Broj 15/8
povodom
Povodom petnaestog broja Časopisa Gračanički glasnik i Pregleda biobibliografskih podataka zastupljenih autora
Atif Kujundžić
Imajući u vidu Pregled biobibliografskih podataka o autorima koje njihovim radovima okuplja u petnaest brojeva Časopis za kulturnu historiju GRAČANIČKI GLASNIK, ne možemo se oteti snažnom dojmu kako se događa nešto uistinu značajno i drugačije nego što smo svikli gledati u našem skromnom kulturnom prostoru, iskustvu i optici. Baštineći svekoliko kulturno djelanje, više smo nego li svjesni kako je pojavljivanje i opstajanje ma kako zamišljenih i koncipiranih časopisa, ustvari, kruna ukupnih potencijala i mogućnosti jednoga miljea u vremenu, ono najbolje i najviše što prostor i ljudi uopće mogu.
Buldožer-vizija i be-ha realnost
Zlatko Dukić
Kad su se, s početka ove godine, na (ne)potrebno pompezan način pred zgadom OHR-a u Sarajevu, a uz neizbježno prisustvo novinara i uvijek poželjnih TV-kamera, uredno nacifrani i službeno raspoloženi, pored pravog pravcatog buldožera poredali zvaničnici ove države i prva postava Ureda visokog predstavnika – radi promocije Buldožer-projekta reformi za 100 dana, našlo se i onih koji ovo (doduše, ne baš naglas) nisu podržali. U isto vrijeme, bilo je i takvih koji su s optimizmom gledali na tu, evidentno osvježavajuću novotariju, vehementno to tumačeći kao riješenost međunarodnih predstavnika da s novom vlašću prave odlučan zaokret.
zavičaj
Grnčarstvo u Malešićima neće se ugasiti
Priredio: Hasan Čalić
U našoj etnografskoj nauci odavno je primijećeno da selo Malešići (8 kilometara od Gračanice), po svom tradicionalnom grnčarstvu, predstavlja jednu od rijetkih oaza u Evropi, u kojoj se sačuvao starinski način izrade zemljanog posuđa. Zapravo, samo na još nekoliko mjesta u Južnoj Evropi gotovo do današnjih dana sačuvao se način izrade posuđa upotrebom primitivnog kola. Tradicija grnčarstva u Malešićima specifična je, prije svega, po vrsti materijala od kojeg se posuđe izrađuje. “Analizom sastava tog materijala (glina i mljeveni kamen), koji se iskopava u bližoj okolini i analizom načina izrade posuđa, možemo približno saznati kako su se nekada, još u prahistoriji, ljudi u ovim krajevima bavili ovim zanatom”, tvrdi profesor Rusmir Djedović, koji se, inače, dugo bavi proučavanjem tradicije i kulturne baštine Gračanice i okoline.
Kula (Odlomak o begovskoj kuli u Bosanskom Petrovom Selu iz knjige sjećanja “Bosanskikontrapunkt”)
Borka Tomljenović
Kula se zvala jedna stara turska kuća u Petrovom Selu, u kojoj smo proveli dva nezaboravna ljetna raspusta kad smo bile male djevojčice. Petrovo Selo je bilo malo selo, jedno od brojnih malih stanica na uskotračnoj pruzi između Tuzle i Doboja. U to je vrijeme u Petrovom Selu živjela porodica dr. Miloša Tupanjanina. On je bio vlasnik velike pilane i vrlo lijepe kuće, koje je kupio od nekog bogatog Židova. Kuća je bila sagrađena elegantno, s belvederom, i po svojoj veličini i načinu kako je bila namještena razlikovala se od Kule, koja se nalazila na izvjesnoj udaljenosti od nje, kao i od ostalih mnogo skromnijih zgrada koje su se mogle opaziti kroz prozor malog voza što je redovno prolazio kroz Petrovo Selo na svom putu iz Doboja u Tuzlu i obratno.
Likovi zavičaja: Dr. Mustafa Kamarić – prvi Gračanlija doktor nauka
Omer Hamzić
Pripadao je generaciji onih naših intelektualaca koji su tokom čitavog života u svojim najčistijim i najplemenitijim stremljenjima nosili ideal ljepšeg i boljeg života svog naroda kojem su posvetili svoje najbolje umne i fizičke sposobnosti. Kao akademik i dugogodišnji profesor Pravnog fakulteta u Sarajevu ostavio je iza sebe značajne naučne radove iz teorije prava i pravne nauke, kao izvrstan stručnjak iz te oblasti bio je jedan od najvrednijih poslenika u najvišim organima i Starješinstvu Islamske vjerske zajednice u Sarajevu, kao čovjek širokih interesovanja ostavio je duboke tragove i u kulturnoj historiji svoje Gračanice, naročito u svojim mladim danima. Prebogata naučna i životna biografija ovog znamenitog Gračanlije, velikog humaniste, pedagoga i pravnika tek očekuje svoje istraživače, opširnije i dublje studije. U ovom tekstu iz te biografije, nažalost, sa tragičnim završetkom, date su samo neke najvažnije naznake.
prošlost
Mahala Čiriš – razvoj i prošlost
Edin Šaković, Rusmir Djedović
Mahala Čiriš smještena je na prisojnim stranama brda Grič, s desne strane rijeke Sokoluše, paralelno sa gračaničkom čaršijom. Radi se o blagim padinama, sa toplim i osunčanim jugoistočnim i južnim ekspozicijama. Mahala zauzima jedan od najpovoljnijih geografskih položaja za razvoj naselja na široj teritoriji Gračanice, a proteže se od 187 do 220 m nadmorske visine. Na padinama Griča su pronađeni mnogobrojni ulomci keramike sive i crne boje iz ranog srednjeg vijeka, što svjedoči da se tu prije nekih 10-12 stoljeća nalazilo naselje. Takođe, i u samoj mahali je bilo dosta nalaza keramike prilikom gradnje kuća. Sve to govori o povoljnom položaju na kome se nalazi ova mahala, pa je sasvim sigurno da je ona postojala još u XVI stoljeću, odnosno da je istovjetna sa jednom od osam mahala iz tog perioda koje su ulazile u okvire kasabe (dio naselja čiji su stanovnici uživali privilegije u pogledu poreskih izdataka), a nosile su službena imena prema svojim osnivačima ili bogomoljama u njima.
Pregled nositelja vlasti, uprave i prosvjete u Gračanici u periodu od 1886. do 1918. godine
Mina Kujović
Kalendari su zvanične periodične publikacije u kojima se, osim kalendarskog dijela, objavljuju i drugi prilozi iz različitih oblasti, najčešće iz historije, književnosti, narodnih običaja, ali i ostale zanimljivosti za širu čitalačku publiku. U mnogim kalendarima objavljivani su shematizmi vlasti, uprave i raznih drugih oblasti kako za cijelu zemlju, tako i za svako mjesto pojedinačno.
109. brigada, Doboj Istok
Osman Puškar
Jedna od prvih bosanskohercegovačkih brigada koje su formirane u okviru Teritorijalne odbrane kasnije Armije) Republike Bosne i Hercegovine bila je 109. dobojska. Branila je teritoriju istočno od Doboja, koju su činila naselja Velika iMala Brijesnica, Klokotnica, Stanić Rijeka, Svjetliča i Lukavica
Rijeka. Sa te teritorije u početnom periodu se i popunjavala ljudstvom.
riječ
Gračanički pjesnici: Seada Delić i Mirza Dedić
Omer Hamzić
Rubriku «Riječ» u ovom broju našeg časopisa «ispisujemo» stihovima dvoje gračaničkih pjesnika: Seade Delić i Mirze Dedića. S razlogom. Prvo, zato što se radi o pjesnicima naglašene individualnosti u bogatom (po obimu) gračaničkom pjesničkom raznoglasju i drugo, zato što u njihovim stihovima prepoznajemo izvjesnu sličnost motiva, životnih pogleda, suptilnosti osjećanja – naravno, sa različitim muško-ženskim tonovima. U stihovima i jednog i drugog dominira ljubav kao univerzalna tema, prolaznost života kao univerzalna tema, neostavreni snovi kao univerzalna tema. Ali sve to iskazano je na poseban način. Nije dovoljno reći pjesnički, već topli ljudski pogled na univerzum, s pomiješanim strahovima, neizvjesnostima, žalom, buntom.
Seada Delić: izabrane pjesme
Jablanovi
Instinkt govori jezikom znakova,
veslam alejom beskraja…
Ispružene ruke…
Ljudi… prosjače sreću…
Ne vidim…
Slijepa sam i gluha…
I ne znam više zagrliti život…
Dosegnute zvijezde, jablanovi!
U vašim krošnjama
sagradiću svemir.
Mirza Dedić: izabrane pjesme
Zvjezdane staze
Žitna su polja i kiši pomalo.
Negdje se čuje, ko neko laje.
Pastir tjera svoje i pita
umornog prolaznika.
“Dokle, jarane?”
Djevojka snena
u jaslama traži da nije koja
snijela….
Nove knjige
Nikola Marušić, Historija fotografije u BiH do 1918., Foto-savez Bosne i Hercegovine, Tuzla 2002.
Knjiga autora Nikole Marušića, koju nam je pod naslovom HISTORIJA FOTOGRAFIJE U BOSNI I HERCEGOVINI DO 1918. GODINE priuštio i ponudio FOTO-SAVEZ BOSNE I HERCEGOVINE, kao izdavač – fascinantan je kulturni čin/pojava čija se značenja i smislovi multipliciraju.
Ahmed Aličić, Historiografski članci, Općina Doboj Jug 2001. (Priredio za štampu i predgovor napisao Amir Brka)
Sve čega se mišlju taknem i što mi potom, refleksivno i meditativno ima i može imati smisao Bosne, uspijevam razaznavati i razumijevati tek do izvjesne mjere i to samo kao fenomen. Dakle, kao pojave i sadržaje po sebi, mada me muči obesmišljavajući karakter ove odrednice do časa u kojem ću razumjeti zbog čega je to tako, odnosno, da tako nije. Prostor koji imenujemo Bosna i Hercegovina, bolje rečeno poprište u svijetu neviđenog multikulturalizma, opstajao je dokle nam spomenici svake vrste i misao sežu, tek uz tragično visoku cijenu koju je plaćala živa supstanca koja se po Bosni imentuje. Iliti: živi kontekst, kako voli reći akademik Muhamed Filipović.
Avlija, Zbornik radova Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, Općinsko društvo Gračanica, broj 1., godina 2003., BZK “Preporod” Gračanica
Publikacija je svojevrsna smotra odabranih literarnih i likovnih radova najaktivnijih članova gračaničkog “Preporoda”, koji je u prošloj godini imao zapaženu aktivnost, posebno u oblasti književnog stvaralaštva. U Zborniku su predstavljeni sljedeći pjesnici: Mevludin Spahić (5 pjesama), Amir Mašić (2 pjesme), Muhamed Dautović (1 pjesma), Atif Brkičević (2 pjesme), Ramo Softić (1 pjesma), Safet Begović (1 pjesma), Alma Čajić (2 pjesme), Fikret Ahmedbašić (1 pjesma), Seada Delić (3 pjesme), Muhidin Bećirović (3 pjesme), Dinka Silajdžić (3 pjesme) i Fatima Selimović (1 pjesma).
Hasib Mušinbegović, Osman Kavazović (priređivači), “Drugi korpus slobodi pjeva” (pjesme), Udruženje građana za očuvanje tekovina borbe za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo, 1993.
Ova knjiga štampana je u povodu 10. godišnjice formiranja 2. korpusa Armije RBiH i prva je u planiranoj ediciji „Ko pjeva, zlo ne misli”. Donosi patriotske pjesme nastale u zoni odgovornosti 2. korpusa Armije RBiH, kao i pjesme koje su nastale na drugim područjima, a koje su borci ovog korpusa rado pjevali (ili recitirali). Pjesme podsjećaju na jedno teško, ali slavno i dostojanstveno vrijeme, vrijeme odbrambeno-oslobodilačkog rata protiv agresije, u kojem je Armija naroda žrtve, naroda određenog za nestanak, uzvratila borbom za slobodu, pjevajući pjesme koje u sebi ne nose poziv na osvetu, na mržnju, nego – naprotiv, koje imaju jasan poziv na suživot i poštivanje općeljudskih vrijednosti – približavajući se tako najvišem civilizacijskom idealu snošljivog i otvorenog društva. Za većinu objavljenih pjesama poznat je autor i to je u fusnoti naznačeno. Pjesme za koje se nije mogao utvrditi autor, ostale su nepotpisane. To je, svakako, manja greška nego upisivanje neprovjerenih činjenica.
Himzo Duraković, Osnovno obrazovanje u Malešićima 1950. – 2000., Osnovna škola Malešići, 1993.
Autor je uložio izuzetan napor, prikupljajući nepotpunu i rasutu građu o Osnovnoj školi u kojoj je, kao učitelj, proveo najveći dio svog radnog vijeka. Dobili smo zanimljivo dokumentarno štivo, koje može poslužiti kao izvor za neka buduća proučavanja i istraživanja društvenih kretanja na području koje je ta škola “pokrivala”. Pola vijeka jedne škole značajan je “komad”vremena u kojem je “imala kad” udariti snažan pečat na selo, na sredinu, na generacije koje su izrastale u njenim klupama.
listovi
Listovi gračaničkog kalendara od 1. 11. 2002. do 16. 5. 2003.
Omer Hamzić
15. 11. 2002.
Na putu Gračanica – Malešići: još tri kilometra asfalta
Uloženo je 256.000 KM iz Budžeta općine Gračanica i Kantonalne direkcije za puteve. Asfaltiranje ove saobraćajnice nastavlja se sljedeće godine.
dodatak
Pregled bibliografskih podataka o autorima – saradnicima “Gračaničkog glasnika” od broja 1. do broja 15.
Nermina Halilović
