Broj 44/22
Urbana tradicija Gračanice
Edin Šaković, MA
REDAKCIJSKA NAPOMENA: Općinsko vijeće Gračanica je na svojoj 8. sjednici, održanoj u maju 2017. godine, usvojilo Odluka o proglašenju Grada Gračanice, nakon čega je upućena inicijativa Vladi Federacije BiH za pokretanje procedure u cilju dodjeljivanja statusa grada općini Gračanica. U inicijativi je istaknuto da su ispunjeni svi preduvjeti propisani Zakonom o principima lokalne samouprave Federacije Bosne i Hercegovine. Na sjednici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, održanoj 20. jula 2017. godine u Sarajevu, Vlada je podržala inicijativu za donošenje Zakona o Gradu Gračanica, uputivši odgovarajući prijedlog Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH. U okviru spomenute inicijative, priloženo je i historijsko obrazloženje sa kratkim opisom viševjekovne urbane tradicije Gračanice.
Danko Grlić – devedeset i četiri godine poslije…
Edi Bokun
SAŽETAK: Danko Grlić (1923. – 1984.) jedan od najznačajnijih filozofa bivše Jugoslavije čiji je uticaj ostavio dubok trag i u široj Europi, rođen je u Gračanici, nadomak Tuzle. Grlić se najviše bavio estetikom i filozofijom Friedricha Nietzschea, gdje su naročito bitni njegovi napori za rehabilitaciju Nietzschea u Jugoslaviji i njegova nastojanja da djelo ovog njemačkog filozofa odbrani od krivotvorenja i povezivanja sa pseudofilozofijom nacionalsocijalista. Valja istaći i njegovu izrazitu prevodilačku, leksikografsku i enciklopedijsku aktivnost. Rad daje kratku rekapitulaciju Grlićevog djela uz osnovne biografske podatke i objašnjava njegov značaj u časopisu „Praxis“ i generalnoj filozofskoj pozornici druge polovine 20. vijeka.
Ključne riječi: Danko Grlić; Gračanica; Zagreb; filozofija; estetika; Nietzsche; Praxis; marksizam.
Kazivanje Ferdinanda Pavla Sokolovića (Kasim iz Modriče) o padu tvrđave Soko pod osmansku vlast
Dr. sc. Nedim Zahirović
SAŽETAK: U članku se iznose novi, do sada nepoznati podaci o padu utvrđenog grada Sokola pod osmansku vlast, koji potječu iz kazivanja Kasima iz Modriče, prebjega, poznatog i pod imenom Ferdinand Pavle Sokolović. Kazivanje je zabilježio habsburški diplomata Johann Rudolf Schmid zum Schwarzenhorn, sredinom XVII. stoljeća. Posebno je zanimljiv dio u kome Kasim spominje vlastitog kršćanskog pretka “iz roda Mladeni”, koji je bio “zapovjednik tvrđave Soko, a zatim postao Turčin”, predavši utvrdu Osmanlijama. Uz citiranje neposrednog izvora, autor donosi detaljan historijski osvrt na ovo pitanje, zaključujući da spomenuti navod ne treba uzimati bez zadrške, ali ga ne treba ni odbacivati, barem dok se ne pronađu podaci iz prvorazrednih izvora koji bi ga potvrdili ili osporili.
KLJUČNE RIJEČI: Utvrđeni grad Soko; Zvornički Sandžak; Gračanica; Modriča; Osmanlije; Kasim iz Modriče; Johann Rudolf Schmid zum Schwarzenhorn.
Osvrt na mjere austrougarske uprave neposredno nakon okupacije koje su pospješile proces sistemskog potčinjavanja bošnjačke vjerske inteligencije
Edin Veladžić
U radu je ponuđen kraći osvrt na mjere koje je austrougarska uprava poduzimala neposredno nakon okupacije u cilju sistemskog potčinjavanja muslimanskih vjerskih institucija i najvišeg sloja tadašnje bošnjačke vjerske inteligencije. Dotakli smo se nekoliko delikatnih situacija koje su opterećivale „normalizaciju“ odnosa između okupacione uprave i bošnjačkog naroda. Nova vlast je, primjenjujući različite tehnike vladanja, nastojala u što kraćem vremenskom periodu pridobiti domaće stanovništvo, a u slučaju Bošnjaka muslimana, društveni sloj vjerske inteligencije bio je posebno interesantan. Istraživanja pokazuju da je ta inteligencija često imala ključnu ulogu u rješavanju svih otvorenih pitanja tog vremena. U prvoj deceniji okupacione uprave predstavnici vjerske inteligencije gotovo da su bili jedini reprezenti bošnjačkog naroda, te je sasvim logična i pragmatična namjera austrougarskih vlasti da institucionalno i u svakom drugom pogledu stave pod kontrolu ključne predstavnike Bošnjaka.
Ključne riječi: Bošnjaci, austrougarska uprava, inteligencija, muslimani
Vila Solvay u Lukavcu
Semir Hadžimusić, MA, Dr. sc. Adi Ćorović, dipl. ing. arh.
(historijski osvrt i arhitektonski opis nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine)
Temelji današnjeg gradskog područja Lukavca postavljeni su krajem 19. stoljeća. Naime, već sa početkom izgradnje Fabrike sode, 1893. godine, podizane su i prve stambene zgrade novog naselja. Radilo se planski, po urbanističkim načelima, zadovoljavajući stambene, ali i komunalne, infrastrukturne, javne i društveno-socijalne potrebe. Prvo su podignute zgrade za radnike i majstore (Radnička kolona i Majsterhaus), a zatim i za činovnike i namještenike (Činovnička kolona, Filipstan). Na kraju Činovničke ulice sagrađen je reprezentativni objekat prvobitno za potrebe zdravstvene ustanove. Upravo, ovaj objekat promjenom namjene iz zdravstvene u stambenu, postaje dom (vila) tadašnjeg direktora lukavačke Fabrike sode Solvay, Fritza Mülera. Kao značajno graditeljsko dobro iz Austrougarskog perioda, predstavlja jedan od simbola grada Lukavca, koji od novembra 2015. godine ima status nacionalnog spomenika Bosne i Herecgovine.
Ključne riječi: Lukavac, Vila Solvay, nacionalni spomenik BiH, arhitektura austrougarskog perioda, Pasterov Zavod u Lukavcu, Adolf Hempt, Fritz Müller
Posljednji gračanički odmetnik i njegova družina: Alaga Zelenkić – između legende i stvarnosti
Nihad Halilbegović, Edin Šaković
Sažetak: Alaga Beganović (1916.-1948.), poznatiji po nadimku Alaga Zelenkić, bio je vođa odmetničke skupine koja je djelovala na gračaničkom području u neposrednom poraću od 1945. do 1948. godine. Okupivši oko sebe veći broj pripadnika poraženih vojnih formacija i civila koji su se krili od novih vlasti, Alaga je sa drugovima svojom pojavom i manjim gerilskim akcijama pružao otpor komunističkom režimu i njegovim predstavnicima na terenu. Oslanjajući se na saradnike među stanovništvom, uspješno je odolijevao potjerama i pretresima, sve do prve polovice 1948. godine, kada je izdajom otkriven i ubijen. Poput brojnih drugih odmetnika, već za života postao je neka vrsta legendarne ličnosti, a u narodnim pripovijestima i kazivanjima njegovo je ime i danas živo, kako u gračaničkom kraju, tako i šire. U ovome članku se, na osnovu narodne predaje i prikupljenih sjećanja, te dostupnih arhivskih izvora, pokušava osvijetliti Alagin životni put i razdoblje njegova odmetništva.
Ključne riječi: Alaga Beganović; Alaga Zelenkić; odmetnici; gerila; komunizam; otpor; Gračanica; Srebrenik; sjevero-istočna Bosna.
Jedan primjer komunističke represije, slučaj konfiskacije imovine Ibre Klokića (Osmanovog) iz Malešića
Prof. dr. Omer Hamzić
SAŽETAK: Prilog se zasniva na nekoliko dokumenata o provođenju agrarnih i drugih mjera represije komunističkog režima u neposrednom poraću. Slučaj Ibrahima Klokića, koji je došao pod udar tih mjera, pokazuje kako su se one provodile neposredno i u praksi. Postupak se najčešće odvijao u dvije faze: u prvoj po propisima o agrarnoj reformi, a u drugoj po propisima o konfiskaciji imovine „narodnih neprijatelja“. U prvoj fazi vođeni su upravni (agrarne komisije), a u drugoj sudski postupci (općinski i viši sudovi). U prvom dijelu priloga govori se o porijeklu i precima Ibrahima Klokića s ciljem da se pokaže kako su nastajala imućnija seoska domaćinstva („kulaci“), koja su dolazila pod udar navedenih zakona. U drugom dijelu, na slučaju Ibrahima Klokića, autor prikazuje kako je u praksi tekao postupak primjene spomenutih represivnih zakona.
Ključne riječi:
Gračanički kraj sredinom XVIII. stoljeća: podaci iz sidžila tešanjskog kadiluka
Mr. Almina Alagić, prof., Ago Mujkanović, prof.
SAŽETAK: Sidžil tešanjskog kadiluka iz razdoblja od 1751. do 1789. godine sadrži značajne podatke koji se odnose i na gračanički kraj. Na osnovu prijevoda sidžila, kojeg je sačinio rahm. Abdulah Polimac (uz korekturu Lamije Hadžiosmanović i Saliha Trake), a koji se danas čuva u Općoj biblioteci u Tešnju, u ovom prilogu donosimo podatke koji se odnose na gračanički kraj. Uglavnom se radi o bujuruldijama, službenim nalozima bosanskog divana (ejaletske vlade), koje su u vidu okružnica upućivane na više kadija (kadiluka), među njima i gračaničkom. Iz tih naloga i okružnica saznajemo dragocjene podatke o općim prilikama u sjevernoj i sjeveroistočnoj Bosni sredinom XVIII. vijeka.
Ključne riječi: Tešanjski sidžil; kadiluk Tešanj; kadiluk Gračanica; bujuruldije; fermani; XVIII. stoljeće.
“Gornja Lohinja je oslobođena, Gornja Lohinja je pala, Gornja Lohinja je…”
Faruk Delić
(Listajući ratnu bilježnicu – Drugi dio)
SAŽETAK: Autor ovoga članka, kao jedan od neposrednih sudionika, donosi sjećanje na ljeto 1992. godine i situaciju na području Gornje Lohinje, sela naseljenog srpskim stanovništvom, sa kojima je ratno rukovodstvo općine Gračanica vodilo duge i mukotrpne pregovore o predaji nelegalnog vojnog naoružanja i priznavanju vlasti Republike Bosne i Hercegovine. Uprkos tome, stanovnici Lohinje su donijeli odluku da se isele na Ozren, na područje pod punom kontrolom srpskog agresora. Uz autorova sjećanja, u prilogu se donose faksimili originalnih spiskova iseljenih stanovnika Gornje Lohinje, čija je imena autor unosio na licu mjesta.
Ključne riječi: Gornja Lohinja; Gračanica; Agresija na Bosnu i Hercegovinu; 1992.; pregovori; razoružavanje; iseljavanje.
Likovi zavičaja: Profesor Mehmed Nurikić (1947. – 2016.)
Prof. dr. Omer Hamzić, Edin Šaković, MA
U više od pola stoljeća postojanja i rada gimnazije u Gračanici, kroz nju su prošle desetine nastavnika i profesora, koji su tu proveli kraće ili duže vrijeme, ili pak skoro cjelokupan radni vijek. Među njima je bilo vrsnih stručnjaka, dobrih pedagoga i vrijednih zaljubljenika u svoj posao. Profesor Mehmed Nurikić (1947. – 2016.) nastavnik je koji je dijelio sve navedene osobine, ostavši u lijepome sjećanju generacija i generacija gračaničkih gimnazijalaca. Povrh toga, ostavio je i značajnog traga u kulturnom životu grada, općine i lokalne zajednice u kojoj je živio i djelovao.
Traganje za kontinuitetom: o prozi Velida Beganovića Borjena
Mr. sc. Fatima Bećarević
SAŽETAK: U 44. broju Gračaničkog glasnika predstavljeno je šest do sad neobavljenih priča Velida Beganovića Borjena, u kojima se na interesantan način traga za uspostavom kontinuiteta u postojanju pojedinca, ali i grupe/a čiji je dio. Narodno umijeće pripovijedanja, blisko prigušenom šaputanju po mahalama, a obogaćeno slikovitim i preciznim opisima i zapažanjima, pokazuje da je riječ o vrsnom pripovjedaču, koji naraciju gradi vješto i sigurno, a u kratkim i odmjerenim monolozima otkriva filozofska zapažanja o svijetu, vremenu i svrsi postojanja. Traganje za kontinuitetom ne odnosi se samo na pojedinca, iako je on u svim pričama nosilac mikrosvijeta, nego i na društvo koje bez obzira na vrijeme naracije podliježe okvirima i modelima, ograničavajući slobodu izražavanja vlastitog sopstva.
Ključne riječi: proza, kontinuitet, identitet
Pismo Anđeli i druge priče
Velid Beganović Borjen
Bez nišana
Mirsad Čamdžić
Hasan Škapur, Odnos osmanskih vlasti prema bosanskom ustanku (1875-1878)
Centar za osmanističke studije iz Sarajeva, Sarajevo 2017.
Prof. dr. Senaid Hadžić
Jusuf H. Mujkić, Zavidovići kroz historiju: društveno-ekonomski i kulturni razvoj područja zavidovićke općine od polovine XV dokraja XX vijeka
Knjiga 4, Društveni procesi na prevazilaženju begovskih odnosa u agraru, Zavidovići: Općina Zavidovići, 2017.
Dr. sc. Dženita Rujanac
Miralem Mejremić, 40 godina Muzičke škole u Gračanici
„Avicena“, Sarajevo, 2017.
Prof. dr. Omer Hamzić
Jusuf Mulić, Sulejman Mulić, Biografski leksikon fakultetski obrazovanih Konjičana, (tom prvi)
Narodni univerzitet, Konjic 2016.
Mina Kujević, prof.
Mirza Avdičević, Otrgnuto od zaborava – Gradačac kroz vrijeme
JU Javna biblioteka Gradačac, 2017.
Marko Matolić
Edin Šaković (priređivač), Džemat Rašljeva nekada i sada
Bosanski kulturni centar, Gračanica, 2017.
Prof. dr. Omer Hamzić
Dževad Kapetanović, Priče s kamena
„Grafičar promet“, Sarajevo, 2017.
Goran Behmen
Arhivska praksa
Broj 20, Arhiv Tuzlanskog kantona i Društvo arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona, Tuzla 2017.
Mr. Jasmin Jajčević
Njemačka fondacija za međunarodnu pravnu saradnju (IRZ): “Prebolijevanje prošlosti – ciljevi, poteškoće i putevi”
Posjeta naučnika iz jugoistočne Evrope Minhenu, Regenzburgu i Nirnbergu (19. – 22. 9. 2017.)
Listovi gračaničkog kalendara od aprila do novembra 2017.
(priredili: Omer Hamzić i Edin Šaković)
27. 4. 2017.
Održana 7. sjednica Općinskog vijeća: Odluka o proglašenju Gračanice gradom (nacrt)
Osim nacrta navedene odluke i godišnjih izvještaja o radu i finansijskom poslovanju javnih zdravstvenih ustanova Doma zdravlja i Gradske apoteke, te Veterinarske stanice u Gračanici (sa bilansom stanja i uspjeha u 2016. godini), usvojen je i Izvještaj o izvršenju Budžeta Općine Gračanica za period 1. 1. – 31. 3. 2017. godine, te Odluka o ovogodišnjim općinskim priznanjima (u nacrtu). Iz usvojenog izvještaja o realizaciji Budžeta za navedeni period navodimo samo nekoliko bitnih podataka, na koje se osvrnuo i načelnik Nusret Helić u svom obrazloženju, rekavši da su u navedenom periodu ostvareni prihodi i primitci u iznosu od 3.129.690 KM, što je za oko 12 % više u odnosu na plan, ali u odnosu na isti period prošle godine manji za 7,7 %. Porezni prihodi su ostvareni u iznosu od 1.862.362 KM, što čini 59,52 % ukupnih prihoda i za 9,97 % su veći u odnosu na plan. U strukturi poreznih prihoda, najveći dio čine prihodi po osnovu indirektnih poreza. Porez na dohodak je bio veći u odnosu na plan za 12,21 %, dok su prihodi po osnovu PDV-a ostvareni u iznosu od 1.031.059 KM i manji su za 8,57 % u odnosu na očekivanja po planu Budžeta. Vezano za podbačaje prihoda iz PDV, izražena je zabrinutost i bojazan da bi se evidentni poremećaji u pogledu izmirenja prispjelih obaveza po osnovu zaduženja države i Federacije mogli ponovo prelomiti “preko leđa” općina, što bi se negativno odrazilo na realizaciju bitnih ciljeva Općine u 2017. godini.
Glosar novih autora
