u Gračanici
Prof. dr. Omer Hamzić
Tradicija katoličanstva na prostorima Gračanice vuče korijene još iz razdoblja srednjovjekovne bosanske države, a prvi spomen katoličke župe u Gračanici, kao organizirane vjerske kongregacije, potiče iz 1623. godine. Do druge polovine XVII. stoljeća, međutim, ta župa se već bila ugasila, najvjerovatnije uslijed konverzije ili odseljavanja stanovništva. Do obnove katoličke zajednice u Gračanici dolazi poslije austrougarske okupacije (1878. godine), kada se u Gračanicu doseljava veći broj porodica, uglavnom činovnika, državnih službenika, poduzetnika, kvalificiranih majstora i sl. Katolici iz ovoga grada pripadali su najprije župi Špionica, a od 1900. godine župi Doboj. Poslije Prvog svjetskog rata Gračanica je pripojena župi Lukavac, da bi 1931. godine bila vraćena župi Doboj, kojoj i danas pripada. Gračanički katolici su se okupljali u vlastitoj vjerskoj općini. Tako organizirani, oni su još 1906. godine pokrenuli aktivnosti na izgradnji vlastite crkve, odnosno kapele, što je realizirano tek poslije Prvog svjetskog rata. Katolička crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gračanici od tada je vrijedan kulturno-historijski spomenik, prepoznatljiv simbol Gračanice kojeg svi stanovnici ovoga grada doživljavaju kao dio vlastite baštine.
Ključne riječi: Gračanica, katolička crkva, Adam Džebić, Petar Ajvazović, katolička župa Doboj
Muslimanske rezolucije: osvrt na Zeničku i Bugojansku rezoluciju (1941.–1942.)
Hamza Memišević
Koristeći se arhivskom građom i periodikom u svojstvu primarnih izvora, polazišna intencija rada jest temeljem novih saznanja reinterpretirati narav odnosa bosanskohercegovačke muslimanske elite u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, spram položaja Roma–muslimana unutar NDH, rasvijetljavajući pri tome ulogu Adem-age Mešića i Džafer bega Kulenovića. Bugojanskom rezolucijom nastoji se ponuditi cjelovitiji uvid u poziciju muslimanskog romskog stanovništva i djelovanja tadašnjih organa vlasti NDH. Inicijalno se prilaže sažeti presjek dosadašnjih relevantnih radova na temu muslimanskih rezolucija čime se nastoji kontekstualizirati etiologija njihove pojave u vremenu nastanka.
Ključne riječi: muslimanske rezolucije, Zenica, Bugojno, Adem-aga Mešić
Prepiska o otklanjanju nedostataka u Gračaničkom zatvoru za vrijeme “prevrata” 1918.
Mina Kujović
U prilogu donosimo prepisku između nadležnih organa u Gračanici i Sarajevu 1918. i 1919. godine u vezi sa lošim stanjem u zajedničkom zatvoru za koji je bio nadležan Kotarski ured, a koristio ga je i Kotarski sud u Gračanici. Prepiska je interesantna i po tome što se odvijala u kritičnom periodu odlaska stare i dolaska nove vlasti na ove prostore, 1918. godine. Iz ove prepiske vidi se u kakvom je stanju bio zatvor u Gračaničkom srezu 1918. i 1919. godine, a koji je istovremeno bio i pritvor za sudske pritvorenike za cijeli srez. Prepiska potvrđuje i kontinuitet upravne vlasti bez obzira na promjenu vlade i vlasti tokom “prevrata” u Bosni i Hercegovini.
Ključne riječi: Gračanica, Kotarski sud u Gračanici, Kotarski ured u Gračanici, zatvor/pritvor
Bilješke o aktivnosti SDA u Gračanici u periodu od njenog osnivanja do referenduma za nezavisnost Bosne i Hercegovine, sa posebnim osvrtom na Stjepan Polje (1990. – 1992.)
Senahid Kahrimanović
U ovom radu autor iznosi svoje sjećanje, potkrijepljeno bilješkama iz vlastitog rokovnika o aktivnosti SDA u Gračanici u periodu od njenog osnivanja do referenduma za nezavisnost Bosne i Hercegovine, sa posebnim osvrtom na Stjepan Polje (1990. – 1992.). Iznoseći svoja vlastita iskustva i svoj prelazak “iz jedne u drugu politiku”, autor govori o počecima političkog pluralizma za područje općine Gračanica, ali i o promjenama u svojoj mjesnoj zajednici, svom učešću i učešću drugih aktera u izbornoj kampanji, a kasnije i u novoj vlasti.Potom ukratko izlaže slijed događanja poslije parlamentarnih izbora i najfekventnije teme sa tih sastanaka, u toku 1991. godine, ponašanje pojedinih lokalnih funkcionera, prve pojave nejedinstva itd. Sve se to događa u vrijeme teške krize i raspada Socijalističke Jugoslavije i u sjeni rata koji se iz Hrvatske, polahko “valjao” u Bosnu i Hercegovinu.
Ključne riječi: Gračanica, Stjepan Polje, Stranka demokratske akcije, Hazim Vikalo, predizborna kampanja, općina
Likovi zavičaja: Ćamil Naimkadić – od metalskog radnika do direktora, od predsjednika omladine do predsjednika opštine
Prof.dr. Omer Hamzić
U ovom radu autor piše o jednom od istaknutijih likova Gračanice iz drugog (samoupravnog) perioda Socijalističke Jugoslavije. Školujući se uz rad, stekao je fakultetsku diplomu ekonomiste i tokom svog radnih vijeka obavljao svih pet ključnih političkih funkcija na općini, jedno vrijeme radio kao pomoćnik direktora Doma zdravlja i gračaničkog “Feringa”. Razlikovao se od drugih lokalnih političara po tome što je emotivno nastupao svakom poslu i zadatku, sa viškom emocija je slavio i uspjehe koje je postizao na tim funkcijama, ali i sa viškom razočarenja i tuge u slučajevima neuspjeha i promašaja. U tako burnom i sadržajnom životu bilo je i jednog i drugog. Prilog se zasniva na sjećanjima autora i memoarskim spisima Ćamila Naimkadića.
Ključne riječi: Ćamil Naimkadić, Gračanica, Špionica, Dom kulture, “Fering”
Zapis o Zećiru Alefendiću iz Donje Lohinje
Edin Šaković
U martu 2023. godine Gradski muzej u Gračanici posjetio je Zajim Šestan iz Donje Lohinje, 85-godišnji stanovnik tog sela i zasigurno najbolji poznavalac njegove prošlosti i tradicije. Zajim nam je poklonio jednu staru fotografiju – portret Zećira Alefendića iz Donje Lohinje, koji je umro 1938. godine u 96. godini života, ujedno nam ispričavši sve ono što je o Zećiru saznao i upamtio, po kazivanju starijih srodnika i komšija. Ta kazivanja su dio usmene historije Donje Lohinje i njezinih žitelja, historije koja je živjela u narodu, koja se prenosila s koljena na koljeno, bogatija i sadržajnija nego li ona pisana.
Ključne riječi: Donja Lohinja; Gračanica; Zećir Alefendić; prošlost; usmena historija; kazivanja; Zajim Šestan.
Zabilješka o poeziji Jusufa Trbića
Omer Hamzić
U ovom krakom prilogu autor donosi nekoliko ključnih biografskih i daje kraći osvrt na spisateljski opus književnika i publiciste Jusufa Trbića iz Bijeljine, s posebnim osvrtom na njegove četiri pjesničke zbirke. U pokušaju da odgovori na pitanje kako čitati poeziju Jusufa Trbića, obilježenu zgusnutim tamnim tonovima, zaključak je da se ta poezija može razumjeti, pa interpretirati samo uz primjenu takozvane biografske metode, imajući prvenstveno u vidu da je rat i ratna tragedija Muslimana Bošnjaka Bijeljine (1992. – 1995.) ostavila trajan pečat u životu i stvaralaštvu ovog intelektualca i pjesnika, koji je samo igrom slučaja izbjegao smrt od ruke Arkanovih zločnaca.
Ključne riječi: Jusuf Trbić, poezija, Bijeljina, ratni motivi
Tajni govor slike podno grada Bužima–fragmenti o likovnom izrazu Seada Emrića
Vojislav Vujanović
Prof. dr. Lejla Kodrić Zaimović, Baštinske studije: Od moderne do postdigitalne kulture
V. prof. dr. Esad Delibašić
Vodič kroz arhiv Bošnjačkog instituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića
Narcisa Piljek-Bubrić, Mina Kujović i Azra Gadžo Kasumović
Muhamed Ali –paša: Ljetno putovanje u Bosnu i Hercegovinu, (prevela i priredila Hana Younis)
Mina Kujović
Zbornik radova Ustavnost Bosne i Hercegovine kroz historiju (ur. Hana Yunis)
Prof. dr. Omer Hamzić
Amir Duranović, Islamska zajednica u jugoslavenskom socijalizmu
Hamza Memišević
Listovi Gračaničkog kalendara od 18. 11. 2022. do 1. 5. 2023.
Prof. dr. Omer Hamzić
Glosar novih autora
