Broj 56/28
Riječ urednika (uz 56. broj „Gračaničkog glasnika“)
Krivični progon ratnih zločina u Bosni i Hercegovini (1992. – 1995.) – lični pogled iz perspektive Gračanice
Prof. dr. Omer Hamzić
Povodom istraživanja civilnih žrtava rata i ratnih stradanja Gračanice, koje je poduzela Redakcija Časopisa „Gračanički glasnik“, u ovom prilogu autor iz svog ugla aktuelizira pitanje krivičnog progona ratnih zločina u domaćem pravosuđu i iznosi svoje stavove o evidentnim slabostima u toj oblasti. Potkrepljuje ih javnosti dostupnim podacima koji ukazuju na usporavanje, pa i potpuni zastoj u krivičnom progonu ratnih zločina u Bosni i Hercegovini. Autor se ne bavi uzrocima takvog stanja, smatrajući da su dovoljno poznati. Unatoč tome, ova problematika je, nažalost, već duže vremena na margini društvenog interesovanja. Mada je puno faktora koji su tome doprinijeli, oštrica kritike u ovom tekstu uperena je samo prema domaćim tužilaštvima koja su zakonski zadužena da pokreću postupke, obavljaju istrage i konačno da podižu optužnice protiv počinilaca ratnih zločina – i po pristiglim prijavama i po službenoj dužnosti. Rezultati rada/nerada domaćih tužilaštava najbolje su vidljivi na terenu, kad se malo pažljivije razgledaju cifre i statistike po njihovim izvještajima. Što se tiče općine (sada grada) Gračanica, na kojoj je fokus ovog istraživanja–rezultat je nula. Na osnovu toga, moglo bi se zaključiti da ratnih zločina na ovom području nije ni bilo. A bilo ih je itekako. Zato je Redakcija „Gračaničkog glasnika“ poduzela opsežno istraživanje s ciljem da dokumentuje sve te zločine i tako skrene pažnju nadležnog Tužilaštva na Gračanicu, koja se ovdje promatrana samo kao primjer (slučaj), jedan od mnogih. Jer, ima puno gradova većih stradalnika u Bosni i Hercegovini od Gračanice koji uzalud čekaju pravdu. Nažalost. Ove porazne činjenice drugačije se gledaju iz ugla žrtve, a drugačije iz ugla vlasti i politike, ako se uopće i gledaju. Iako se trudio, autor, u ovom prilogu nije uspio potisnuti svoje lično tragično iskustvo. Otuda i izvjesna doza subjektivnosti u ovom tekstu. To svakako treba imati u vidu, da bi se pravilno razumjeli ponuđeni stavovi i pozivi nadležnim da se napokon pokrenu. Koliko su ta očekivanja realna, drugo je pitanje.
Ključne riječi: Gračanica, ratni zločin, pravosuđe, Tužilaštvo Tuzlanskog kantona, krivični progon
Prilog istraživanju ratnih zločina na području Gračanice u periodu od 1992. do 1995. godine (ubijeni i ranjeni civili)
Edin Šaković
Jedno od obilježja agresije na Bosnu i Hercegovinu i rata koji je vođen od 1992. do 1995. godine bila su teška kršenja pravila i običaja međunarodnog humanitarnog prava, te masovni ratni zločini koji su se dešavali širom zemlje. Prostor Gračanice nije izuzetak, iako se ova općina na vrijeme organizirala i uspješno odbranila od agresora, izbjegavši time sudbinu gradova i općina koji su okupirani, postavši mjesta najtežih masovnih zločina (uključujući zločine protiv čovječnosti i zločin genocida). Ipak, tokom tri i pol godine rata, Gračanica i okolna naselja nalazili su se na stalnoj meti neselektivnih napada artiljerijom, kao i vatre iz snajpera, protivavionskog naoružanja i teških mitraljeza, usmjerenih na civilne ciljeve. Osim toga, zabilježeni su i slučajevi težih ratnih zločina, poput zarobljavanja i pogubljenja civila. Na spomenute i druge načine ubijeno je ukupno 115 civila. Ratni zločini počinjeni na prostoru Gračanice i nad stanovnicima ove općine tokom rata u Bosni i Hercegovini (od 1992. do 1995. godine) do sada nisu bili predmet historiografskih istraživanja, ali ni sudskih istraga i procesa, kojima bi se utvrdili i zakonski kaznili odgovorni za te zločine i tolike žrtve. U ovome članku iznose se osnovni podaci o ratnim zločinima počinjenim nad civilima na području općine, odnosno grada Gračanica. Članak je zasnovan na dostupnoj arhivskoj građi (najvećim dijelom dokumentacije nastale u radu nekadašnje Državne komisije za prikupljanje činjenica o ratnim zločinima u Gračanici). Objavljivanjem ovih podataka želimo probuditi svijest unutar lokalne zajednice o razmjerama zločina koji su se desili, ali i potaknuti širi društveni angažman u smislu upućivanja zahtjeva pravosudnim institucijama za procesuiranje ovdje opisanih slučajeva (barem onih najtežih).
Ključne riječi: Gračanica; Rat u Bosni i Hercegovini; Agresija na Bosnu i Hercegovinu; 1992.-1995.; Ratni zločini; Kršenja pravila i običaja rata; Međunarodno humanitarno pravo; Civili; Civilne žrtve rata; Žrtve ratnih zločina; Biro za istraživanje rata i ratnih stradanja opštine Gračanica; Opštinski centar za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava; Državna komisija za prikupljanje činjenica o ratnim zločinima Gračanica.
Govor održan pred Centralnim spomen-obilježjem poginulim borcima i civilnim žrtvama oslobodilačkog rata 1992. – 1995., u povodu Dana odbrane, 25. 5. 2023. godine
Prof. dr. Omer Hamzić
Zarobljena pravda
Jusuf Trbić
Skoro tri decenije nakon završetka rata bosanskohercegovačko pravosuđe nalazi se u ćorsokaku. Duboko korumpirano, pod snažnim uticajem nacionalističkih političkih snaga, podijeljeno i okrenuto dijametralno različitim interpretacijama nedavne tragične prošlosti, nije u stanju da nastavi putem koji je otvorio Tribunal za ratne zločine u Hagu. Podaci o broju otvorenih i presuđenih slučajeva djeluju porazno na žrtve i sve one koji se još nadaju pravdi. Primjera ima bezbroj, od neprocesuiiranja ratnih zločina u Tuzlanskom kantonu, do nakaradnog poimanja pravde u Okružnom tužilaštvu u Bijeljini. U ovom gradu, u kojem je počela agresija na BiH i koji je bio daleko od linije fronta, počinjeno je mnogo teških zločina nad bošnjačkim civilima. Ali, procesi su vođeni uglavnom protiv preživjelih Srebreničana, a u malom broju suđenja za ratne zločine počinjene u Bijeljini i Janji, presude su obavezno išle u korist počinilaca, čak i u slučaju logora Batković, za koji je Haški tribunal ponudio dovoljno dokaza. U tri poznata slučaja dugotrajne opsade gradova (Sarajevo, Bihać, Goražde) u kojima je stradalo mnogo civila, procesi se vode protiv branilaca, a nema ni jednog jedinog slučaja optužnice za agresore. Prema sadašnjem stanju u pravosuđu, ogromna većina slučajeva ratnih zločina još je na čekanju, a biće potrebno najmanje deset godina da se završe malobrojni započeti procesi. Šta učiniti da pravosuđe najzad počne raditi svoj posao – to je pitanje na koje još niko nema odgovora.
Ključne riječi: pravosuđe, zločini, procesuiranje, pravda, žrtve.
Voćni Zemaljski rasadnik u Donjim Hrgovima kod Gradačca za vrijeme austrougarske uprave
Ago Mujkanović, MA
Za vrijeme austrougarske vladavine Bosna i Hercegovina je bila izrazito agrarna zemlja, u kojoj se oko 90% stanovništva bavilo poljoprivredom. Ekonomskim mjerama nastojala se podignuti produktivna snaga seljaštva. Najznačajnije ekonomske mjere bile su uvođenje novih i kvalitetnijih poljoprivrednih i voćnih kultura. U skladu s takvim ciljevima austrougarske agrarne politike u Bosni i Hercegovini bilo je i osnivanje poljoprivrednih stanica, kotarskih pripomoćnih zaklada za poljoprivrednike, angažovanje putujućih poljoprivrednih i voćarskih učitelja, podizanje većih rasadnika, stanica za bikove i pastuhe i sl. S tim u vezi, u selu Donji Hrgovi, koje je pripadalo kotaru Gradačac (u okružju Tuzla), 1906. godine, podignut je erarni (državni) voćni rasadnik, na strateški važnoj lokaciji pored puta Brčko – Gračanica.
Ključne riječi: Austro-Ugarska, Bosna i Hercegovina, Zemaljska vlada, voćni rasadnik, erar, Donji Hrgovi, Gradačac, Gračanica, Brčko.
Neka obilježja bankarstva u Bosni i Hercegovini između dva svjetska rata na primjeru poslovanja Muslimanske privredne banke i Srpske štedionice u Gračanici
Prof. dr. Omer Hamzić
U prvom dijelu ovog priloga autor ukratko skicira opća obilježja ekonomske situacije poslije završetka Prvog svjetskog rata u novoj državi koju karakterišekonjuktura i privredna dinamika, posebno u sektoru investicija. U tim okolnostima trgovina je bila djelatnost u kojoj se ostvarivala najveća zarada. To je potaklo i ubrzan razvoj bankarstva. Međutim, nakon početnog ubrzanja, već od 1922. dolazi do stagnacije i zastoja, a poslije 1925. i do prvih nagovještaja ekonomske krize koja se odrazila i na bankarski sistem. Sve te procese autor prati na mikro-planu, promatrajući dvije lokalne bankarske institucije u Gračanici: Muslimansku privrednu banku i Srpsku štedionicu: od uspona u prvim poslijeratnim godinama do likvidacije i sloma 1937. godine.
Ključne riječi: Gračanica, Muslimanska privredna banka, Srpska štedionica, ekonomska kriza, agrar, bankarski kapital
Nametnuti Vojni zakon SFRJ i otpor njegovom sprovođenju u Bosni i Hercegovini (1991. godine)
Nihad Halilbegović
U ovome članku opisuju se prilike u Bosni i Hercegovini 1991. godine, nakon donošenja izmijenjenog Zakona o vojnoj obavezi, kojeg je usvojila Skupština Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) u nepotpunom sastavu. Zakon je podrazumijevao prenošenje poslova regrutacije i mobilizacije iz republičke nadležnosti neposredno u nadležnost Jugoslovenske narodne armije (JNA). Bila je to teška povreda suvereniteta Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (SR BiH), čija je vlada donijela odluku kojom se odlaže primjena nametnutog saveznog zakona na teritoriji ove republike. Pozivajući se na taj nelegitimni savezni zakon, JNA je od sekretarijata za narodnu odbranu zahtijevala da predaju vojnu evidenciju, personalne kartone, kartoteke i drugu dokumentaciju novoformiranim vojno-teritorijalnim organima. S obzirom na spomenutu odluku Vlade SR BiH, znatan broj sekretarijata te zahtjeve nije uvažio, zbog čega su snage JNA počele silom izuzimati dokumentaciju. Tome su se odlučno oduprli sekretari koji su bili članovi Patriotske lige BiH ili su s njome bili povezani. Kao sekretar za narodnu odbranu grada Sarajeva, a ujedno i komandant Prvog štaba Patriotske lige, autor na osnovu obimne prikupljene arhivske i memoarske građe, kao i vlastitih sjećanja opisuje navedeni period i aktivnosti koje su predstavljale prvi organizovani oblik otpora velikosrpskom agresoru – znatno prije početka oružane borbe.
Ključne riječi: Jugoslavija; Bosna i Hercegovina; SFRJ; SR BiH; Jugoslovenska narodna armija; JNA; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vojnoj obavezi; Vlada SR BiH; Odluka o odlaganju primjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vojnoj obavezi i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o opštenarodnoj odbrani; Sekretarijati za narodnu odbranu; vojna evidencija; vojna dokumentacija; nasilno oduzimanje vojne evidencije; Patriotska liga BiH; sklanjanje i spašavanje vojne evidencije.
Privredna slika Gračanice, 2022. godine – kratak pregled
Prof. dr. Omer Hamzić (priredio)
Ovaj prilog zasniva se na Informaciji o aktuelnim privrednim kretanjima na području Grada Gračanica, koju je Gradsko vijeće usvojilo na sjednici održanoj 3. 10. 2023. godine. Radi se o redovnim godišnjim izvještajima koji se izrađuju i prezentiraju s ciljem da se obezbijede relevantne, pouzdane i tačne informacije o ukupnim privrednim kretanjima, koje bi trebalo da budu osnov za donošenje kvalitetnih odluka i mjera unapređenja poslovnog okruženja. Podaci iz Informacije trebalo bi da posluže i kao osnov za strateško planiranje i praćenje cjelokupnog ekonomskog razvoja na području Grada Gračanica. Kao izvor podataka korišteni su završni računima privedenih subjekata za period 2020.–2022. godine, koji su obrađeni od strane kompanije LRC Inženjering d.o.o. kao i podaci: Federalnog zavoda za zapošljavanje, Federalnog zavoda za statistiku, Federalnog zavoda za programiranje razvoja, Savez samostalnih sindikata BiH (statistika) i Statistike Grada Gračanica.
Ključne riječi: Gračanica, privreda, poslovanje, zaposlenost, dobit
Novootkriveni neolitski lokalitet na brdu Stražba (između Sladne i Doborovaca)
Merima Hajdarbegović, MA, Ago Mujkanović, MA
U članku se prezentuje novootkriveno arheološko nalazište Stražba, u selu Doborovci kod Gračanice. Lokalitet se nalazi na tromeđi sela Doborovci, Vranovići i Sladna (Grad Srebrenik). Površinski nalazi su izuzetno brojni, fragmenti keramike, kućnoga lijepa, ostaci litike i glačanog oruđa, upućuju na do sada nepoznato prahistorijsko naselje, koje se na osnovu karakterističnih nalaza može datirati u period neolita (mlađeg kamenog doba).
Ključne riječi: Doborovci, Sladna, Vranovići, Stražba, Grad Gračanica, Grad Srebrenik, neolit, litika, kućni lijep, glačano oruđe.
Likovi zavičaja: Omer Delić – novinar i urednik Radio Gračanice
Prof. dr. Omer Hamzić
U prilogu autor ispisuje kratak životopis istaknutog novinara i urednika Radio Gračanice u predratnim i prelomnim ratnim i poratnim godinama. Počinje sjećanjem na okolnosti u kojima se Delić zaposlio u Radio Gračanici, a zatim daje osvrt na njegov rad u teškim predratnim, ratnim i postratnim godinama. U dva navrata obavljao je dužnost glavnog i odgovornog urednika Radio Gračanice: od 1990. godine do kraja 1992. i od 2002. do odlaska u penziju. Kratko vrijeme, od 2000. do 2002. radio je i na poslovima informisanja u opštini Gračanica. Osim u informativnim programima Radio Gračanice, povremeno je objavljivao svoje priloge i u drugim medijima. Trudio se da unapređuje informativne programe Radio Gračanice, da očuva objektivnost i profesionalan odnos u pristupu svakoj novinarskoj temi. Autor je knjige „Otpor agresiji s Ozrena“ (1999.) U sjećanju mlađih kolega ostao je u lijepom sjećanju kao korektan rukovodilac i učitelj. Umro je 18. 11. 2021. i ukopan u porodičnom greblju Čehanovac (kamenik) u Malešićima.
Ključne riječi: Omer Delić, Radio Gračanica, Malešići, glavni urednik
Zaboravljene dječije igre
Alma Gazibegović, prof.
U proteklih nekoliko desetljeća, uslijed naglog razvoja tehnologije i pojave brojnih novih vidova zabave i razonode za djecu (video-igrica, internet-sadržaja, sve prisutnijih i dostupnijih uređaja poput tableta, gaming-konzola i sl.), stare, tradicionalne igre za djecu sve više padaju u zaborav. S obzirom na veoma važnu ulogu koju su tradicionalne igre imale za psihofizički razvoj djeteta i njegovu socijalizaciju, a što novi vidovi zabave ne mogu nadomjestiti, u Drugoj osnovnoj školi Gračanica osmišljena je i pokrenuta projetkna radionica pod nazivom „Zaboravljene dječije igre“, koja za cilj ima oživljavanje starih, tradicionalnih igara za djecu među učenicima ove škole. U ovome članku iznose se detaljniji podaci o projektu, uz opise odabranih, oživljenih starih igara, koje se uvježbavaju s učenicima i uspješno prezentiraju kroz igru u okviru vannastavnih aktivnosti – već sedmu školsku godinu zaredom.
Ključne riječi: dječije igre; zaboravljene dječije igre; psihofizički razvoj djece; odgoj djece; tradicija; nematerijalno naslijeđe; Druga osnovna škola Gračanica; projektna radionica.
Kako su djeca u selu Piskavica kod Gračanice nekad sebi pravila igračke (bilješka)
Izet Spahić
U ovom radu autor po svom sjećanju bilježi neke zanimljive detalje o tradicionalnim dječjim igrama na selu (čobanske igre), tu negdje do šezdesetih godina. Autor ne opisuje detalje pojedinih igara, već se više zanima za materijale i način izrade igračaka (rekvizita) koje su se koristile u tim igrama. U izradi igračaka dječjim rukama od materijala u prirodi, djeca su, osim igre kao socijalne kategorije, sticala i određene vještine koje su im dobro došle u psihofizičkom razvoju.
Ključne riječi: čobanske igre, izrada igračaka, Piskavica
Marko Matolić, Orašje i okolica u Drugom svjetskom ratu (1941 – 1945)
Prof. dr. Omer Hamzić
Damir S. Hamidović i Adnan Šehić, Bukovačke Čivčije – monografija
Prof. dr. Azem Kožar, emeritus
Amir Brka, Kikina tešanjska Talija – sjećanje na Rifata Kantića
Prof. dr. Omer Hamzić
Muamer Džananović, Jasmin Medić, Hikmet Karčić, Nastanak Republike Srpske od regionalizacije do strateških ciljeva 1991 – 1992
Hamza Memišević
Valerijan Žujo, Doktor Karel Bayer
Mina Kujović
Listovi gračaničkog kalendara od 9. 5. 2023. do 14. 12. 2023.
Prof. dr. Omer Hamzić
Glosar novih autora
