Broj 49/25
Povodom trećeg dijela “Žrtvoslova bošnjačkog stanovništva s područja općine Gračanica”
Prof. dr. Omer Hamzić
U povodu objavljivanja trećeg dijela poimeničnog popisa žrtava i stradalnika Drugog svjetskog rata s područja općine/grada Gračanica, autor podsjeća na početke ovog projekta i rađanje same ideje o ovome istraživanju. Ukazuje se na činjenicu da su se ranije, u vrijeme socijalističke Jugoslavije, u skladu s tadašnjim ideološko-političkim okvirom spominjala i javno pamtila samo imena onih koji su poginuli na “pravoj strani”, kao partizanski borci, kao i civilne žrtve stradale od okupatora i njegovih saradnika. Iako se u tom vremenu bavio istraživanjem povijesti Drugoga svjetskog rata na području Gračanice, autor nije ni slutio koliki su ukupni ljudski gubici zapravo bili. Prave razmjere je uočio tek kasnije, kada je imao priliku pogledati neke od pojedinačnih žrtvoslova izrađenih za sela Džakule i Prijeko Brdo. To ga je ponukalo da okupi istraživački tim i na sličan način prikupi podatke i za sva ostala naselja na području tadašnje općine, danas grada Gračanica. Preliminarno objavljeni rezultati pokazali su da je od ukupnog broja stradalih, više od pola izgubilo živote na samom kraju rata, u događajima koji se u historiografiji označavaju kao Blajburški pokolj.
Ključne rječi: Drugi svjetski rat; stradanja; poginuli; ubijeni; istraživanje; imena; spiskovi; Bleiburg; Blajburg; popis žrtava; žrtvoslov.
Činjenice o Bleiburgu
Edin Šaković
Ovaj pregledni članak, nastao na temelju relevantne naučne literature, donosi najosnovnije podatke i činjenice o masovnom zločinu koji se u historiografiji označava generalnim pojmom Bleiburg. Radilo se o unaprijed planiranom i sistematski izvedenom zločinu strahovitih razmjera, u kojem je, bez suda i zakona, surovo pobijeno najmanje 80.000 ljudi. Bleiburški pokolj je samo dio sistematskih represalija, nasilja i terora jugoslavenskih komunista, koji su u borbi za uspostavu apsolutne vlasti i sprovođenje revolucije nastojali eliminirati što je moguće veći broj svojih stvarnih i potencijalnih političkih protivnika. Masovne vansudske likvidacije i smaknuća, kakve su se dešavale širom Jugoslavije, bile su sastavni dio takve politike. Sve to je bio hladno proračunat i planiran ideološki motiviran čin. Tvrdnje o ekscesnoj naravi zločina i osveti kao primarnom motivu ne mogu izdržati kritički historiografski sud. Historijske činjenice o Bleiburškom zločinu ne treba promatrati kroz prizmu političkih manipulacija i zloupotreba tog zločina. Niti jedan zločin tih razmjera nije pošteđen zloupotreba i mitomanije. Irelevantno je, u tom pogledu, pitanje načina i forme komemoracija i drugih manifestacija javnoga sjećanja, političkih poruka i simbolike. Te forme i ti sadržaji mogu biti izloženi kritici. Ali negirati i osporavati sam zločin i dovoditi u pitanje temeljno ljudsko i civilizacijsko pravo žrtava na sjećanje – van svake je pameti i moralnih obzira.
Ključne riječi: Bleiburg; Bleiburški zločin; historiografija; 1945; Jugoslavija; NDH; Slovenija; Hrvatska; Srbija; Bosna i Hercegovina; komunistički zločini; revolucionarno nasilje; teror; Tezno; Huda Jama; žrtve; stradalnici; Bošnjaci.
“Upotreba” Blajburga u Sarajevu
Prof. dr. Omer Hamzić
Ovaj autorski tekst objavljen je 13. 5. 2020. godine na veb portalu bosanskamisao.ba tri dana prije održavanja mise za ‘žrtve’ Blajburga u Katedrali Srca Isusova u Sarajevu (16. 5. 2020). Misa je, očekivano, uzburkala javnost, produbila podjele, nesporazume i omraze u Bosni i Hercegovini. Iznoseći svoj stav o tome, autor je pošao od općepoznatog načela da se crkvi (džamiji) niko ne bi trebalo da “miješa u posao” kao što se ni crkva (džamija) ne bi trebalo da miješa u svjetovne poslove. Do nesporazuma je upravo i došlo zato što se u ovom slučaju “neko nekom” debelo umiješao u posao. Autor i ne pokušava raspetljati koliko je ovdje jedna politika kao “svjetovna stvar” bila u funkciji katoličke crkve, a koliko je katolička crkva bila u funkciji jedne politike. Ali jedno je sigurno: Sarajevo je posljednje mjesto na zemaljskoj kugli u kojem je katolička crkva trebala držati misu za Blajburg. Bosna je ovo i Hercegovina. Reminiscencije na Blajburg ovdje su nešto sasvim drugo, Blajburg i Bošnjaci nešto sasvim treće… I sasvim drugačije u odnosu na Hrvate i Hrvatsku…. Napomena: riječi Blajburg i Jasenovac u ovom tekstu, osim stvarnog, ovdje imaju i simbolično značenje.
Ključne riječi: misa, Blajburg, Bošnjaci, Sarajevo,
Desničarski populizam i migracije: komparacija English Defence League (EDL) i Alternative Für Deutschland (AFD)
Berina Beširović Ramani
Svjedočimo buđenju desničarskog populizma na posljednjim izborima širom Evrope. Bilo da se priključuju vladajućim koalicijama, bilo da djeluju samostalno, radikalne desničarske partije zauzimaju neko od prva četiri mjesta na izborima, a to smo vidjeli na primjerima Njemačke, Francuske, Austrije itd. Populistička retorika krajnje desnice nakon napada od 11. septembra 2001. na SAD, usmjerena je dominantno prema, kako ga karakterišu u svom narativu lideri krajnje desnice prijetećem terorističkom islamu, a u vrijeme migrantske krize javlja se pojačana ksenofobija i buđenje nacionalizma i fašizma. U ovom radu porede se dvije desničarske strukture: Engleska liga odbrane (English Defense League ili EDL) i Alternativa za Njemačku (Alternative fur Deutschland ili AfD).
Ključne riječi: desničarski populizam, nacionalizam, migracije, ksenofobija, islamofobija, ideologija.
Vjersko-prosvjetne inspekcije muslimanskih škola u Gračanici 1909. godine
Mina Kujović
Vjersko-prosvjetne inspekcije u periodu austrougarske uprave provodila je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Zemaljskom vladom. Radilo se o redovnim kontrolama rada u islamskim vjerskim školama koje su se uglavnom svodile na formalno kontrolisanje nastavnog procesa, jer kontrolori tokom kratkog boravka u nekoj školi nisu mogli objektivno sagledati sve pristupe u obradi pojedinih nastavnih predmeta. U prilogu se govori o kontroli rada u islamskim vjerskim školama po gradovima u sjeveroistočnoj Bosni tokom marta i decembra 1909. godine. Po zahtijevu reisul-uleme Mehmed Teufik ef Azabagića kontrolu su obavili članovi Ulema medžlisa, Munib ef. Korkut i Mehmed Džemaludin ef. Čaušević. Svoja zapažanja i prijedloge iznijeli su u opširnim izvještajima koje je Reisul-ulema proslijedio Zemaljskoj vladi. Iz tih izvještaja, u ovom prilogu izdvojeni su samo oni dijelovi koji se odnose na Gračanicu, konkretno to su zapažanja o nađenom stanju u Osman-kapetanovoj medresi, mekteb-ibtidaiji, tri ženska sibjan mekteba i nastavi islamske vjeronauke u Osnovnoj narodnoj školi.
Ključne riječi: Gračanica, Islamska zajednica, Osman-kapetanova medresa, austrougarska uprava
Ibrahim Pirić–Pjanić kao izbjeglica 1945. — 1951.
Ivo Mišur
U članku autor donosi neke do sada nepoznate ili manje poznate detalje sa životne staze ustaškog viteza Ibrahima Pjanića Pirića kao jedne od kontroverznih ličnosti s područja Gračanice, pa i Bosne i Hercegovine. Radi se o periodu od proljeća 1945. do kraja 1951. godine, koji je Pjanić, nakon što je sretno “prebrodio Blajburg” proveo u Austriji, Italiji i Siriji. Na osnovu njegove izbjegličke dokumentacije, autor donosi neke nove podatke, koji mogu biti koristan prilog biografiji i nadopuna do sada objavljenim tekstovima o toj ličnosti.
Ključne riječi: Ibrahim Pjanić, Soko, Gračanica, Sirija
Nacionalizacija i denacionalizacija Osman-kapetanove medrese u Gračanici
Prof. dr. Omer Hamzić
U ovom radu govori se o teškom stanju starog objekta Osman-kapetanove medrese usljed devastacije u toku Drugog svjetskog rata i neposrednom poraću. Lokalne komunističke vlasti nisu imale ni želje ni volje da priskoče u pomoć, a Vakufsko-mearifsko povjerenstvo, u ime vakufa u čijem je vlasništvu bio objekat, materijalno oslabljeno i organizaciono, takoreći rastureno, nije bilo u stanju ništa poduzeti. Tek 1950. godine, mladi partijski aktivista, učitelj Ibrahim Hasanbegović, tada sekretar Sreskog narodnog odbora, pokreće inicijativu da se zaustavi dalje propadanje tog objekta. Javno je izašao s prijedlogom da Sreski savez kulturno-umjetničkih društava, čiji je bio predsjednik, Medresu preuzme u dugoročni zakup za svoje aktivnosti. Zahvaljujući podršci koju je dobio u nadležnim organima, već 1951. godine sklopljen je dugoročni ugovor o zakupu, objekat je saniran i priveden nekoj funkciji. Imajući u vidu da je Savez u tim prostorima organizovao različite amaterske kulturne aktivnosti, vremenom je Medresa pretvorena u gradski Dom kulture, popunjen primjerenim i adekvatnim sadržajima (sala za sastanke, kancelarije Narodnog univerziteta, Gradska biblioteka, gradska kafana itd.). Ti su sadržaji ostali u njemu u narednih dvadesetak godina, sve do izgradnje i puštanja u rad novog doma kulture, 1978. godine. Nakon izgradnje novog doma kulture, iako je i dalje ostao “na brizi Narodnog univerziteta”, objekat je ponovo zapušten i izložen propadanju. Zahvaljujući sretnim okolnostima objekat je temeljno obnovila Mjesna zajednica Gračanica, uz podršku građana, izraženu i politički artikuliranu putem podružnica Socijalističkog na području grada. Radovi su izvedeni u sklopu velike akcije uređenja centra grada, 1987-1990. godine, kada je kompletna čaršija, misli se na centralnu ulicu, definitivno dobila svoj današnji izgled. Nakon prvih parlamentarnih izbora, jednoglasnom odlukom višestranačke Skupštine opštine Gračanica, objekat je vraćen Islamskoj zajednici. Svoju saglasnost za to formalno je dala i Mjesna zajednica Gračanica i Narodni univerzitet. Ovaj prilog zasniva se na primarnim izvorima (arhivskoj građi) kao i na sjećanjima i jednoj usputnoj bilješci (pismu) učitelja Ibrahima Hasanbegovića, te na sjećanju autora ovog teksta, koji je bio neposredni sudionik nekih od ovih događaja kao što je uređenje centra grada i obnova Medrese, odnosno starog doma kulture.
Ključne riječi: Osman-kapetanova medresa, Gračanica, vakuf, dom kulture, komunistička vlast.
Žrtvoslov bošnjačkog stanovništva s područja općine/grada Gračanica
Priredili: Omer Hamzić i Edin Šaković
Treći dio “Žrtvoslova bošnjačkog stanovništva s područja općine Gračanica” donosi podatke o Žrtvama Drugog svjetskog rata s užeg gradskog područja, odnosno samog naselja (mjesne zajednice) Gračanica. Na osnovu djelomično izvršenog anketiranja i prikupljanja podataka metodom oralne historije, matičnih knjiga i više arhivskih izvora, te postojećih parcijalnih popisa, sastavljen je cjelovit spisak od 227 stradalih osoba. Mnogi podaci su nepotpuni i nedovoljno provjereni, dok izvori često pružaju kontradiktorne informacije. Spisak objavljujemo kao radni materijal, u nadi da će potaknuti dalje prikupljanje novih podataka, te provjeru i korekciju postojećih.
Ključne riječi: Gračanica; Drugi svjetski rat; 1941.-1945.; stradali; žrtve; poginuli; ubijeni; popis stradalih; žrtvoslov.
Likovi zavičaja – pukovnik Bahrija Džananović, komandant 212/222. oslobodilačke brigade A BiH: “Mi moramo odbraniti plac na kojem ćemo napraviti svoju kuću…”
Prof. dr. Omer Hamzić
U prilogu se, iz jednog posebnog ugla, govori o liku i djelu pukovnika Bahrije Džananovića, ratnom komandantu proslavljene 212/222 bosanske oslobodilačke brigade, te daju osnovni podaci o nastajanju i borbenom putu te jedinice, čije je formiranje označilo početak oslobodilačke faze u ratu za Bosnu i Hercegovinu na širem području Gračanice. Bio je jedan od najboljih oficira Armije Bosne Hercegovine, po svojim vojno-stručnim kvalitetima, postignućima jedinice koju je vodio iz uspjeha u uspjeh od njenog osnivanja, krajem 1993. do njene demobilizacije u proljeće 1996. godine, po svojm moralnim i ljudskim vrlinama, bio je drugačiji od mnogih i visoko iznad njih. Iako se nije najbolje snašao, poput mnogih svojih kolega, nakon završetka rata, a pogotovo nakon preranog penzionisanja, iako duboko razočaran društvenim kretanjima u poraću, pogotovo nezahvalnim socijalnim stanjem mnogih svojih boraca u miru, ostao je do kraja moralno uspravan i čestit čovjek kakav je bio i u ratu.
Ključne riječi: Gračanica, Bahrija Džananović, Armija Bosne i Hercegovine, 212/222 bosanska oslobodilačka brigada
Bahrija Džananović: komandantska hrabrost i požrtvovanost koja zadivljuje, odlučnost koja začuđuje…
Samir Nukić
Ovo je autorizovan tekst Oproštajnog govora na komemorativnoj sjednici povodom smrti komandanta 212/222 oslobodilačke brigade, pukovnika Bahrije Džananovića, održanoj u velikoj sali Bosanskog kulturnog centra u Gračanici, 21. 1. 2020. Iako je sastavljen za jednu konkretnu i tužnu prigodu, tekst sadrži niz podataka koji su od velikog značaja za kulturu sjećanja na svijetle likove i važne događaje iz nedavne prošlosti kako Gračanice, tako i čitave Bosne i Hercegovine. Autor teksta je ratni načelnik Štaba 212/222. oslobodilačke brigade, brigadir u mirovini.
Ključne riječi: Bahrija Džananović, Gračanica, 212. oslobodilačka brigada, Lukavac
Esedu Kovačeviću, uz tridesetogodišnjicu izuzetne umjetničke karijere: “Bit će, vazda, moj jarane!”
Damir Galijašević
Esad Kovačević je jedan od najboljih interpretatora sevdalinki u Bosni i Hercegovini, vrijedan učenik Safeta Isovića, Omera Pobrića i dr. Iako je prigodnog karaktera, tekst donosi značajne podatke iz umjetničke karijere ovog vrsnog zaljubljenika sevdaha.
Ključne riječi: Esad Kovačević, sevdalinka, Miričina, Gračanica
Priča o svestranom entuzijasti: Smail Terzić
Dr. sc. Melida Travančić
Smail Terzić (1940-1999) jedan je od istaknutih kulturnih djelatnika u Tešnju od šezdesetih do devedesetih godina prošlog stoljeća. On je pjesnik, fotograf, pripovjedač, glumac, urednik, voditelj i novinar. Objavio je zbirku poezije, dvije knjige o osnivanju i radu pozorišta u Tešnju, kao i knjigu o pjesniku Musi Ćazimu Ćatiću, otkrivajući detalje iz njegovog života. Sve su to danas izuzetno vrijedna svjedočanstva o razvoju kulture u prošlosti, ali i svjedočanstva o upornosti, istraživanju i radu pojedinca kakav je bio Terzić. Cilj rada jeste dati što vjerodostojniji portret Smaila Terzića, istaknutog kulturnog djelatnika, dok, s druge strane, cilj je osvijetliti i vrednovati njegov doprinos razvoju kulture sa akcentom na pozorištu, u čijem razvoju je višestruko učestvovao, preciznije fokus je na društvenom i kulturnom životu navedenog perioda. Kroz cijeli angažman i rad u kulturi ovog čovjeka vodi entuzijazam, on je u potpunosti posvećen svom poslu, on konstantno bilježi i zapisuje sve što se događa i od toga oblikuje priču, uvijek stavljajući interes zajednice u prvi plan, radeći na afirmaciji kulture i grada Tešnja kako u BiH, tako i van njenih granica.
Ključne riječi: Smail Terzić, kultura, Tešanj, pozorište, poezija, tradicija, entuzijazam, novinarstvo
Tri pjesme
Smail Terzić
Iz literarno-publicističke zaostavštine Smaila Terzića (faksimili) 133
Četiri pjesme za četiri slike
Nijaz Omerović
Dr. sc. Salkan Užičanin, Nacija i teror – djelovanje nacionalističkih organizacija u Bosni i Hercegovini (1921 – 1929)
Prof. dr. Omer Hamzić
Danijel Džino&Alka Domić Kunić, Rimski ratovi u Iliriku. Povijesni antinarativ
Dženana Kahriman, MA
Sidžil Tešanjskog kadiluka iz druge polovine XVIII vijeka (1165–1204/1752–1790)
Dr. sc. Almina Alagić
Muslimani Jugoslavije nakon Velikog rata: odjeci Mirovnog ugovora iz Saint-Germaina 1919.
Hadžija Hadžiabdić
Fikret Ahmetbašić, Slast zelenih trešanja
Dr. sc. Senad Čeliković
Avlija br. 7, Godišnjak BZK “Preporod”
Jakub Džafić
Listovi gračaničkog kalendara od 11. 11. 2019. do 2. 6. 2020.
Prof. dr. Omer Hamzić
Glosar novih autora
