Aktuelni broj: Broj 58/29
Stogodišnjica gračaničke Biblioteke
Prof. dr. Omer Hamzić
Kulturno-prosvjetna društva i čitaonice u Gračanici krajem austrougarske uprave i za vrijeme Kraljevine SHS/Jugoslavije–kratak pregled
Prof. dr. Omer Hamzić
U prvom dijelu priloga ukratko je predstavljen opći društveni i duhovni ambijent u Gračanici krajem austrougarske uprave, kada su i osnivane prve čitaonice i kulturno-prosvjetna društva širom Bosne i Hercegovine, pa i u Gračanici. Time se označava i početak kulturnog preporoda bosanskih muslimana. U težišnom dijelu članka govori se o djelovanju kulturno-prosvjetnih društava u Gračanici za vrijeme Monarhističke Jugoslavije. U prvom planu su istaknutija kulturno-prosvjetna društva i organizacije koje su svojim djelovanjem upotpunjavale društveni i duhovni život grada. Prednjačila su tradicionalna nacionalna društva: “Gajret”, “Prosvjeta” i “Napredak” koja su utemeljena u u Monarhističkoj Jugoslaviji. Svoje djelovanje prilagodila su novim uslovima, bila su prepoznatljiva i u pluralnom duhovnom i društvenom ambijentu Gračanice. Izgleda da taj pluralizam pa i masovnost nikom nije smetao. Bilo je to neponovljivo društveno bogatstvo gračaničke čaršije. Zato nije pretjerano reći da je u tim godinama u Gračanici vladala neka zdrava, građanska, liberalna demokratija, možda u začetku. Kulturno-prosvjetno društvo “Narodna biblioteka”, najbolji je izraz i slika te demokratije i multietničnosti iako se formalno tretiralo kao muslimansko.
Ključne riječi: Gračanica, kulturno-prosvjetno društvo, Islamska čitaonica, Narodna biblioteka, “Gajret”, “Narodna uzdanica”, “El Hidaje”, “Prosvjeta”, “Kolo srpskih sestara”, “Napredak”.
Osnivanje i djelovanje Narodne biblioteke u Gračanici
Edin Šaković
Narodna biblioteka u Gračanici bila je javna knjižnica, ali i veoma aktivno kulturno-prosvjetno društvo, koje je ostavilo značajnog traga u kulturnom, društvenom i prosvjetnom razvoju Gračanice u periodu između dva svjetska rata. U ovome radu na osnovu različite historijske građe raspravlja se o godini osnivanja Narodne biblioteke, te zaključuje da je ta ustanova ipak osnovana u junu 1927. godine, a ne 1924. godine, kako se do sada navodilo. Osnivači Narodne biblioteke u Gračanici bili su učenici Šeriatske gimnazije iz Sarajeva, okupljeni u Muslimanski đački klub. Ubrzo po osnivanju biblioteka izrasta u kulturno-prosvjetno društvo, koje razvija živu aktivnost na prosvjetnom i kulturnom planu, organizirajući tečajeve opismenjavanja, javna predavanja, kao i različite priredbe, zabave i teferiče (izlete u prirodi). Narodna biblioteka u Gračanici najprije je radila u prostoriji u vlasništvu vakufa Ahmed-pašine džamije, a 1932. prelazi u znatno veće prostorije Hadži Bećir-begova vakufa, koje je do tada koristila Islamska čitaonica (ugašena sa uspostavom Šestojanuarske diktature), odnosno njena nasljednica Narodna čitaonica, koja je s radom prestala početkom iste godine. U novu prostoriju Narodna biblioteka uložila je znatan iznos vlastitih finansijskih sredstava, zbog čega je u kasnijim godinama imala dosta problema, obraćajući se u više navrata vakufskoj upravi s molbama za sniženje mjesečne zakupnine. Vakufska uprava je izlazila u susret Narodnoj biblioteci, vodeći se pri tome više kulturno-prosvjetnim negoli ekonomskim načelima. Ipak, s prelaskom u nove prostorije, u kojoj su bili odvojeni prostori za knjižnicu, čitaonicu, šah-salu, kafanu i salu za zabave, djelatnost i rad Narodne biblioteke doživljava još veći procvat. U okviru Narodne biblioteke, između ostalog, osnovan je i jedan od prvih nogometnih klubova u Gračanici (Sportski klub “Jedinstvo”), a 1937. godine otvoreno je i prvo kino u ovome gradu. Do Drugoga svjetskog rata Narodna biblioteka je okupljala između 100 i 120 članova, različite etničke i konfesionalne pripadnosti, ali i različitog svjetonazora i političkog opredjeljenja. Djelatnost Narodne biblioteke nije prekidana ni u toku Drugoga svjetskog rata, iako je ustanova radila u otežanim uvjetima. Poslije 1945. godine ovo kulturno-prosvjetno društvo se gasi, a knjižni fond biblioteke iskorišten je za uspostavu Sreske, odnosno kasnije Općinske narodne biblioteke u Gračanici, koja od tada djeluje kao javna ustanova. Iz nje se razvila i Narodna biblioteka “dr. Mustafa Kamarić” u Gračanici, koja i danas djeluje, baštineći gotovo stogodišnju tradiciju Narodne biblioteke u Gračanici.
Ključne riječi: Narodna biblioteka u Gračanici; kulturno-prosvjetno društvo; biblioteke; bibliotekarstvo; Gračanica; tradicija; baština; Vakufsko-mearifska knjižnica; Islamska čitaonica; Narodna čitaonica; Ćamil Kamarić; Mustafa Kamarić; Hajrudin Bujukalić; Muhamed Rešidbegović; Džemal Halilbegović; Hajrija Kamarić; Mehmedalija Šabović; Sulejman Škiljić; knjižnica; čitanica; analfabetski tečajevi; javna predavanja; tamburaški zbor; pjevački hor; diletanstka sekcija; Sportski klub “Jedinstvo”; priredbe; djelatnost; aktivnost.
Mustafa Kamarić – “Gajretov pitomac”
Dr.sc. Nadir Dacić
Gračanički kraj je davao istaknute ličnosti u mnogim oblicima ljudske djelatnosti. Dao je veliki broj obrazovanih ljudi koji su se isticali znanjem, ugledom, humanitarnim radom, itd. Na taj način doprinosili su da se Gračanica sa svim svojim specifičnostima cijeni na širim prostorima. Jedna od takvih ličnosti rođena početka XX vijeka, koja je uživala ogroman ugled i ostavila veliki trag je Mustafa Kamarić, o čijem znanju i zalaganju za nauku i obrazovanje, dobrotvorstvu i darežljivosti, uspomenu čuvaju, prenoseći je na druge, mnogi pojednici koji su imali sreću da jednog ovakvog čovjeka vide, budu u njegovom prisustvu i od njega uče i primaju pouku. U ovom radu riječ je upravo o njemu, s posebnim osvrtom na njegovo školovanje i boravak u Beogradu. Traganje za dokumentarnom i materijalnom građom o Mustafi Kamariću iziskivalo je dosta vremena i truda. Rezultat tog napora su sljedeći podaci do kojih je autor došao.
Ključne riječi: Gračanica, Mustafa Kamarić, Beogradski Gajret Osman Đikić, pitomac, Univerzitet u Beogradu, nagrada.
Mustafa Kamarić i transformacija Islamske zajednice: analiza uticaja iz 1960-ih godina 20. vijeka
Prof. dr. Amir Duranović
Mustafa Kamarić predstavlja jednu od značajnijih, a veoma slabo istraženih i znanstveno obrađenih ličnosti savremene bosanskohercegovačke historije. Istaknuti profesor Pravnog fakulteta u Sarajevu i član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine čiji je život tragično okončan u saobraćajnoj nesreći 1973. godine, tokom 1960-ih godina 20. vijeka obavljao je dužnost predsjednika Sabora Islamske zajednice u više mandata. Ovaj rad ima za cilj analizirati najkrupnija pitanja s kojima se Islamska zajednica suočavala tokom navedenog vremenskog okvira te mjesto i ulogu Mustafe Kamarića u navedenim procesima. Zasnovan na skromnim polazištima u literaturi, te izvornoj arhivskoj građi iz arhivskih ustanova iz Bosne i Hercegovine i Srbije, rad teži oslikati Kamarića kao djelatnu ličnost, aktera povijesti koji preuzete obaveze obavlja savjesno i odgovorno, pomaže rješavanju problema i doprinosi afirmaciji zajednice kojoj povijesno pripada.
Ključne riječi: Bosna i Hercegovina, Islamska zajednica, Mustafa Kamarić, Sulejman Kemura, Jugoslavija, Bošnjaci, socijalizam, islam, muslimani, transformacija.
O nastavno-naučnom radu prof. dr. Mustafe Kamarića
Prof. dr Dževad Drino
Iz bogate i zanimljive biografije prof. dr. Mustafe Kamarića, autor se šire osvrnuo na njegov naučno-istraživački opus, a posebno doprinos izučavanju upravnog prava na Pravnom fakultetu u Sarajevu u čijem je utemeljenju učestvovao i dugi niz godina u njemu radio kao predavač. Njegovi prvi udžbenici iz te pravne oblasti i danas su, kroz različite nastavne forme i priručnike, prisutni u nastavi na samo na Pravnom fakultetu u Sarajevu, već i na mnogim drugim fakultetima u Bosni i Hercegovini. Autor je u ovom članku uspio dati odgovor na pitanje: Ko je Mustafa Kamarić i što je njegovo djelo danas, ne ulazeći pojedinačno u dublje analize njegovih objavljenih knjiga i naučnih radova.
Ključne riječi: Mustafa Kamarić, Gračanica, Pravni fakultet Sarajevo, upravno pravo
Narodna biblioteka u Gračanici u novinskim napisima (1928.-1940.)
Ago Mujkanović
Narodna biblioteka Gračanica bila je javna knjižnica, čitaonica i kulturno-prosvjetno društvo koje je djelovalo u Gračanici u periodu između dva svjetska rata, kao jedno od najbrojnijih i najaktivnijih društava tog vremena, ostavivši dubok trag u kulturno-prosvjetnom i društvenom životu ovoga grada i njegove okoline. Tradiciju Narodne biblioteke baštini današnja Narodna biblioteka “Dr. Mustafa Kamarić”, koja ove, 2024., godine obilježava i svoj stoti rođendan. Tim povodom prikupili smo, odabrali i priredili članke koji su o Narodnoj biblioteci Gračanica objavljivani u štampi – u periodu od 1928. do 1939. godine. Ti članci oslikavaju djelatnost ove biblioteke i kulturno-prosvjetnog društva tokom prvih desetak-petnaest godina od osnivanja, a ujedno su i korisni historijski izvori za izučavanje prošlosti i tradicije bibliotekarstva u Gračanici i ovom dijelu Bosne.
Ključne riječi: Narodna biblioteka, Gračanica, osnivanje, Mustafa Kamarić, Hajrudin Bujukalić, članovi, aktivnosti, djelovanje, kultura, prosvjeta, društveni rad.
Pravila Narodne biblioteke u Gračanici (1928.)
Iz “Analize rada Narodnog univerziteta, Biblioteke i Kina” (1960)
Informacija o radu Opštinske biblioteke u Gračanici iz 1961. godine
Biblioteka i ja: nekoliko memoarskih bilješki povodom 100-te godišnjice postojanja i rada Narodne biblioteke u Gračanici
Prof. dr. Omer Hamzić
Povodom 100-te godišnjice postojanja i rada Narodne biblioteke, autor u ovim memoarskim bilješkama opisuje svoju višedecenijsku vezanost za tu ustanovu (više od 60 godina), i to od svog prvog učlanjenja u tu biblioteku u petom razredu osnovne škole (1961), pa do svog prvog zaposlenja u Narodnom univerzitetu, a nešto kasnije i izbora za direktora te ustanove, u čijem sastavu je bila (i ostala do danas) Narodna biblioteka (1978 – 1982). Ispisujući svoja sjećanja, autor je iz svog ugla bacio malo više svjetla na rad i razvoj Biblioteke sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka. Između ostalog, iznio je više detalja o tome kako je kao direktor rješavao neke važne probleme Biblioteke kao što je bilo obezbjeđenje sredstava za obnovu knjižnog fonda (na takozvanoj samoupravnoj osnovi), izdvajanje sredstava po završnom računu ustanove za nabavku bibliobusa radi približavanja knjige čitaocima na selu, spašavanje knjiga iz vlažnog depoa u novom Domu kulture itd. Usput ispisuje i opširnije digresije iz svog đačkog i studentskog života: šta je čitao, šta je pripremao za maturski rad itd. Osvrnuo se i na “zlatnu” generaciju Mustafe Kamarića i podsjetio na značaj osnivanja Gimnazije i Narodnog univerziteta (1959.) za lokalnu zajednicu.
Ključne riječi: Narodna biblioteka “Dr. Mustafa Kamarić”, Narodni univerzitet, Gračanica, čitaoca
Nekrolozi objavljeni povodom smrti dr. Mustafe Kamarića
Likovi zavičaja: Fikret Konjić Učo: od konobara do bibliotekara, pisca i novinara
Prof. dr. Omer Hamzić
Autor je u ovom prilogu na svoj način predstavio Fikreta Konjića, zv. Uču – dugogodišnjeg bibliotekara, gračaničkog novinara i književnika, kojeg je kao direktor Narodnog univerziteta, za početak, zaposlio kao konobara u kuglani Doma kulture, 1978. godine, da bi ga ubrzo premjestio na rad u Biblioteci. Slikajući ovaj portret, autor vodi i paralelnu priču o izgradnji i počecima rada Doma kulture u Gračanici, koji je predat na korištenje Narodnom univerzitetu, 1978. godine. Kao neposredan sudionik događaja, usput govori o atmosferi i uticaju tadašnje lokalne politike na programsku profilaciju novog Doma kulture. Posebno ističe probleme nakon preseljenja Narodne biblioteke u te nove prostore kada se zbog pojave vlage u depou koji je bio u suterenu objekta kompletan knjižni fond morao dizati u druge prostorije. U toj akciji “spašavanja knjižnog fonda” posebno se istakao glavni junak ove priče, koji će za te zasluge biti nagrađen premještanjem sa radnog mjesta konobara na radno mjesto bibliotekara. U drugom dijelu ovog teksta autor iznosi svoje impresije o njegovom spisateljskom radu i pripremanoj knjizi kratkih priča, koja nikada nije “ugledala svjetlo dana”. Učina smrt je, nažalost bila “brža” od knjige.
Ključne riječi: Fikret Konjić Učo, Narodna biblioteka “Dr. Mustafa Kamarić”, Gračanica, ratne priče
Refleksija srednjovjekovne Bosne u savremenom književnom ogledalu: ‘’Udovičke zemlje’’ ili dijalog između epoha
Lejla Đulić
Ovaj rad je svojevrstan osvrt na roman “Udovičke zemlje” autora Fajke Kadrića. U fokusu je analiza pojedinih aspekata romana poput složene interakcije između prošlosti i sadašnjosti, autora i čitatelja, te književne umjetnosti i historijske stvarnosti. Rad ukazuje na slojevitost narativne strukture Kadrićevog djela te ulogu književnosti u očuvanju kolektivnog sjećanja i identiteta. Analizom narativa, simbolike i karakterizacije likova, propituje se sistem vrijednosti srednjovjekovne Bosne, sloboda izražavanja, moć interpretacije i uloga čitatelja kao suautora. Ovaj osvrt nastoji postaviti roman ‘’Udovičke zemlje’’ u širi kontekst bosanskohercegovačke historije i kulture, ističući Kadrićevu književnu genijalnost i, uopšte, važnost književnosti u oblikovanju našeg doživljaja svijeta. Roman “Udovičke zemlje” koristi književnost kao alat za transcendenciju vremena i prostora, čineći prošlost živom i relevantnom za savremenog čitatelja.
Ključne riječi: Čitatelj, čitalačko iskustvo, intertekstualnost, historijski roman, identitet i sjećanje, dijalog između prošlosti i sadašnjosti, univerzalne vrijednosti, srednjovjekovna Bosna, junaštvo.
Adnan Jahić, Između čekića i nakovnja – bosanskohercegovački muslimani (Bošnjaci) u Drugom svjetskom ratu (1941 – 1945).
Omer Hamzić
Niaz Omerović, Jed i med
Hasan Puškar
Marko Matolić, Siniša Zlatarević: Toliški kraj na starim geografskim kartama
Edin Šaković
Glosar novih autora
