Broj 9/5
povodom
Jednačina sa obadvije poznate
Fikret ef. Pašanović
Iako je Božiji poslanik Muhammed, a.s prije svoje smrti u 63. godini života bio kraće vrijeme bolestan, njegova smrt je ipak iznenadila i šokirala njegove sljedbenike. čuvši za nju, većina je neutješno plakala. Hazreti Omer, bliski ashab – drug Poslanikov, kasnije drugi halifa, svima koji su se usuđivali izreći bolnu istinu prijetio je sabljom. “Poslanik nije mrtav, on je samo privremeno otišao, kao što je Musa, a.s. bio odsutan od svoga naroda 40 dana. (aluzija na kur ‘ansko kazivanje, po kome je Musa, a.s po Božijem naređenju, 40 dana bio odsutan od svoga naroda. U njegovom odustvu, oni su napravili zlatno tele i počeli mu se klanjati.). Pootkidaće nečije ruke i noge kad se vrati” – govorio je.
zavičaj
Opštinski izbori 2000 -pobjeda SDP
Omer Hamzić
Bili su ovo četvrti po redu izbori u Bosni i Hercegovini nakon završetka rata, provedeni u organizaciji OSCE-a. “Glasajte za promjene” – bio je poziv međunarodne zajednice koji je ozbiljno shvaćen jedino u dijelu Bosne i Hercegovine sa dominantno bošnjačkom većinom. U srpskom entitetu i dijelovima Bosne i Hercegovine sa dominantno hrvatskom većinom zabilježena je neočekivano visoka pobjeda SDS i HDZ. Što se Bosne tiče, nakon ovih izbora, stanje stvari je sljedeće: “pola desno, četvrt lijevo”. (Slobodna Bosna). U međunarodnim krugovima to se procjenjuje kao korak nazad, kod ozbiljnih ljudi izaziva zabrinutost i razočarenje.
Formiranje opšte bolnice u Gračanici
Dr. Muamer Mujčinagić
Uvodno izlaganje koje je u svojstvu direktora Doma zdravlja Gračanica autor podnio na sjednici Opštinskog vijeća Gračanica, održanoj 14.3.2000. godine prilikom donošenja odluke o osnivanju Opšte bolnice “Dr Mustafa Beganović” Gračanica
Selo Buk kod Džakula
Fikret Ahmetbašić
Buk je ustvari manje selo koje se prostire na sjeveroistočnoj strani Džakula, prema Donjoj Međiđi. Iako se nalazi u sastavu Mjesne zajednice Džakula, Buk nije povezan sa centrom tog sela, ali ima dobar prilaz makadamskim putem iz pravca Donje Međiđe i Biberova Polja. Po površini nije veći od jednog kvadratnog kilometra, leži na nadmorskoj visini od 250 metara, ima 80 kuća i oko 400 stanovnika, isključivo bošnjačke nacionalnosti.
Likovi zavičaja: Hajrudin Mehinagić, Gračanlija iz Prve proleterske
Omer Hamzić
Hajrudin Mehinagić, sin poznatog gračaničkog kadije Ibrahirn efendije Mehinagića, đak Šerijatske gimnazije u Sarajevu, skojevac i komunist, borac Prve proleterske. partizanski komesar, pukovnik one vojske, politički aktivista, nosilac brojnih ratnih i mirnodopskih priznanja i odlikovanja, Beograđanin rado viđen u Gračanici – umro je 27.4.2000. godine u 77. godini života u Beogradu, gdje je proživio više od polovine svog životnog i radnog vijeka. Sahranjen je u prisustvu članova najbliže familije. te najužeg kruga svojih prijatelja i saboraca. Nijemom šutnjom Beograd se oprostio od ovog bivšeg proletera – hladno, protokolarno, rutinski.
prošlost
Hadži Halil-Efendija Trepanić i njegovi vakufi u Gračanici
Edin Šaković
Ovo je maturski rad iz historije koji je stručna komisija ocijenila kao jedan od najboljih u posljednjih nekoliko generacija maturanata Gimnazije “Dr. Mustafa Kamarić” u Gračanici. Mentor je bila prof. Emina Hamzić. Rad objavljujemo u neznatno izmijenjenoj i nešto skraćenoj verziji.
Gračanica i njena okolina u spisima vojnih obavještajaca u posljedniem stoljeću osmanske uprave
Dr. Galib Šljivo
U vrijeme osmanske uprave u Bosni, Gračanica je ulazila u sastav zvorničkog sandžaka, odnosno od 1851. kajmakamluka. Na črlu sandžaka stajao je sandžak-beg koga je postavljao sultan na vrijeme od jedne godine. Ovaj sandžak je vrlo rijetko ustupan kao arpaluk bosanskom valiji. Od 1854. godine Austrija je otvorila svoju konzularnu agenciju u Tuzli, i od tada su učestalije vijesti o prilikama u Posavini.
Političke napetosti u Gračanici tokom postupka imenovania kotarskog predstojnika Ahmet ef. Borića 1919. godine
Mina Kujović
(Prilog političkoj historiji Gračanice 1919. godine)
Odluka Narodne vlade Narodnog vijeća SHS za Bosnu i Hercegovinu iz januara 1919. godine da privremenog kotarskog upravnika Antona Bernirevića zamijeni novi kotarski predstojnik Ahmet ef. Borić u Gračanici je izazvala sukob između pripadnika muslimanske i pravoslavne konfesije. Imenovanje novog kotarskog predstojnika među gračaničkim građanima različito je primljeno.
Književni zapis: Prijateljstvo iz “Novog behara”
(iz zaostale korespodencije između književnika Alije Nametka i Huseina Ahmeda Šehića)
Sadik Šehić
Književnik i publicista Sadik Šehić iz Gradčca, živeći uz svoga oca Huseina, takođe književnika, još u svom djetinjstvu imao je privilegiju da pobliže upozna jedan broj bošnjačkih javnih, kulturnih i naučnih radnika koji su ostavili značajnog traga kako u povijesti, tako i u bosanskohercegovačkoj književnosti i umjetnosti. Jedan broj dokumenata, pisama i zapisa koji se odnose na druženje i kontakte tih pisaca, Sadik šehić je obradio u svom najnovijem rukopisu pod naslovom “Književni zapisi o njima” (Ahmed Muradbegović, Alija Nametak, Murat Šuvalić, Hasan Kikić i Husein A. Šehić). U ovoj rubrici objavljujemo dio tog rukopisa.
Bosnom plivaju sjene
Mirza Dedić
(GOLUB U PADU ILI NAGORJELE DUŠE)
l.
Bakrom mi prelijevaš jutro i okivaš san
Redova više nema jer ne dolazi vlak
ćuvam kartu za tebe i meljem zvijezde u prah
Krenut će valjda jednom neki vagon za nas
Ovdje je malo tužno, ovdje se umire sad.
….
Nove knjige
Atif Kujundžić, Pjesme o pticama, Print Com, Tuzlu, 1999.
Atif Kujundžić je po vokaciji pjesnik. Dužni smo reći: dobar pjesnik. ‘I’okom godina rada Kujundžić je proširivao svoj književni angažman: poezija, kritika i esejistika, istraživačka djelatnost, uredničko-izdavački učinci, novinarstvo i dr. i ostvarivao sve zapaženije književno-umjetničke domete. Izgrađivano i sticano iskustvo i spisateljska zrelost razmicali su žanrovske granice pjesnikovog interesovanja, pa se Kujundžić u novije vrijeme predano i strasno upućuje u prostore poetske igre sa djecom. Tako je nastala neobična pjesnička trilogija za djecu u vidu triju tematskih knjiga: «Pjesme o pticama», «Pjesme o cvijeću« i «Pjesme o drveću».
Sulejman Devedžić i Hasan Berberović, «Jadrina» Gračanica, 35 godina postojanja i rada, D.D. «Jadrina» Gračanica, 2000.
U Drvno-industrijskom preduzeća «Jadrina» odavno je postojala ideja da se prikupe podaci i da se obrade u vidu neke male hronike u kojoj bi se trajno zabilježili osnovni podaci o nastanku i razvojnom putu Preduzeća. Ideja je sazrela krajem 1999. godine, upravo u periodu kada «Jadrina», kao i ostala bivša društvena, odnosno državna preduzeća u našoj zemlji «svode bilans sama sa sobom», prolazeći kroz proces privatizacije. U svoju odlučujuću fazu taj proces je ušao krajem 1999. i početkom 2000. godine, kada i zvanično treba da se završi jedno burno razdoblje socijalističke. Odnosno državne privrede na ovim prostorima. Podvući crtu između završetka jednog i početka drugog razdoblja na mikro planu i na nivou jednog preduzeća srednje veličine kakva je «Jadrina», za autore nije bio ni malo jednostavan posao. To je mnogo više od ispisivanja nekih statističkih podataka i imena «za uspomenu i dugo sjećanje»
Zora odrastanja, Zbornik radova učenika Osnovne škole «Doborovci» u Doborovcima, Gračanica, 1999.
Svojim sadržajem (33 pjesme i 7 crteža), ova mala đačka pjesmarica, pobuđuje pažnju kao prvi izdavački pokušaj jedne seoske škole na ovom području i napor vrijednog nastavnika Fikreta Ahmetbašića, koji se potpisuje kao urednik zbirke. Radi se o tipično đačkim stihovima, koji se obično upisuju «za uspomenu i dugo sjećanje» u đačke spomenare ili pjesničkim pokušajima tipa «jesen, zima, ljeto, maca i miš, prijateljstvo, nova godina, potok…», koji su pogodni za roditeljske sastanke i tradicionalne školske priredbe. Pored toga, u ovoj pjesničkoj teki ima rodoljubivih motiva (Bosno moja), kao i nekoliko toplih lirskih izliva, napisanih rukom onih koji su u svojoj glavi već ponijeli nečiji «plavi čuperak: «Ona mi se sviđa / i kad sam u školi, / njeno ime pisati / moja ruka voli» (Muamer Nurikić) ili «Ima jedna djevojka plava / kad je vidim zaboli me glava, / svuda pišem njeno ime / zato mi se majka brine.» (Edin Osmanović).
Mevludin Spahić, Noć posrtanja (priče), Bošnjačka zajednica kulture «Preporod», Opštinsko društvo Tuzla, 1999.
Sve priče u ovoj knjizi (a ima ih na broju 16) ranije su objavljivane, a neke, kako tvrdi autor, i više puta. Radi se o prozi kojoj, kako napisa mr. Šaban Nurić, jedan od recenzenata, «ne nedostaje literarna uvjerljivost i književna snaga». Ova prozna retrospektiva, predstavlja neki pokušaj svođenja stvaralačkog bilansa ili izbor po osjećaju i ukusu samog autora. U svakom slučaju, to bi trebalo da bude ono najbolje što je u posljednjih 20 godina napisao ovaj super-plodni gračanički pisac. To je ono što ga prezentuje kao «najboljeg prozaistu» Gračanice koji teme i inspiraciju nalazi uglavnom u svom svakodnevnom profesionalnom angažmanu, pomažući nesretnim i bespomoćnim ljudima, najčešće sa društvenog dna.
Međunarodna galerija portreta Tuzla
Atif Kujundžić
U brojnim publikacijama o Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla, piše, da je ova kuća nastala zahvaljujući donacijama likovnih umjetnika s prostora bivše Jugoslavije. Os vrtnje i cijele priče, bila je osnovna škola “CENTAR” u Tuzli, u kojoj je u to vrijeme, kao nastavnik likovnog odgoja vrijedno radio: akademski slikar Mevludin Ekmečić. U najbližem komšiluku – bio je atelje Ismeta Mujezinovića koji je dao ideju.
listovi…
Listovi gračaničkog kalendara od 1.11.1999. do 10. 5. 2000.
Omer Hamzić
1.11.1999.
Kako se zaposliti – teško preteško pitanje
Prema zvaničnoj statistici, na području Federacije Bosne i Hercegovine, trenutno je evidentirano 267.000 nezaposlenih osoba i 64.000 onih koji su na takozvanom čekanju. Na gračaničkoj opštini posao čeka 8.300 lica – sa «tendencijom daljeg povećanja…» Sa povećanjem boja privatiziranih firmi, povećavat će se i broj nezaposlenih. Skoro će ih biti koliko i zaposlenih. Sa škola i fakulteta dolaze mladi i postavljaju pitanje iz gornjeg naslova – na koje će odgovor još dugo čekati. Ako ga uopšte u ovoj zemlji ima ko dati.
