Broj 46/23
Vrijeme austrougarske uprave, Prvi svjetski rat i nastanak Kraljevine SHS na stranicama “Gračaničkog glasnika”–prilog lokalnoj historiografiji
Prof. dr. Omer Hamzić
Povodom 140. godišnjice dolaska i 100. godišnjice odlaska austrougarske uprave, odnosno stvaranja Kraljevine SHS kao nove države na njenim razvalinama, u ovom prilogu pokušali smo skrenuti pažnju na tretman te tematike na stranicama ovog časopisa u proteklih dvadesetak godina. Time smo željeli ukazati na historijski značaj svih tih događaja i procesa i inicirati dalja istraživanja njihovih refleksija na lokalno i zavičajno područje, pri čemu ne mislimo samo na Gračanicu i njenu užu i širu okolinu, već i na Bosnu i Hercegovinu kao cjelinu. Iz članka se vidi da je u protekle dvije decenije objavljeno više interesantnih priloga o pojedinim aspektima okupacije i trajanja austrougarske uprave, te njene propasti i nastanka nove države na njenim razvalinama. Po svom kvalitetu i značaju svi ti tekstovi predstavljaju značajan prilog lokalnoj historigrafiji i kulturnoj historiji gračaničkog kraja, a posebno prilozi o raspoloživim izvorima za proučavanje tog historijskog perioda.
Ključne riječi: Časopis “Gračanički glasnik”, Austro-Ugarska Monarhija, austrougarska uprava, Prvi svjetski rat
Rezultati općih izbora 2018. na području općine Gračanica
Prof. dr. Omer Hamzić
Prilog sadrži osnovne informacije sa općih izbora u BiH 2018. i nešto detaljnije rezultate izbora sa područja općine Gračanica, koji su razvrstani po mjesnim zajednicama i prezentirani u posebnom tabelarnom dijelu ovoga rada. Za razliku od viših nivoa na kojima su vlast zadržali ili još više učvrstili dosadašnji „vlastodršci“, na općini Gračanica pobjednik je SDP, koji je u prosjeku osvojio desetak procenata više glasova u odnosu na SDA, kao pobjednicu prethodnih općih izbora na općini Gračanica. Tako su na ovoj općini dvije tradicionalno najjače političke stranke samo zamijenile svoja mjesta.
Ključne riječi: Opći izbori u Bosni i Hercegovini, Gračanica, izborni rezultat, parlament, skupština
Stari mezar u Donjoj Lohinji
Edin Šaković, MA
U članku se donose podaci o starom muslimanskom mezaru na lokalitetu Svatovsko greblje u Donjoj Lohinji. Mezar je označen kamenim nišanima, koji se po svojoj masivnoj formi, te arhaičnim ornamentima mogu datirati u rano razdoblje osmanske uprave, odnosno prva desetljeća islamizacije.
Ključne riječi: Donja Lohinja, Svatovsko greblje, stari mezar, nišani, ornamenti, XVI. stoljeće.
Smjena kotarske vlasti u “prevratu” 1918. – slučaj Gračanice
Prof. dr. Omer Hamzić
Koristeći arhivske izvore, autor je na primjeru Gračanice pokušao objasniti uspostavu i funkcionisanje kotarske uprave u kratkom periodu od nastajanja do nestajanja države Slovenaca, Hrvata i Srba (oktobar – decembar 1918.) u kojoj je Bosna i Hercegovina bar formalno imala status federalne jedinice sa “svojim” Narodnim vijećem kojem je posljednji austrougarski namjesnik predao v1ast 1. 11. 1918. godine. Bilo je to vrijeme nestabilnosti, međunacionalne napetosti i sukoba koje je nova vlada pokušavala stišati putem odbora Narodnog vijeća na terenu. Na primjeru Gračanice pokazalo se da su počesto i ti odbori bili uzročnici ili pokretači nestabilnosti. I u gračaničkom dominirali su Srbi, koji su, nastojali da što prije preuzmu kotarski ured i da dovedu na vlast svoje ljude, bez obzira što u Gračanici nisu činili većinu. To je pojačavalo nezadovoljstvo Muslimana i još više pojačavalo međunacionalne napetosti, pa i sukobe. Dramatična smjena kotarskog predstojnika Abdulsalem-bega Hrasnice, nedostojan njegov ispraćaj iz Gračanice, opstruiranje kotarskog predstojnika koji je dolazio iz reda muslimanskog naroda, međunacionalni sukobi na željezničkoj stanici, čini okvir ove historijske priče, koja se može čitati i kao zanimljivo prozno literarno štivo.
Ključne riječi, Gračanica, kotarski predstojnik, Narodno vijeće, kotarski ured, lokalna vlast, Narodna vlada, srpsko-muslimanski odnosi
Otvaranja pomoćnih odjeljenja u sastavu redovnih osnovnih škola za školovanje djece ometene u razvoju u Sarajevu
Mina Kujović
U prilogu pratimo borbu roditelja djece ometene u razvoju kroz prepisku sa nadležnim školskim organima u Sarajevu i Beograda. Prepiska se odnosi na period od 1935. godine, kad je grupa roditelja podnijela prvu predstavku, do aprila 1940. godine, kad je odlučeno da se pri XIV osnovnoj školi u Sarajevu otvori zasebna specijalna škola.
Ključne riječi: Školovanje djece, istorija školstva, djeca ometena u razvoju, Sarajevo
Uloga političke emigracije iz NDH u događanjima na Bliskom istoku 1947 -1964.
Ivo Mišur
Nakon poraza sila Osovine, te predaje NDH vojnika angloameričkim snagama, oni bivaju internirani u izbjegličke kampove u Italiji. Prebacivanje bosanskih muslimana u Siriju, Egipat, i Transjordaniju, kako bi se borili protiv novoosnovane države Izrael, organizirao je Veliki muftija El Husseini, koji se najmanje dva puta susreo s predstavnicima bosansko-hercegovačkih izbjeglica u Siriji i Libanonu. Muftija je 1951. lobirao kod nekih arapskih zemalja za vladu NDH u egzilu kojoj je na čelu bio Džafer Kulenović. Nova stranica u odnosima NDH emigracije i arapskih organizacije počinje konkordatom HNO-a i Muslimanskog bratstva. Muftić, odnosno njegova žena (rođakinja Saida Ramadanija) su bili spona ovih dviju organizacija. Luburić ga ne spominje prije 1962. u svojim pismima. Tada se HNO povezuje s islamskim svijetom, te u dvije diplomatske akcije pokušava dobiti priznanje, najprije od Jordana i na Sveislamskom kongresu koji je odgođen 1962., a dvije godine kasnije i od Saudijske Arabije, te konferencije Arapske lige. Iako su Muslimanska braća tražila dobrovoljce od HNO-a za vlastite akcije kao i za borbu u Jemenu, do vojne suradnje nije došlo. Suradnja HNO i Muslimanskog bratstva prestaje 1964. godine radi osobnih razmirica Mahmuta Muftića s obje organizacije.
Ključne riječi: Arapsko-izraelski rat; Muslimansko bratstvo; hrvatska emigracija; Mahmut Muftić
Pobjeda koja se pamti – oslobodilačka akcija 109. dobojske brigade, 2. juna 1993. godine
Major Mirsad Sinanović
U članku se govori o vojnoj akciji 109. dobojske brigade Armije RBiH, izvedenoj 2. juna 1993. godine pod kodnim nazivom “Buba”. U borbi su oslobođene dominantne kote Barakovac, Begova glavica i Mrčevačka kosa, kao i sela Hodžići i Stanić Rijeka. Agresoru su naneseni teški gubici, a borci 109. brigade su stekli ogroman ratni plijen (jedan tenk, dva topa, veći broj minobacača itd.). Bio je to jedan od najvećih uspjeha Armije RBiH i jedinica 2. korpusa u tom razdoblju, u vrijeme kada je Armija RBiH u totalnoj blokadi ratovala na dva fronta. Rad je napisan u povodu 25. godišnjice od navedene pobjede.
Ključne riječi: 109. dobojska brigada; Operativna grupa 2; Armija RBiH; akcija; pobjeda; oslobađanje; Stanić Rijeka; ratni plijen; 25. godišnjica.
Nesretni dani generala Szasparyja u Bosni
Davorin Muršec Živkov
U vrijeme austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine, Gračanica je dala značajan doprinos pokretu otpora, a bila je i poprište bitaka koje su bošnjačke snage vodile protiv okupatora. Na stranicama “Gračaničkog glasnika” o tome je u više navrata pisano. Ovom prilikom, objavljujemo sjećanje koje je zapisao Davorin Muršec Živkov, Slovenac po narodnosti, vojnik 20. divizije austrougarske carske i kraljevske vojske, učesnik okupacionog pohoda ove jedinice na području Gračanice i sjeveroistočne Bosne. Tekst je prvobitno u nastavcima objavljen u listu “Slovenski gospodar”, 1881. godine. Sa slovenskog jezika ga je prevela Slavica Pavlović. Napomene uz tekst su redakcijske.
Ključne riječi: general Szaspary, austrugarska okupacija, Mehmed Vehbi ef. Šemsekadić, Boj kod Gračanice
Nekoliko kazivanja o prošlosti Gračanice
Mr. sc. Rusmir Djedović
U ovom prilogu donosimo nekoliko kazivanja o prošlosti Gračanice. Kazivači su: Muhamed Moralić, rođen 1883. godine, Halil Čubrilović, rođen 1890. godine, Mehmedalija Trepanić, rođen 1902. godine, Fatima Trepanić rođ. Moralić, rođena 1909. godine i Osman Karahasanović, rođen 1915. godine. Kazivanja su zabilježena sada već možemo reći–poodavno. Prvo kazivanje je zabilježeno gotovo prije pola stoljeća, 1972., a zadnje tačno prije četvrt stoljeća, 1993. godine. Kazivači su važili za dobre poznavaoce prošlosti Gračanice. Većina ih je tada bila u svojoj dubokoj starosti, tj. u desetoj deceniji života.
Ključne riječi: Kazivanja; prošlost; usmena historija; Gračanica; Muhamed Moralić; Mehmedalija Trepanić; Halil Čubrilović.
Jedan dokument o “prevratu” u Gračanici, 1918. godine
Prof. dr. Omer Hamzić (priredio)
Poslije primopredaje vlasti u Sarajevu između posljednjeg austrougarskog poglavara, generala Potjoreka, i predstavnika Glavnog odbora Narodnog vijeća, 1. 11. 1918. godine, uslijedila je primopredaja lokalne vlasti na terenu. Smjena stare “odlazeće” i nove “dolazeće” vlasti, koju je predstavljala Narodna vlada u Sarajevu, iako se obavljala po instrukcijama te vlade, nije mogla proći bez problema i raznih političkih peripetija na terenu, posebno po kotarskim mjestima i sjedištima kotarskih ispostava u Bosni i Hercegovini. Smjena vlasti službeno se potvrđivala potpisivanjem primopredajnog zapisnika, koji se slao u Sarajevo. Za primjer donosimo kopiju takvog zapisnika koji je potpisan potpisan u kotarskom uredu u Gračanici 25. 11. 1918.
Ključne riječi: Austrougarska uprava, Gračanica, primopredaja vlasti, Odbor Narodnog vijeća SHS, Antun Berničević, Abdulselam-beg Hrasnica
Oni ne zaboravljaju – neki detalji i impresije sa dodjele visokog priznanja “Pravednici među jednakima” obitelji Prohić u Gračanici
Rejhan Prohić
Priznanje “Pravednici među narodima” je najviše izraelsko državno priznanje, odnosno najveće svjetsko priznanje Jevrejske zajednice drugim narodima koji su spašavali Jevreje tokom Holokausta, rizikujući i vlastite živote. Ovo visoko priznanje posthumno je dodijeljeno Avdi, Esmi, Sabriji i Safeti Prohić iz Gračanice, koji su 1943. godine ispred ustaša spasili jevrejsku djevojčicu Nadu Kolman. U članku se govori o tome kako je protekla ceremonija dodjele tog visokog priznanja, koja je organizovana 29. 5. 2018. u svečanoj Sali Jevrejske općine u Sarajevu. Priznanje je u ime obitelji Prohić primio autor ovog članka.
Ključne riječi: Yad Vashen, Židovi, Holokaust, Gračanica, Prohići, Nada Kolman
Likovi zavičaja: Nesib Suman i svi njegovi univerziteti
Prof. dr. Omer Hamzic
U prilogu se govori o jednom od poznatijih Gračanlija, koji je ostavio vidljive tragove kako u kulturi i društvenom životu, tako i u privredi ove općine. Bio je prosvjetni radnik koji je upamćen kao jedan od osnivača i dugogodišnji direktor Narodnog univerziteta, ustanove koja je od šezdesetih godina pa do rata imala ključnu ulogu u obrazovanju odraslih, kulturi, informisanju, prosvjećivanju na selu itd. Bio je prvi sekretar Samoupravne interesne zajednice osnovnog obrazovanja, a u drugom dijelu svoje radne karijere ogledao se i u privredi, prvo kao direktor gračaničke štamparije, a zatim i direktor fabrike modne konfekcije “Olimp” (“Alhos”) u Gračanici. Zaslužan je za izgradnju i opremanje novih pogona te fabrike u industrijskoj zoni Gračanice, koji su pušteni u rad nekoliko godina pred agresiju 1992. godine.
Ključne riječi: Nesib Suman, Gračanica, Narodni univerzitet, gračanička Štamparija, Konfekcija “Olimp”
Fantastično u priči “Alija i Prikaza” Mirsada Ramića
Mr. sc. Fatima Bećarević
Za objavljivanje i predstavljanje neobične priče “Alija i Prikaza” autora Mirsada Ramića, odlučili smo se zato što u našoj savremenoj književnosti rijetko susrećemo žanrovske pisce, osobito one, koji su se opredijelili za pisanje proze u kojoj se govori o paranormalnim i neobjašnjivim pojavama. Po tome je ova proza za nas interesantno otkriće, a ova priča naročito zbog toga što se u njoj fantastične i neobjašnjive pojave na originalan način prepliću sa sjećanjima na neke zaboravljene običaje, narodne gatke i tradiciju.
Ključne riječi: Mirsad Ramić, neobjašnjive pojave, narativ, preplitanje
Alija i Prikaza
Mirsad Ramić
Sjenke iz ogledala (kratke priče)
Melida Travančić
Nihad Halilbegović, Sjećanje na saradnju sa Alijom Izetbegovićem
Omer Hamzić–Edin Šaković, Malešići kod Gračanice–historijska monografija
Denis Bećirović, Država Bosna i Hercegovina u fokusu
Amir Brka, Nisim Albabahri, tragični revolucionar
Prof. dr. Salmedin Mesihović, “Hrestomatija. Origines. Izbor iz izvorne građe o nastanku rimskog svijeta”
Maria Pia Pedani, The Ottoman-Venetian Border (15th-18th Centuries)
Sejo Mejremić, “Bajbaga: heroj bez ordenja”
Mirza Džananović, Grad u dimnjacima – Urbanizacija Zenice od 1945. do 1990. godine
Zbornik radova, Zločini na području Zvornika – 25 godina poslije
Listovi gračaničkog kalendara od 13.5.2018. do 10.11.208. godine
Prof. dr. Omer Hamzić
Glosar novih autora
