Broj 21/11
povodom
Prilog poznavanju prikupljanja, izlaganja i očuvanja kulturno-historijskog naslijeđa općine Gračanica
Mirsad Omerčić
Otkriveni su materijalni ostaci, stari preko 30.000 godina, o životu u okolini Gračanice još iz paleolita (starijeg kamenog doba). Bogato kulturno-historijsko naslijeđe potvrđuje postojanje brojnih naselja i razvijen privredni, društveni i kulturni život u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Osobito su bogata arheološka nalazišta iz neolita (mlađeg kamenog doba), prije 4.000 – 5.000 godina. Neolitsko naselje na Korića Hanu je jedno od najreprezentativnijih lokaliteta te vrste u cijeloj Bosni i Hercegovini i ima status nacionalnog spomenika kulturno-historijskog naslijeđa. Također su iz metalnog doba (eneolit: bakarno i bronzano doba i željezno doba), tj 4.000 – 2.000 godina prije današnjice brojni arheološki lokaliteti. To su: Vuknić, Bučica, Gornja Orahovica, Donja Lohinja i Pašalići. Iz Antike su lokaliteti u Gornjoj Orahovici i Džakulama.
teme
Ratiš kao značajno islamsko-bogumilsko dovište-molitvište Sjeverne i Sjeveroistočne Bosne
Rusmir Djedović
Ratiš je manja i niža planina koja se nalazi u području gdje se dodiruju sjeverna i sjeveroistočna Bosna. U geografskom pogledu Ratiš je jedan planinsko-brdski greben, koji se pruža u pravcu zapad-istok, a u istočnom dijelu se povija ka jugoistoku. Dugačak je oko 15 km, širok prosječno 2-3 km, a visok između 400 i 596 m. Greben planine Ratiš je razvođe između doline rijeke Spreče, ka jugu i jugozapadu i doline rijeke Velika Tinja, ka sjeveru i sjeveroistoku. Na zapadnom dijelu grebena je veće brdo Hotijelj ili Hotilj (518 m), iznad Donje Orahovice, središnji dio je najviši, sa preko 500 m i najvišim vrhovima Ratiš ili Dovište (596 m) i Mušino brdo (575 m), a ka jugoistoku je nešto niži dio i završava uzvišenjima Vis (464 m), iznad sela Tinja i Mramorskim brdom (407 m).
Uvođenje sistema automatske kontrole i regulacije pritiska u vodovodu “Gračanica” u cilju optimalizacije i smanjenja gubitaka
Fuad Alić, Jasmin Mulabdić
Prema rezultatima istraživanja u okviru Ujedinjenih naroda, snabdijevanje pitkom vodom postat će osnovni i najteži problem čovječanstva. Zato su vrlo bitni faktori gospodarenja vodama, koji se ogledaju: u smanjenju gubitaka u distribuciji i smanjenju prekomjerne potrošnje.
Vodozemci iz okoline Gračanice
Avdul Adrović, Muhidin Mujić
Živi svijet obiluje raznovrsnim životnim oblicima, koji na svojstven način odražavaju funkcioniranje biosfere kao integralne cjeline. Toj raznovrsnosti na specifičan način doprinose i vodozemci kao evolutivno najniži kopneni kičmenjaci. Vodozemci su najmalobrojnija skupina recentnih kopnenih kičmenjaka, ali uprkos tome, u našoj zemlji su relativno slabo istraženi.
zavičaj
Prirodno kretanje stanovništva općine Gračanica u periodu od 1996.-2004. godine
Damir Džafić
Veoma često, u svakodnevnom govoru, sredstvima informisanja ili na neki drugi način čujemo informacije koje govore o tome kako se smanjio broj učenika u školama, kako je neka škola ukinuta, odnosno pripojena drugoj, kako su neki prosvjetni radnici ostali bez posla, kako iznenadno umre osoba koja je tek u četvrtoj ili petoj deceniji života itd.,a sva ta, kao i mnoga druga dešavanja, rezultat su promjena komponenata prirodnog kretanja stanovništva i, obrnuto. Ovom problematikom, nažalost, najmanje se bave oni koji su pozvani – nadležni organi i institucije. Razlozi i opravdanja najčešće se traže u činjenici što nije izvršen popis stanovništva, iako se zna da Federalni zavod za statistiku svake godine vrši demografske procjene, koje su, ako ne potpuno, onda sigurno u velikoj mjeri tačne i, u svakom slučaju, preciznije prikazuju trenutno stanje, koje je sasvim drugačije u odnosu na podatke iz posljednjeg popisa, davne 1991. godine.
Sahat-kula – reprezentativni kulturno-historijski spomenik grada Gračanice iz osmanskog vremena
Mirsad Omerčić
Još u starom vijeku ljudi su osjetili potrebu da mjere dnevno vrijeme. Babilonski sveštenici, koji su bili dobro upućeni u znanja iz oblasti astronomije, podijelili su dan na 12 sati, a svaki sat na 30 minuta. Noću su mjerili vrijeme pomoću kretanja zvijezda. Izum Babilonaca je i sunčani sat koji je nastao oko 640. godine p.n.e. Nešto kasnije, pronađeni su i pješčani i vodeni satovi koji su se koristili i nakon pronalaska mehaničkog sata. Mehanički satovi se javljaju u Srednjem vijeku i to najprije na tornjevima. Od 11. vijeka grade se ure ili časovnici koji otkucavaju satove. Kasnije se javljaju i stoni satovi.
Likovi zavičaja: Rizah Suman – privrednik
Omer Hamzić
Rizo Suman je rođen u Gračanici, 1927. godine, u uglednoj trgovačkoj porodici Sumana u kojoj se isticao njegov djed Medaga Suman, veletrgovac i posjednik, član Općinskog vijeća duže vremena tokom austrougarske okupacije.
prošlost
Novootkriveni stećci u okolini Gračanice
Rusmir Djedović, Izet Spahić
Poznato je da je u srednjem vijeku okolina Gračanice (župa Sokol) bila naseljena Bogumilima, o čemu, između ostalog, svjedoče i njihovi nadgrobni spomenici-stećci. Znamo da je stećaka u prošlosti bilo znatno više, ali ih je do danas sačuvano vrlo malo.
Pripreme za izgradnju željezničke pruge i stanice u Gračanici, 1897. godine
Mina Kujović
Intenzivniji razvoj domaće privrede u Bosni i Hercegovini, nakon austrougarske okupacije, 1878. godine, usko je vezan sa ubrzanom izgradnjom cestovne i željezničke mreže, naročito duž glavnih riječnih tokova. Izgradnja željezničke mreže i saobraćajno otvaranje Bosne i Hercegovine bilo je od posebnog interesa, kako za austro-ugarske vojne potrebe, tako i za iskorištavanje bosanskohercegovačkih rudnih i šumskih resursa.
Osman-kapetanova medresa u Gračanici u periodu između dva svjetska rata
Edin Šaković
Osman-kapetanova medresa jedna je u nizu bosansko-hercegovačkih medresa, nastalih u vrijeme osmanske uprave. Sagrađena je sredstvima gradačačkog kapetana Osman-bega Gradaščevića, nešto prije mjeseca augusta 1800. godine, kada je izdata njegova vakufnama. Gračanica je u to vrijeme bila razvijeno kulturno-prosvjetno središte ovog dijela Bosne. Prije gradnje ove medrese, na prijelazu iz XVIII u XIX vijek, u Gračanici je bilo više od deset džamija, nekoliko mekteba i najmanje jedna medresa (Hadži Halil-efendijina). Deset godina nakon Osman-kapetana, njegov sin i nasljednik na kapetanskom položaju, Murat-beg gradi još jednu medresu u Gračanici, pored Ahmed-pašine dažmije.
Neke karakteristike društveno-ekonomskog razvoja opštine Gračanica u periodu 1986. – 1990. godine
Omer Hamzić
Period od 1996. do 2000. godine poklapa se sa posljednjim srednjoročnim planom razvoja u bivšoj državi, pred prve višestranačke parlamentarne izbore, održane u novembru 1990. godine. Kako je izgledala općina Gračanica u tom prelomnom periodu, sa kakvom je privredom dočekala promjenu vlasti, šta su radile tadašnje mjesne zajednice? U ovom radu učinjen je pokušaj da se odgovori na ta pitanja kroz kraći osvrt na podatke do kojih smo došli u Izvještaju o ostvarenju Srednjoročnog plana razvoja općine Gračanica za period 1986. – 1990. Ti podaci mogu poslužiti za bolje razumijevanje kasnijih događaja na ovom prostoru: od privređivanja u ratu u funkciji odbrane u periodu od 1992. – 1995., pa do nedavnih privatizacijskih procesa i poslovanja u sadašnjim sasvim novim uslovima. Pored dinamičnog privrednog razvoja, na osnovu podataka iz spomenutog dokumenta, može se zaključiti da je u tom periodu bila dinamična aktivnost i u tadašnjim mjesnim zajednicama. Riječ je o velikim iskoracima ka poboljšanju društvenog standarda i kvaliteta življenja u svim dijelovima tadašnje općine Gračanica, “kao da će 100 godina biti mir”. To su iskustva koja bi mogla biti od koristi i danas, mada poređenja objektivno nisu moguća, ne samo zbog promjene općeg društvenog ambijenta, već i zbog krajnje nesređene zvanične statistike i potpuno drugačijeg praćenja privrednih i društvenih kretanja, u odnosu na period prije 1992. godine.
riječ
Most i kost, “Knjiga Mostopisca”
Atif Kujundžić
Bosna i Hercegovina kakva jest, nije pojmljiva niti razumljiva izvan kulturalno- antropološke ravni, koju tvori i koju je tokom milenijskog nastajanja artikulirao kulturnocivlizacijski amalgam njezinoga bića koje mu je dalo i njezino ime. Prethodna rečenica ima sve elemente omče koja se steže oko onog što označava, obuhvata i sadržava do poništenja. Riječ je o fenomenološkoj matrici koja, mada neshvatljivo, proizvodi uvijek isti znak u ljudima. Ljudi, njoj suprotstavljeni, imaju suicidan odnos. To zvuči kao i kada bi se reklo: Bosna i Hercegovina jednako je Zemlja i Čovjek do mjere, pa jedno bez drugog ne postoje. I jedno i drugo razdvojeni, čista su iluzija i nemaju veze sa jedinim svijetom na koji se hoće oslanjati.
Konture ljudskog i spisateljskog portreta Mevludina Spahića u socijalnom karakteru underground književnog teksta
Atif Kujundžić
Čovjekov život iscrtava njegov lik. Cijelog vijeka. U djelu, u hodu i mimohodu i svako ostvarenje je nova sekvenca u kojoj se čovjek, kao u ogledalu, bitno odražava. Kod pisaca, to su knjige. Kod redatelja, filmovi i predstave. Kod kompozitora, muzička djela i aranžmani. Kod likovnog umjetnika crteži, slike, skulpture, etc. Mevludin Spahić je pisac: pripovjedač i pjesnik, esejist, novinar. Njegova najnovija knjiga priča “Pečat ulice”, kao njegova šesnaesta knjiga po redu, uopće, dobar je povod da se u njoj, osim narativnog, literarno-estetskog, tematsko-motivskog, uznastoje otčitati i elementi njegovoga ljudskog i spisateljskog portreta.
Škola, mlijeko, i majčine cipele
Safeta Obhođaš
Merima radi u jednoj laboratoriji. Ona kontrolira proizvode za djecu, hranu za bebe, igračke, školski pribor čak i dječju kozmetiku. Nažalost proizvodi namijenjeni “malom narodu” često nisu zdravi. Jučer ju je razočarala jedna patka od pliša i perja. Igračka je bila živo obojena, blještale su roza, žuta i zelena boja, a uz to je bila mehka k’o pamuk. Ali Merimin nos je odmah namirisao opasnost. Stavila je patku u jedan aparat i on je potvrdio njenu sumnju. U materijalu se nalazio jeden škodljivi sastojak. Ta materija je mogla izazvati alergiju kod djece.
Jednom smo bili ljudi
Saidin Mido Salkic
Otac je eto poginuo sam tog Jula,…
U trideset šestoj,…
Zora je, slutim iz nekih čudnih razloga bila obojena sumrakom a
nejaki, ljigavi vjetar je tek donosio mirise jednog lojavog jutra.
Juli se izdajnički sakrio,…negdje van dometa krvavo-crvenih nišsandžijskih očiju.
Bog je valjda spavao mirnim snom i ne sluteći možda da negdje daleko dole, ispod nebeske magle u izblijedjeloj pamučnoj košulji postoji čovjek čiji se puls još i danas ponekad začuje u uglu mog lijevog dlana.
Bio je uplašen, znam,…ali je ipak hrabro stao pred streljački vod.
U hiljadu devetoj stotini, a pedeset i trećoj godini…
Mirza Ahmedbašić
Usmeno narodno stvaralaštvo u životu bosanskog čovjeka imalo je oduvijek važnu ulogu. U usmenoj pjesmi, pripovijeci, prednju i poslovici čovjek ovih prostora, kao i ljudi drugih podneblja, kondezovao je mnoga svoja životna iskustva, svoje običaje i vjerovanja, svoje poglede na svijet i zbivanja u društvu.
Nove knjige
Sadik Šehić, Romski snovi o krilatom konju, Javna biblioteka “Alija Isaković”, Gradačac, 2005.
(prilog proučavanju Romskih zajednica i njihove integracije u lokalnu zajednicu – primjer Gračanice i Gradačca). Književnik i publicista Sadik Šehić iz grada Zmaja od Bosne, neumorni istraživač naše književno-kulturne baštine i bošnjačkog kulturno-historijskog nasljeđa iza sebe ima 9 knjiga iz naše kulturne historije i historije književnosti, te sijaset objavljenih stručnih radova i publicističkih priloga u mnogim našim časopisima, među kojima je i naš “Gračanički glasnik”, te dnevnim i sedmičnim listovima, među kojima izdvajamo list “Oslobođenje”, u kojem Sadik Šehić zauzima ozbiljno mjesto publiciste, historičara i pisca zapaženih feljtona.
Obožavatelj trena (autobiografski i politički roman), Meandar&Buybook, Sarajevo 2003.
Jasmin Imamović nije pisac odjučer. On je to oduvijek jer, njegove knjige bivaju nesumnjivim korektivom njegovoga života i povijesti koju pamtimo, a na koju se naslanjamo, htjeli to ili ne. Jasmin Imamović nam u tome odgovorno pomaže govoreći o sebi ono što se ne bismo usudili sami o sebi javno reći. Dakle, Jasmin Imamović je pisac i zbog osobne hrabrosti s kojom se baca u ralje života. I, mada su pomenute ralje osnov moćne asocijacije, tu stvar nećemo širiti na ovome mjestu, niti u ovome tekstu.
Saznanja, Časopis za historiju, Društvo historičara Tuzla, Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Tuzla, 2005.
Krajem 2005. godine pojavio se prvi broj Časopisa za historiju Saznanja, kao rezultat aktivnosti članova Društva historičara Tuzla i Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. U Redakciji Časopisa okupili su se poznati historičari iz Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja, koji su, svaki na svoj način, već dali svoj pečat u historiografiji ovog regiona. Glavni i odgovorni urednik Časopisa je dr. Azem Kožar, šef Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta u Tuzli, a članovi Redakcije su: dr. sc. Ivan Balta sa Filozofskog fakulteta u Osijeku, dr. sc. Vida Deželak – Barič sa Instituta za zgodovino u Ljubljani, dr. sc. Marjan Dimitrovski sa Instituta za nacionalnu istoriju u Skoplju, dr. sc. Enes Pelidija sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu, dr. sc. Šerbo Rastoder sa Filozofskog fakulteta u Nikšiću i dr. sc. Božena Vranješ – Šoljan sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Zeničke sveske, Časopis za društvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku br. 1 i 2, Opća biblioteka Zenica, 2005.
Od 2005. godine bh. kulturalni prostor, bogatiji je za još jedno glasilo lijepoga i nepretencioznoga naziva: Zeničke sveske, formata A-5, obima 20 autorskih tabaka ili 320 strana teksta. Zeničke sveske imaju, nesumnjivo, dobro promišljen podnaslov kojim ciljano, koncepcijski, tj. u osnovnoj zamisli neupitno, precizno i jasno određuje kako je riječ o Časopisu za društvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku. Riječ je o aspektima koje smo, objektivno, u dugom prethodnom vremenu zanemarivali.
Mehmed Pargan, Srebrenica – dokumenti o genocidu, KUD “Srednje Podrinje”, Zvornik 2004.
(Značajan pokušaj sistematizacije dokumenata koji svjedoče o genocidu). Objavljivanje dokumenata o srebreničkom masakru u ovoj knjizi i iznošenje samo dijela istine o ovom stravičnom zločinu predstavlja pionirski pokušaj da se od zaborava otrgnu bitni segmenti iz krvave Historije Srebrenice. Događaji koji su ovdje predstavljeni dio su sadržaja obimne dokumentovane građe rasute na sve strane, čije bi sakupljanje i sistematiziranje trebalo predstavljati jedan od temeljnih zadataka institucija sistema koje bi se morale baviti i bilježenjem i dokumentovanjem ratnih dešavanja na ovim prostorima.
Avlija, Godišnjak Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, Općinsko društvo Gračanica, za period 1. 1. 2005. – 31. 12. 2005., Gračanica 2006.
Na preko 210 stranica, ovaj, četvrti broj Avlije, solidno opremljen (tvrdi povez, slike gračaničkih slikara u boji) i ovoga puta donosi literarne i likovne radove članova Preporoda s područja općine Gračanica i Doboj Istok, koji su nastali u toku 2005. godine.
Esad Zukić i Sejad Berbić, 60 godina zdravstva u Gradačcu (Spomenica), Javna biblioteka Alija Isaković Gradačac, 2004.
Koncepcija monografije je decidna i sveobuhvatna. Tekst je pun preciznih podataka, značajnih datuma, imena zaposlenih, načina rada zdravstvenih radnika i uslova pod kojim je stanovništvo živjelo. Opisane su epidemije, vrste čestih oboljevanja, nabrojane postojeće ambulante i slično. Šezdeset godina rada zdravstvene službe u Gradačcu od 1943. do 2003. godine izneseno je u poglavljima, a prema službama koje su postepeno uvođene i proširene. Od prvih dana društvenog zdravstvenog rada do rata za nezavisnost BiH 1992. godine, razvoj zdravstvenih institucija imao je konstantno uzlaznu liniju – do naših dana, kada je od skromnog Doma zdravlja nastala zdravstvena ustanova sa svim potrebnim službama. Kada je rat 1992. – 1995. odnio svoje, mnoge, od ranije postojeće službe, danas su ukinute. Ali sve ono što postoji u funkciji današnjeg Doma zdravlja, iako u manjem obimu nego prije, dovedeno je na viši nivo.
listovi…
Listovi gračaničkog kalendara od 28. 11. 2005. do 9. 5. 2006. godine
Omer Hamzić
28.11.2005.
Jedanaesta sjednica Općinskog vijeća: otvorena javna rasprava o Nacrtu strategije ekonomskom razvoju općine, usvojen nacrt Budžeta za 2006., izvještaj o realizaciji Projekta toplifikacije
Uz ocjenu da se Program toplifikacije grada Gračanice realizuje po planu, usvajajući Izvještaj o dosadašnjoj realizaciji tog programa, vijećnici su usvojili zaključak da se odmah pristupi pripremama za osnivanje pravnog subjekta koji će biti nosilac projekta toplifikacije.
dodatak
Programski dokumenti Zavičajne muzejske zbirke i likovne galerije u Gračanici
Prije zvaničnog otvaranja Zavičajne muzejske zbirke i likovne galerije u Gračanici, 2. 6. 2006. godine, njene programske dokumente usvojili su nadležni organi općine Gračanica, menadžment i Upravni odbor Bosanskog kulturnog centra, u okviru kojeg će Zbirka i djelovati. Cijeneći značaj ove institucije, njene osnovne programske dokumente objavimo u cjelini, uz napomenu da je njihov autor (u prijedlogu) bio Rusmir Djedović, prof. iz Gračanice.
Glosar novih autora
