Broj 27/14
povodom
Kriza u Bosni i Hercegovini i izgradnja institucionalnog okvira države
Prof.dr. Izudin Kešetović
Kombinacija mjera fiskalne i monetarne politike sa razine države je pravi odgovor na teško stanje u kojem se Bosna i Hercegovina nalazi. Stoga nisu nerealna očekivanja da će finansijska i ekonomska kriza u Bosni i Hercegovini doprinijeti bržem sazrijevanju spoznaje da moramo imati jedinstven pristup uređenju države u svim njenim segmentima djelovanja i njene integracije, odnosno jedinstven ekonomski prostor. Iako na prvi pogled zvuči paradoksalno, to u našim uslovima, realno gledajući, mogu biti neke pozitivne posljedice krize. Međutim, ono što bi trebalo da brine građane je nepostojanje makroekonomske politike na nivou države Bosne i Hercegovine i nepostojanje jedinstvenih zakona i sistema regulacije finansijskog sistema, sektorskih politika u realnom sektoru ekonomije u Bosni i Hercegovini.
Od koga i od čega je to Gračanica oslobođena 7. aprila 1945. godine
Dr. sc. Omer Hamzić
Podsjećanje na minula vremena, na prošlost uvijek je bilo u funkciji lakšeg raspoznavanja sadašnjosti i preciznijeg projektovanja budućnosti. Stoga je utvrđivanje kalendara značajnih događaja, koji će se obilježavati na jednom prostoru, uvijek bio dosta delikatan i politički osjetljiv posao, koji se kod nas „odrađivao“ uglavnom po ideološkim, dnevno-političkim ili u najmanju ruku po nekim paušalnim kriterijima. Tako se i dan općine, iako deklarativno uspostavljan radi očuvanja i unapređenja njenog identiteta i historijsko-kulturnog kontinuiteta, prije 1992. godine, u mnogim našim općinama i gradovima gotovo u sto posto slučajeva isključivo vezivao za neki krupniji historijski događaj iz perioda Drugog svjetskog rata. Definitivno zauzimanje nekog mjesta, odnosno grada od strane partizanskih jedinica (NOV) proglašavano je danom oslobođenja, a kasnije danom opštine ili grada. U Gračanici je to bio 7. april, koji se od sedamdesetih godina do početka rata za Bosnu i Hercegovinu, 1992. godine, obilježavao kao Dan opštine i Dan oslobođenja. U suštini, to su bili datumi pobjede partizanskih jedinica i uspostave nove vlasti u nekom mjestu, nakon slamanja ustaško-domobranskih i njemačkih snaga koje su ga branile. Proglašavani su danom oslobođenja, rođendanom opštine isključivo po ideološkoj matrici i kao takvi bili potpuno u funkciji aktuelne vlasti. Stoga nije ni čudo što ni nakon više decenija njihovog obilježavanja, ti datumi nisu mogli “uhvatiti dublje korijene” u našem narodu. Bili su to uglavnom “praznici vlasti” koje narod nije mogao “posvojiti” jer nisu ni imali nikakve veze sa njegovom tradicijom i identitetom. Kako neko napisa, po pravilu, to se dešava uvijek tamo “gdje se kolebljivost identiteta proizvodi pod uticajem ideoloških promjena i jednokratnih političkih režima”.
teme
Izbor predstavnika nacionalnih manjina u zakonodavne organe vlasti u BiH
Mr. sc. Irena Hadžiabdić
Dugo vremena je trebalo Bosni i Hercegovini da bi se za nacionalne manjine postigao korak više na ljestvici uspostavljanja tolerancije. Stoga je postignuće da nacionalne manjine sudjeluju u javnom i političkom životu, te u procesu odlučivanja na lokalnom nivou, na Lokalnim izborima 2008. godine, veliki korak za sve koji su se zalagali za ovaj cilj, ali je to još uvijek mali korak za pripadnike nacionalnih manjina. Naime, njima još uvijek nije omogućena aktivnija uloga u odlučivanju o svim pitanjima koja su od njihovog interesa i na svim nivoima vlasti u BiH.
Brak i porodica u spisateljskom opusu Ćamila Avdića
Mr. sc. Adil Osmanović
U svom spisateljskom radu, Ćamil Avdić se znanstveno i publicistički bavio aktuelnim pitanjima vremena u kome je živio. Širinu njegovog znanstveno-društvenog interesovanja možemo najbolje spoznati uvidom u teme o kojima je pisao: brak i porodica, religijske slobode, međuvjerska i međuetnička tolerancija, socijalna pravda, socijalizam, socijalna etika, država i vrijednosti američkog društva. Ove teme i danas predstavljaju najaktuelnija pitanja modernog načina života kao i bitna pitanja savremene sociološko-politološke, antropološke i historijske znanosti. Njegovi radovi su značajan izvor za razumijevanje historijskih, društvenih, političkih, duhovno-idejnih, te širih kulturološko-civilizacijskih karakteristika bosansko-hercegovačkog društva za vrijeme austro-ugarske uprave u Bosni i Hercegovini. Zato ćemo se u ovom radu posebno osvrnuti na Avdićevo razumijevanje institucije braka i položaja žene kako u braku, tako i društvu općenito, poglede evropskog čovjeka na ženu kroz prizmu kršćanskog učenja i iskustva te njegovu interpretaciju islamskog učenja i šerijata o ženi i braku.
Hipsometrijska raspodjela teritorija Bosne i Hercegovine – sa osvrtom na općinu Gračanica
Samer Fazlić, prof.
Često se javlja potreba, da za različite namjene raspolažemo podacima o hipsometrijskim osobinama reljefa Bosne i Hercegovine. U ovom radu su dati podaci i analiza hipsometrijske raspodjele teritorije Bosne i Hercegovine, sa posebnim osvrtom na hipsometrijsku strukturu općine Gračanica.
zavičaj
Naselje Škahovica do početka 20. stoljeća–kraći geografski, historijski i etnografski prikaz
Rusmir Djedović, prof.
Škahovica je jedno od dvadesetak naselja i mjesnih zajednica na području današnje općine Gračanica. To je relativno staro naselje, srednje veličine sa tipičnim etnografskim i kulturološkim odlikama jednog bošnjačko-muslimanskog naselja. Nalazi se sjeverno od grada Gračanice, na odaljenosti 2-4 km. Mahale Škahovice se nalaze na blagim i osunčanim padinama južnih obronaka planine Trebave. Najniža tačka u Škahovici je na oko 230 m nadmorske visine (na samom ulazu u naselje kod Pašalića), a najviša se nalazi iznad Strana, kota Glavica 652 m. Nešto zapadnije je brdo Sijedi krš (ranije nazivano i Golo brdo) sa 664 m. Od regionalnog puta Gračanica-Srebrenik (odnosno Srnice) ka središtu naselja vodi nedavno obnovljeni asfaltni lokalni put.
Mahala Hajderovac u Gračanici: geografsko-etnografski i historijsko-urbanistički pregled
Rusmir Djedović, prof.
Od prve polovine 16. stoljeća Gračanica ima čaršiju, džamiju u njenom središtu i tri mahale. U narednom periodu razvija se u značajnije administrativno, zanatsko-trgovačko i duhovno središte u ovom dijelu Bosne. (sjedište nahije, kadiluka, ima medresu, biblioteku, desetine zanatskih i trgovačkih radnji itd). Krajem 16. i početkom 17. stoljeća, ima već desetak mahala i 8 muslimanskih bogomolja u središtu značajnijih mahala. Na prelazu 18/19. stoljeće,u urbanom pogledu, dijeli se na Gornju i Donju čaršiju, ima petnaestak mahala i 11–12 džamija.
Likovi zavičaja: Branko Vajić–Čiča
Dr. sc. Omer Hamzić
U galeriji likova koji su obilježili tzv. razdoblje socijalizma u Gračanici, istaknuto mjesto, bez sumnje, pripada Branku Vajiću – Čiči, dugogodišnjem direktoru one „donje škole“ u Gračanici, kojeg se stariji ljudi i danas rado sjećaju kao izuzetno vrijednog i poštenog čovjeka, nevjerovatne snage, radne energije i entuzijazma. Sijao je svuda oko sebe optimizam, neko kreativno ozračje, pokretao ljude na aktivnost, pomagao ljudima, komšijama u nevolji, na svoj način volio svoje đake, imao nekakvu svoju pedagogiju…
“Rijeci Spreči vratiti život…”
Čamil Naimkadić, dipl.ecc.
Pitanje zagađenja rijeke Spreče možda nije bilo aktuelnije nikad kao danas. Niko ne zna rješenje tog golemog ekološkog problema, koji se graniči sa ekološkom katastrofom. Pred našim očima bukvalno umire jedna rijeka i jedan božji dar, umjesto da služi ljudima, okrenut je voljom ljudi protiv ljudi. Rijeka Spreča napadnuta je iz više pravaca: hemija, mine, zepuštenost korita, brana na jezeru Lukavac… Prije tačno 20 godina bio je jedan pokušaj da se zaustavi uništavanje Spreče. Iako nije uspio, donosimo zapis o tom pokušaju, koji je pribilježio njegov glavni akter Ćamil Naimkadić, u nadi da bismo sa ovim sjećanjem potakli neke nove akcije jer rijeci Spreči vratiti život moramo po svaku cijenu. (nap. urednika)
prošlost
Barice – Gređani: kulturna grupa kasnog brončanog doba u Slavoniji i sjevernoj Bosni
Mr. sc. Adnan Kaljanac, Edin Šaković, prof.
Kulturna grupa Barice-Gređani, nazvana po eponimnim nalazištima Barice kod Gračanice (Bosna i Hercegovina, Tuzlanski kanton) i Gređani kod Stare Gradiške (Republika Hrvatska, Brodsko-posavska županija), predstavlja jednu od najosobenijih kulturnih pojava na širem prostoru sjeverne Bosne i južne Slavonije u kasnom brončanom dobu (XIII.-IX. st. s.e.). Ova grupa se obično veže za širi kasnobrončanodobski kulturni kompleks polja sa žarama, zasigurno jednu od najznačajnijih pojava u europskoj prahistoriji uopće. U proteklih pola stoljeća, intenzivna istraživanja su doprinijela boljem upoznavanju tog heterogenog kulturnog kompleksa, ukazavši na brojne regionalne i lokalne varijacije. U okviru kulture žarnih polja, koju karakterizira spaljivanje umrlih i pokapanje njihovih posmrtnih ostataka u žarama (urnama), izdvojena je posebna kulturna grupa Barice-Gređani, karakteristična po svom specifičnom ritusu ukopavanja. Tu se, naime, spaljeni ostaci umrlog polažu na golu zemlju i prekrivaju keramičkom posudom s dnom okrenutim prema gore.
Leitend – rechtilicher Status des Gračanica Richteramtes in dem Sandžak Zvornik (Upravno-pravni status kadiluka Gračanica u okviru Zvorničkog sandžaka)
Mr. sc. Edin Ramić
Gračanica wurde wahrscheinlich zu der gleichen Zeit als auch Tuzla gegründet, am Anfang des Jahres 1572. durch die Trennung der Verwaltundsbezirke Nenavište, Srebrenik, Sokol und Gračanica von dem Richteramt Zvornik. Im Laufe des 17. Jhd. gehörten zu dem Richteramt Gračanica folgende Verwaltungsbezirke: Soko (zu dem das Städtchen Gračanica zählte), Nenavište und Srebrenik. Eine größere Siedlung in dem Gračanica Richteramt war auch Modriča, die in der ersten Hälfte des 14. Jhd. als Dorf erwähnt wird, 1548. als Platz und um das Jahr 1620. wurde sie als Städtchen eingestuft, durch die Bemühungen des damaligen bosnischen defterdars Osman. Zu diesem Richteramt gehörte auch Brčko, das im Jahre 1548. als Dorf erwähnt wird. Vor der österreichischen Eroberung im Jahr 1717. musste Brčko eine größere Siedlung gewesen sein, weil in ihm damals zwei Hamame (öffentliche Bäder) erwähnt wurden. Nach 1739. war Brčko eine Kleinstadt in der Zusammensetzung von Tuzla Kapitanat.
Sjećanje na odlazak u partizane prve grupe omladinaca iz Gračanice, 31. 08. 1943. godine
Damjan Blagojević, dipl.ing.
Savez komunističke omladine (SKOJ-a, n. u.) u Gračanici, od kraja 1942. godine je bio svakodnevno sve aktivniji tako da je počeo oko sebe okupljati vrlo zapažen broj napredne omladine koja je počela, moglo bi se reći, u određenim prilikama otvoreno manifestovati svoju privrženost NOP-u. Druženje omladine svih nacionalnosti u Gračanici i zajednički izleti u prirodi i na rijeku Spreču su doprinijeli da okupator i njegove sluge počnu shvatati da u ovoj sredini nemaju nikakvog izgleda za uspjeh u ostvarenju svojih ciljeva pod parolom „zavadi pa vladaj“.
Prilog historiji razvoja osnovnog školstva na području Sreza Gračanica u periodu od 1945. do 1947. godine
Kujović Mina, prof.
Nakon završenog Drugog svjetskog rata, jedan od prioritetnih zadataka državnih organa i predstavnika nove narodne vlasti bio je širenje pismenosti, prosvjete i kulture među svim slojevima stanovnika. U Prvom Petogodišnjem planu razvoja Bosne i Hercegovine, obuhvat sve dorasle djece četverogodišnjim osnovnim školovanjem ističe se kao glavni zadatak u oblasti osnovnog školstva. U Ministarstvu prosvjete NR Bosne i Hercegovine formirano je zasebno odjeljenje za osnovno škole, a u svakom sreskom mjestu, imenovani su prosvjetni referenti koji su imali zadatak, ne samo da rade na smanjivanju nepismenosti, već i da omoguće školovanje svoj dorasloj djeci putem mreže osnovnih škola koje je su ubrzano otvarane, a školske zgrade obnavljane ili građene nove.
riječ
Dobrota (jednog) bivanja: Sadik Šehić Husejnov, 1936. – 2009.
Dr. sc. Omer Hamzić
Sadik Šehić, sin Huseina, rođen 1936. godine u Bosanskoj Krupi, ekonomista, književnik, publicista, historiograf, novinar, kulturni radnik, bibliofil, etnograf, zavičajni hroničar, organizator kulturnih i privrednih manifestacija, pjesnik istančanog lirskog senzibiliteta, nadareni prozaista, meraklija… utemeljitelj i organizator „Kikićevih susreta“, nosilac više nagrada i priznanja iz oblasti književnosti i publicistike, član Unije nezavisnih novinara Federacije Bosne i Hercegovine i Udruženja pisaca TK… lider penzionera TK–nakon kraće bolesti, umro je u subotu, 24. jaunara, 2009. godine u Gradačcu, gdje je sutradan i ukopan. Iza njega ostala su značajna djela i jedno lijepo sjećanje na čovjeka, što bi naš narod rekao–ljudinu, kojeg je uistinu krasila “dobrota bivanja” iz naslova jedne od njegovih brojnih knjiga.
Babova dobra baština
Atif Kujundžić, knjiž.
Na svom putu i u svome vijeku, Bošnjak Sadik Šehić obavio je puno dobrih bošnjačkih poslova za Bosnu i Bošnjake. Kao pjesnik, publicist, istraživač, kulturni poslenik i dobri čovjek. Ali, poslovima nema kraja. Kao što kraja i nema. Šehić je razgrnuo pisanu ostavštinu svoga rahmetli Oca. Potom mnogo čega prisjetio se i sam. I sve je imalo miris, ukus i izgled Bosne. Književne Bosne kao najtrajnijeg vida opstajanja izvan živoga konteksta, a s njegovim duhovnim znakom i muhurom.
Ljudi bez nišana u pričama Sadika Šehića
Dr. sc. Omer Hamzić
Baveći se decenijama pisanom riječju, Sadik Šehić je odavno stekao sposobnost da u stvarnim događajima oko sebe ili nekoj ispričanoj priči, običnom kazivanju, dosjetki, pa čak i vicu lahko prepozna literarne teme, koje uspijeva pretočiti u literarnu formu. Izgradio je, dakle, sposobnost da od banalnih događaja, za nečiji ukus suviše grubih, glupih i trivijalnih, za nečije oko nevidljivih, za nečije uho nečujnih (nijemih), za nečiji intelekt rutinskih i nezanimljivih, zahvaljujući svom senzibilitetu, životnom iskustvu i što ne reći „umjetničkoj uobrazilji“ – pretvori u zanimljiv, ponekad uzbudljiv literarni izraz, najčešće u obliku i formi kratke priče, crtice ili kozerije.
Hasan Kikić–pjesnik sirotinje
Sadik Šehić, knjiž.
Iako se Hasan Kikić po mnogo čemu razlikuje od književnika iz ovog kruga, to ne znači da mu po književnom djelu i sudbini koja ga je zadesila u životu nije ovdje mjesto. I on se nalazio u krugu izopćenih i osporavanih–samo u nekom drugom vremenu. Ahmed Muradbegović i Hasan Kikić, rođeni su u istoj mahali, kuće im je dijelila samo nekadašnja prašnjava cesta. U zrelijim godinama češće su se susretali u Zagrebu, gdje su službovali, nego u mahali i čaršiji u kojoj su proveli rano djetinjstvo i mladost. Istini za volju, ti njihovi susreti nisu bili tako prisni i česti kao što je to slučaj sa Nametkom, Muradbegovićem i mojim rahmetli babom. U svom pismu upućenom autoru ovih zapisa, Alija Nametak potvrđuje da Kikića nije lično poznavao iako su bili skoro vršnjaci (Kikić 1905. Nametak 1906.). Ipak je na izvjestan način pratio Kikićev književni rad, što potvrđuje i njegova studija o jeziku Hasana Kikića.
Intelektualac u provinciji (faksimil jednog neobjavljenog govora)
Sadik Šehić, knjiž.
Nove knjige
Ševal Alić, Upavljanje javnim prihodima, “Printcom” Tuzla, 2008.
U ovoj knjizi, obima od 344 stranice istaknut je značaj oporezivanja za Bosnu i Hercegovinu, te srednjoročni i dugoročni ekonomski učinci na razvoj i rast privrede, povećanje GDP-a, tržišta, konkurentnosti i zapošljavanja. Autor iznosi teorijske postavke o efikasnosti ubiranja poreza, te istražuje koliko je u direktnoj vezi isti sa sistemom upravljanja javnim prihodima, sa općim blagostanjem i visinom ukupnog društvenog proizvoda. Knjiga je plod autorovog višegodišnjeg rada u praksi i edukaciji državnih službenika.
Hasan Berberović, Mojih sedam decenija, „Planjaks“, Tešanj, 2009.
Iako autora ove knjige memoarskog karaktera u kojoj je ispisan životopis Hasana Berberovića, Tešnjaka po rođenju, a Gračanlije po svemu ostalom, znam skoro pola vijeka, priznat ću da kojim slučajem ponuđeni materijal nisam pomno iščitao, neke pojedinosti iz autorovog života ne bih nikad doznao, a sa autorom sam se družio, viđao i dugo pričao o raznim temama na zvaničnim i prijateljskim druženjima, koje je život donosio.
Šehzada Salihbašić, Sistem finansiranja zdravstvene zaštite, „Grin“ Gračanica 2009.
U knjizi „Sistem finansiranja zdravstvene zaštite” prezentiran je fiskalni aspekt doprinosa i date naznake reforme u fiskalnoj politici BiH i potrebe uvođenja dopunskog osiguranja. Autor iznosi teorijske postavke o fiskalnom sistemu, analizira sistem zdravstvene zaštite, sa naznakama mogućih rješenja u BiH.
Prof. dr Edhem Muftić, Neizvjesnost u slobodi, Denfas, Tuzla, 2008.
Više nego simptomatično oskudna, bolje reći oportunistički i kalkulantski osakaćena, dakle depresivno siromašna aktuelna ponudi analitičkih studija, ozbiljnih članaka, nepristrasnih recenzija i pažnje vrednijih promocija, odavno je sumorno obilježje i intelektualne i slike javnog mnjenja u nas. Akademska zajednica, ako tako nešto ovdje uopšte postoji – a da nije nacionalno ušančeno, s jedne, i rijetki novinari, s druge strane, tek tu i tamo ponešto “ubodu”. Bez sistema, bez saradnje, bez usklađivanja i, nažalost, bez velikog efekta. To nas stanje anemije, intelektualne atrofije i hronične suspenzije kritičke riječi – prati, evo, već dvadesetak godina. Uz sve drugo, tragično i nesretno, što smo preturili preko naših leđa i kroz svoje živote.
Saznanja, Časopis za historiju, br. 2, Društvo historičara Tuzla, Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Tuzli, Tuzla 2008.
Na preko 200 stranica, u Časopisu je objavljeno 15 radova od 16 različitih autora: dr.sci. Bege Omerčevića, Rusmira Djedovića, dr. sci. Azema Kožara, dr. sci. Adnana Jahića, dr. sci. Ivane Balte, dr. sci. Galiba Šljive, dr. sci. Zijada Šehića, dr. sci. Adiba Đozića, Esafa Levića, dr. sci. Izeta Šabotića, dr. sci. Seada Selimovića, dr. sci. Adnana Velagića, dr. sci. Senaida Hadžića i mr. sci. Denisa Bećirovića. Obavljen je i prikaz knjige Metodika nastave historije, dr. sci Senaida Hadžića i dr. sci Azema Kožara, koji je napisao Salkan Užičanin.
listovi…
Listovi gračaničkog kalendara od 8. 10. 2008. do 4. 5. 2009.
Dr.sc. Omer Hamzić
8. 10. 2008.
Potpaljen prvi kotao na toplani, postrojenja puštena u probni rad: „Draži mi je ovaj današnji čin nego drugi načelnički mandat…“ (Nusret Helić)
Toplifikacija Gračanice, najavljena kao projekat 21. stoljeća, bez obzira na sve poteškoće (objektivne i subjektivne prirode), postaje stvarnost. Svi oni koji su vjerovali i „gurali“ ovaj projekat, najbolju satisfakciju dobili su u trenutku kada je izvršeno probno potpaljivanje prvog kotla i izvršena takozvana „topla proba“. Kotao su simbolički potpalili općinski načelnik Nusret Helić, predstavnik firme SEGES Enes Hamidović i glavni koordinator projekta Omer Hamzić. Nakon toga održana je kratka press konferencija na kojoj je općinski načelnik Nusret Helić, između ostalog, izjavio i ovo:
„Vjerujte, draži mi je ovaj današnji čin nego drugi načelnički mandat koji sam osvojio prije tri dana. San, u koji mnogi nisu vjerovali, postao je stvarnost i kada projekat za dvije godine bude završen Gračanica će, osim grijanja riješiti i najveći ekološki problem u vrijeme grejne sezone, kada udišemo najzagađeniji zrak, ne samo na Tuzlanskom kantonu, nego i šire.“
dodatak
Predstavljamo: doktori nauka s područja Gračanice
Dr. sc. Vedada Baraković: Strukturiranje sadržaja bosanskohercegovačkih masovnih medija pod utjecajem odnosa s javnostima (rezime doktorske disertacije)
Odnosi s javnostima (PR komunikacija) sve je prisutniji i razvijeniji oblik javnog komuniciranja društvenih struktura sa okruženjem i u Bosni i Hercegovini. Društvene strukture u BiH ovakav vid komunikacije primjenjuju relativno kratko, ali dovoljno efikasno da su se njihovi PR odjeli uspjeli nametnuti ne samo kao (kredibilan) izvor, već i kao nezaobilazna karika u procesu strukturiranja masmedijskih sadržaja. Krajnji cilj ovakvog utjecaja jest konstituiranje diskursa (ciljnih) javnosti i generiranje takvih stavova (ponašanja) koji će stvoriti naklonost, razumijevanje i podršku u ostvarivanju misije i ciljeva organizacije.
Dr. sc. Zijad Džafić: Mala i srednja preduzeća u funkciji restrukturiranja tranzicionih privreda, sa posebnim osvrtom na BiH (rezime doktorske disertacije)
Doktorska disertacija strukturirana je tako da, uz popis slika i tabela, uvod, zaključna razmatranja, popis korištene literature, sadrži 6 dijelova (291 stranica) u kojima se vrši razrada i verifikacija generalne i radne istraživačke hipoteze i istovremeno realizuju opći i posebni operativni ciljevi istraživanja. U popisu korištene literature navodi se 286 različitih izvora (knjige i priručnici, studije, časopisi i monografije, zbornici, doktorske disertacije i magistarski radovi, brojne web adresa, statistički godišnjaci i zakonska regulativa). Sastavni dio rada čini 56 tabela i 35 slika.
Doc. dr. Nizama Salihefendić: Urgentna ultrasonografija u menadžmentu akutnog abdominalnog bola (rezime doktorske disertacije)
Uvod: Akutni abdominalni bol i akutni abdomen su veoma česta urgentna stanja na svim nivoima zdravstvene zaštite. U zadnjih desetak, godina ultrasonografija abdomena je postala rutinskom metodom u evaluaciji akutnog abdominalnog bola, a ultrazvučni aparat je postao sastavnim dijelom opreme u odjeljenjima urgentne medicine. Uz adekvatnu kliničku obradu bolesnika, abdominalna ultrasonografija omogućava ranu etiološku dijagnozu akutnog abdomena ili fokusirani racionalni daljnji izbor dijagnostičkih procedura, pa se smatra vrlo pouzdanom i korisnom metodom u menadžmentu ovog urgentnog stanja. Još uvijek ne postoji jedinstven stav o dijagnostičkoj vrijednosti ove procedure kod različitih bolesti koje izazivaju kliničku sliku akutnog abdomena i stavovi su neusaglašeni o važnosti kliničke aplikacije urgentne abdominalne ultrasonografije. Cilj rada je da se u području sjeveroistočne Bosne utvrdi godišnja incidencija svih patoloških stanja koja daju sliku akutnog abdomena, a zatim osobine kliničkog manifestiranja.
Glosar novih autora
Vedada Baraković, doktor žurnalističkih nauka, rođena 1958. godine u Gračanici, gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje, diplomirala je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, magistrirala na istom fakultetu 2004., a doktorirala 2007. godine. (detaljnije biografske i bibliografske podatke o ovoj našoj novoj saradnici objavljujemo u rubrici „Predstavljamo: doktori nauka s područja Gračanice” u ovom broju Časopisa)…
