Broj 34/17
povodom
Historijska svijest o Bosni i Bošnjacima – povodom popisa stanovištva u BiH, 2013.
Prof. dr. Omer Ibrahimagić
U posljednjih 20 godina posvetio sam se skoro isključivo istraživanju prošlosti naroda BiH i to u kontekstu međunarodnog prava s jedne strane i sociološkog, odnosno političkog i politološkog tumačenja pojma naroda i nacije, s druge strane. S tim u vezi, učvrstio sam svoja saznanja da je BiH od početka, još od vremena njenog prvog pomena, u poznatom djelu Konstantina Porfirogeneta “De administrando imperio”, iz sredine 10. stoljeća, a i ranije–bila multikonfesionalna politička zajednica, u prvo vrijeme sa tri konfesije: crkva bosanska (ili pripadnici crkve bosanske), pravoslavna je bila periferno, prema istoku Bosne i katolička–uz prisustvo, prvo Dominikanaca, a kasnije Franjevaca–u srednjoj i zapadnoj Bosni. Neovisno od toga kojoj su vjeri pripadali, stanovnici Bosne su se još od tih davnih, ako mogu, reći političkih prapočetaka, zvali zajedničkim imenom – Bošnjani.
teme
Kur’an i hadis o vlasti i vladarima
Mr.sc. Fikret ef. Pašanović
Islam kao vjera vodi računa i o duhovnom i o materijalnom, o ovom i budućem svijetu, o duši i tijelu, o pojedincu i zajednici, zagovarajući srednji put, ravnotežu i mjeru. Zajednica i društvo su posebno naglašeni. Neke vjerske dužnosti se mogu vršiti isključivo zajednički, u džematu, a za druge je takav način obavljanja daleko nagrađeniji od samostalnog. Stoga nije čudo da glavni izvori islama, Kur’an i Hadis, puno pažnje posvećuju govoru o osobinama imama, predvodnika, emira, zapovjednika, i drugih koji upravljaju javnim poslovima. Ti sadržaji su, uz druge izvore, poslužili i kao osnova za nastanak različitih žanrova djela o uređenju države u islamskoj literaturi u svim vremenima i na svim prostorima.
Rezultati lokalnih izbora, 2012.
Dr. sc. Omer Hamzić
Na petim lokalnim i desetim poslijeratnim izborima u BiH, održanim 7. 10. 2012. godine, građani su birali vijećnike za 78 općinskih vijeća u Federaciji BiH, 58 skupština opština u Republici Srpskoj, pet skupština gradova u Republici Srpskoj, 135 načelnika općina i 5 gradonačelnika u BiH, te Skupštinu Brčko Distrikta. Za glasove birača nadmetao se 30.351 kandidat, od čega je njih 550 kandidirano za načelnika/gradonačelnika, a 29.652 za vijećnike. Od ukupno 3.144.296 upisanih birača u Centralni birački spisak, na birališta je izašlo i glasalo 1.744.918. birača ili 56,36% (na prethodnim lokalnim izborima zabilježena je izlaznost od 55%).
prošlost
“Srpsko kolo” pred Potočkom džamijom u Gračanici, uzrok smjene kotarskog predstojnika Marka Poljanića, u ljeto 1892. godine
Mina Kujović
Marko Poljanić je bio kotarski predstojnik u Gračanici od 1890. do 1892. godine. U ljeto 1892. premješten je iz Gračanice na mjesto kotarskog predstojnika u Prozor, jer se, prema mišljenju Zemaljske vlade i Okružnog predstojnika u Donjoj Tuzli, nije dovoljno angažirao na suzbijanju “excesa” nastalog između Gračanlija, pripadnika islamske i pravoslavne vjere. Prilog se odnosi upravo na taj eksces, koji su izazvali mlađi pripadnici pravoslavne vjere, stanovnici Gračanice, nezadovoljni što im Kotarski ured nije odobrio da za pravoslavnu djecu novu školu zidaju na općinskoj parceli. Iskazujući svoj bijes i nezadovoljstvo, poveli su kolo i zapjevali ispred džamije u Potok mahali baš u vrijeme kad je mujezin okuisao i pozivao islamske vjernike na ikindija namaz. To su lokalne vlasti okarakterisale kao međureligijski incident i izgrednike kaznile zatvorom, odnosno novčano. Kažnjavanje je dovelo do još većeg nezadovoljstva među pripadnicima pravoslavnih Gračanlija, koji su za sve optužili kotarskog predstojnika Marka Poljanića. Zemaljska vlada ga je, nešto kasnije, po naredbi iz Beča, premjestila iz Gračanice u Prozor.
Prilozi životopisu Ibrahima Pjanića (u povodu 35. obljetnice smrti)
Edin Šaković, prof.
Ibrahim Pjanić (Soko 1896. – München 1977.) predstavlja jednu od najznačajnijih ličnosti u novijoj historiji Gračanice i njene okoline, o kojoj još uvijek postoje različite, pa i dijametralno suprotne ocjene, te brojne kontroverze i mistifikacije, uprkos činjenici da jedno zaokruženo djelo o njegovom životopisu i povijesnoj ulozi uopće ne postoji. Ovaj rad, napisan u povodu 35. obljetnice smrti, prezentira najosnovnija saznanja o Ibrahimu Pjaniću, njegovom životnom putu i historijskoj ulozi. Pjanićev životopis je prikazan prema razdobljima njegova djelovanja: od predratnog vremena, u kome se ističe kao mjesni aktivist JMO, zatim organizacije odbrane od četničke opasnosti 1941., te njegovog ratnog puta i konačno emigrantskog perioda. U tom razdoblju, Pjanić je bio zapovjednik satnije Gračaničke Domdo bojne, a potom i organizator tzv. “zelenog kadra” u gračaničkom kraju; nakon neuspješnih pregovora sa partizanima (u tri navrata), primio je čin i dužnosti u Ustaškoj vojnici, zapovijedajući odbranom Gračanice sve do proljeća 1945. godine. No, iako je istovremeno obavljao i političku dužnost ustaškog logornika, nije aktivno učestvovao u sprovođenju represivnih niti genocidnih mjera ustaškog režima; naprotiv, svojim utjecajem je čak i spasio neke građane progonjene zbog nacionalne, odnosno rasne pripadnosti.
građa
Podsjećanje na dvije muslimanske rezolucije iz 1941. godine – Bijeljinsku i Tuzlansku
Dr. sc. Omer Hamzić
Propašću prve Jugoslavije i uspostavom Nezavisne države Hrvatske (NDH), u njen državnopravni okvir je uključen i cjelokupan teritorij Bosne i Hercegovine, što su okupatori priznali i podržali. Bošnjaci su se tako 1941. našli između dvije vatre, s jedne strane pritisnuti hrvatskom asimilacijom, a sa druge nasiljima ustanika i genocidnom politikom četnika. Na ustaška nasilja nad Srbima i Židovima, muslimani su reagirali nizom javnih protesta u vidu rezolucija koje su objavljene u gotovo svim značajnijim bosanskohercegovačkim gradovima. U svim tim rezolucijama se osuđuje nasilje i diskriminacija građana druge vjere i nacije, Srba i Židova, dok neke od njih traže i autonoman položaj za Bosnu i Hercegovinu. Objavljivanje ovih rezolucija povezano je s djelatnošću bošnjačkih autonomista, ali i sa činjenicom da u to vrijeme, vojne snage Nezavisne Države Hrvatske (regularno Domobranstvo, te Ustaška vojnica) nisu bile u stanju pružiti zaštitu ugroženim bošnjačkim naseljima. Stoga je na više strana u Bosni i Hercegovini dolazilo do formiranja lokalnih samozaštitnih milicijskih snaga sastavljenih od muslimana. Najreprezentativnija od njih je bila Domobranska dobrovoljačka (DOMDO) pukovnija bojnika Muhameda Hadžiefendića, ustrojena u decembru 1941. u Tuzli. Formalno u sastavu Domobranstva, ova je jedinica (u narodu nazvana legijom) objedinjavala šest područnih bojni na širem prostoru sjeveroistočne Bosne, koje su se uspješno odupirale ustanicima.
Prognani Slovenci i gračanički skojevci – jedan neuspio pokušaj odlaska u partizane
Dr. sc. Omer Hamzić
O deportacijama Slovenaca iz Donje Štajerske na područje Srbije i Bosne, tokom ljeta 1941., još prije posljednjeg rata obavljena su obimna istraživanja, posebno u okviru slovenačke historiografije. Na osnovu izvornih dokumenata vojnih i civilnih vlasti NDH i Trećeg Rajha rasvijetljeni su uzroci i posljedice tog raseljavanja kao jedne od mnogih rasističkih i genocidnih akcija Hitlerove Njemačke tokom Drugog svjetskog rata. Manje podataka, međutim, ima o djelovanju antifašistički raspoloženih pojedinaca i grupa iz tog velikog kontingenta raseljenih Slovenaca u mjestima njihovog privremenog boravka iako se zna da su mlađi ljudi iz tih prognaničkih porodica, kad god im se pružila prilika, masovno odlazili u partizane. U ovom prilogu govori se o prihvatu i boravku prognanih Slovenaca u Gračanici, sa posebnim osvrtom na jedan neuspio pokušaj nekoliko mladića iz tih porodica da zajedno sa svojim drugovima (koji su sebe smatrali skojevcima) iz Gračanice pređu u partizane na planini Ozren, vjerujući naivno da ih tamo dočekuju “raširenih ruku”. U tom zanosu, vjerovatno nisu bili ni svjesni kolikom se riziku izlažu. Tek kada su, nakon izdaje i provale, pohapšeni i dospjeli u ruke zapovjednika 13. ustaške bojne u Gračanici, shvatili su šta ih čeka. Izloženi torturi, uglavnom su priznali “djelo” i iz Zapovjedništva ustaške bojne upućeni na “dalji postupak”, koji je vodio pravo u koncentracioni logor.
zavičaj
Fizičko-geografske karakteristike opštine Gračanica
Mr. sc. Rusmir Djedović
Ovaj prilog je dio šireg teksta koji je bio autorov diplomski rad pod nazivom “Geografski osnovi opštine Gračanica”. Odbranjen je na Odseku sa geografiju i prostorno planiranje Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, 1985. godine. Tekst je pretežno nastao kao plod autorovog samostalnog istraživanja geografskih karakteristika opštine Gračanica, sprovedenih tokom 1984/1985. godine, kao i tadašnje vrlo oskudne literature. Prilog odražava tadašnje stanje fizičko-geografske istraženosti opštine Gračanica u granicama prije zadnjeg rata.
Rodoslov Ibrahimagića iz Agića – u Smolući
Prof. dr. Omer Ibrahimagić
Zaseok Agići smješten je u naselju Smoluća, na manjem uzvišenju između dviju smolućkih rijeka koje se spajaju ispod toga uzvišenja u rijeku Smolućicu koja se ispod sela Kruševica ulijeva u rijeku Spreču. Od Agića vodi vrlo loš put, skoro neupotrebljiv, u selo Cage u općini Srebrenik. Agići se nalaze na oko 370–390 m nad morem. Najbliži zaseoci su mu Samari sa sjeverne strane na putu prema Cagama, sa zapadne strane su Cvikići, na putu prema Ratišu (600 m) i Moranjcima u općini Srebrenik, a sa istočne strane su mu zaseoci Jovičići i Majnovići, na putu prema Tinji, takođe u općini Srebrenik. S južne strane Agića završava se Gornja Smoluća, na mjestu gdje se dvije gornjosmolućke rijeke sastaju i prave rijeku Smolućicu prelazi u Srednju Smoluću, na koju se, dalje, nastavlja Donja Smoluća sa svojim zaseocima. Naselje Smoluća, prije 1992. godine, imalo je status mjesne zajednice.
Likovi zavičaja: Sezahija Dervišefendić i njegova duboka brazda u agraru Gračanice
Dr. sc. Omer Hamzić
Rođen je prije 90 godina, potiče iz autohtone posjedničko-trgovačke porodice u Gračanici, majka mu je iz familije Helića, rođeni Gračanlija, prvi je školovani poljoprivredni tehničar iz domaće sredine, koji se odmah poslije Drugog svjetskog rata aktivno uključio u unapređenje agrara i stvaranje boljih uslova života u selima tadašnjeg gračaničkog sreza. Odlikovao se, ne samo stručnošću, već i druželjubivošću, optimizmom i skoro fanatičnom vjerom u poljoprivredu i ambiciozne projekte unapređenja poljoprivrede u ovom kraju. Mnogi od tih projekata, ne njegovom voljom, a još manje krivicom, nažalost, nisu realizovani. Kao poljoprivredni stručnjak bio je rukovodilac, direktor i tehnički direktor više gračaničkih zadružnih organizacija i poljoprivrednih dobara, između ostalih i “Ratara”, u okviru kojeg se sedamdesetih godina prošlog stoljeća počeo razvijati peradarski kompleks u Gračanici.
Fragmenti iz historije gračaničkog sporta – četvrti dio
Emir Tihić
U ovom prilogu osvrnut ćemo se nešto šire na nastupe braće uspješnih sportista u mnogim našim sportskim ekipama i klubovima, sa posebnim osvrtom na Rukometni klub u Gračanici. Kao što je poznato, rukomet u bivšoj Jugoslaviji i današnjoj Bosni i Hercegovini igra se više od 60 godina. U mnogim rukometnim klubovima nastupala su braća, istovremeno ili u različitim periodima zavisno od godina starosti, ali mislim da je RK “Gračanica” u tome bio jedinstven primjer.
riječ
Bosna i Hercegovina u knjizi zauvijek ili autor koji može imati mirnu savjest spram svoje domovine
Atif Kujundžić
Istaknuti pravnik, profesor, teoretičar prof. dr Omer Ibrahimagić /1934., Smoluća, Lukavac/, poslije dvadesetdvije /22/ objavljene knjige dominantno iz oblasti ustavnog prava i političkog sistema, javlja se svojom dvadesettrećom knjigom Bosanski identitet i suverenitet koja donosi prikaze pisane i objavljivane u vremenu od 1992. – 2011. godine. Za ozbiljnost, sadržaj i poruke ovih radova, žanrovska odrednica prikazi –skromna, nedostatna i manjkava jest. Prof. dr Omer Ibrahimagić koncipirao je i ostvario ovu obimnu knjigu orijentiran i nošen osobnom potrebom da definitivno kaže sve što smatra najpotrebnijim i neophodnim kad je riječ o bh identitetu i suverenitetu, da u korice jedne knjige smjesti milenijsku pisanu poputbinu Bosne i Hercegovine.
“Arhivska praksa” u Tuzli
Esaf Lević, prof.
Tema rada je “Arhivska praksa”, međunarodno savjetovanje arhivista i arhivara koje se ove godine održalo po 25. put u Tuzli. U povodu obilježavanja značajnog jubileja priređene su i otvorene dvije izložbe: “Neorenesansna arhitektura Budimpešte” koju su radili kolege iz Arhiva grada Budimpešte i izložba pod nazivom “25 godina Arhivske prakse u Tuzli” i prateći katalog što su ih radili zaposlenici Arhiva Tuzlanskog kantona. Kao sastavni dio navedene manifestacije iz štampe je izašao i 15. broj časopisa “Arhivska praksa”. Također, promovisana je i publikacija “Časopis Arhivska praksa (1998.-2012.) – doprinos razvoju arhivske djelatnosti u Bosni i Hercegovini (u povodu petnaest godina izlaženja)”. U radu ćemo se osvrnuti na tok savjetovanja te dati kratak pregled izložbi i sadržaja kataloga, časopisa i publikacije.
Prilog poznavanju razvoja “izvorne muzike” u okolini Gračanice
Mr. sc. Rusmir Djedović
Gračanica i okolina imaju bogatu narodnu tradiciju i baštinu. To se odnosi i na izvorne narodne pjesme i etnomuzičko naslijeđe, kako u samom gradu, tako i u okolnim naseljima. Narodne pjesme i sevdalinke grada Gračanice su dosta dobro istražene, ali seoska sredina u okolini i za nju karakteristični tradicionalni muzički izrazi znatno manje. U seoskim naseljima okoline Gračanice od davnina postoji tradicionalni narodni muzički izričaj, poznat kao “izvorna (narodna) muzika”, koji je zadnjih decenija donekle izmijenjen i prilagođen tržištu i mas-medijima. “Izvorna muzika” ovog područja je dio ove vrste narodne muzike sjeveroistočne Bosne i okolina Gračanice predstavlja jedno od njenih tradicionalnih središta. Od sredine 20. stoljeća ovo područje je prepoznatljivo po nekim izvođačima i pjesmama koje su među najpoznatijim u “Izvornoj muzici” već više od pola stoljeća. U ovom radu prezentujemo neka naša saznanja o razvoju “izvorne muzike” okoline Gračanice, kao prilog poznavanju ovog muzičkog i kulturološkog fenomena sjeveroistočne Bosne.
“GM” – Galerija “Mandžić” u Tuzli – novitet vrijedan pažnje
Atif Kujundžić
Tuzla je značajno središte razvoja likovnih umjetnosti i afirmiranja likovnih umjetnika. To znamo iz vremena još kad je nastajala Galerija jugoslavenskog portreta koja će potom potrajati i kao Međunarodna galerija portreta Tuzla. Prije toga Tuzla je u svom pamćenju čuvala imena i djela značajnih likovnih umjetnika: prvog akademskog slikara Đorđa Mihajlovića, Adele Behr Vukić, Kristiana Krekovića, Mensura Meme Derviševića, Ismeta Mujezinovića, Franje Ledera, Dragiše Trifkovića i drugih. Njih je naslijedila generacija još živih umjetnika: Mevludin Ekmečić, Mustafa Pašić, Zdravko Novak, Srećko Galić, Ismet Hrvanović, Petar Jelisić, Nezir Čorbić, Began Turbić i drugi.
Pet pjesama
Nisveta Kantardžić
Vjeruj u ljubav
Toliko je ljepote i ljubavi
pod nebeskim svodom
koje te žele u svoje krilo,
a ti se pitaš, bosanska ženo,
kako dalje,
Šta nam se desilo?
Skini koprenu sa očiju,
podigni glavu,
obuci haljinu plavu
boje tvojih očiju,
i odaberi pravu stranu.
Na čardaku pendžer širom otvori
da ti miris proljeća
dušu napoji,
kao sunce na istoku
kad promoli svoje zrake
da obasja srećom bregove i vode.
Kao, molitva u čistom srcu,
kao, miris u jorgovanu,
kao, pjesma miline
u duši pjesnika.
S osmijehom Mona Lize i
hodom gazele kreni
mirisnim poljima života,
gdje cvjeta stotinu cvjetova,
gdje te čeka hiljadu ljubavi
i hiljade zvijezda.
Sigurno je jedna tvoja,
ona što najljepše blista.
OSVRTI, PRIKAZI I RECENZIJE
Zlatko Hasanbegović, Jugoslavenska muslimanska organizacija 1929. – 1941. (u ratu i revoluciji 1941. – 1945.)., Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Medžlis Islamske zajednice. Zagreb, 2012 (Doc. dr. Adnan Jahić)
Zlatko Hasanbegović je historičar koji se već afirmirao naučno odgovornim i vjerodostojnim pristupom osjetljivim i složenim historijskim temama. Njegovi radovi o muslimanima u Zagrebu, o pokušaju donošenja ustava Islamske zajednice u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj kao i drugi članci i studije svjedoče da je riječ o naučniku koji cjelovito i iscrpno tretira historijska događanja i procese, umješno sagledavajući njihovu pozadinu, ne libeći se, istovremeno, ukazati na nedosljednosti i slabosti u postojećim historiografskim pristupima, interpretacijama i ocjenama. Njegova nova knjiga, o Jugoslavenskoj muslimanskoj organizaciji (JMO) u Kraljevini Jugoslaviji, predstavlja, nema sumnje, dostojan i hvale vrijedan nastavak kapitalnog djela Atifa Purivatre o JMO i njenoj ulozi u političkom životu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1918. – 1929.) – nastavak na kojeg su naučna javnost i znatiželjno čitateljstvo čekali skoro 40 godina.
Tibor Živković, De conversione Croatorum et Serborum: A Lost Source, Beograd: Istorijski institut, 2012. (Edi Bokun)
Djelo Tibora Živkovića De conversione Croatorum et Serborum predstavlja rezultat, kako i sam autor navodi, dvadesetogodišnjih istraživanja tzv. “slavenskih glava” unutar poznatog spisa, De administrando Imperio (skraćeno: DAI), bizantskog cara i pisca Konstantina Porfirogeneta.
Živković je, inače, istaknuti srbijanski medievalist koji je u svom prethodnom radu analizirao Ljetopis Popa Dukljanina, poznati srednjovjekovni narativni izvor, pomjerajući vrijeme njegovog nastajanja sa XII. na sam kraj XIII. stoljeća, što je dovelo u pitanje i mnoge zaključke o ranom srednjovjekovlju balkanskih zemalja kod dosadašnjih historičara.
Omer Ibrahimagić, Bosanski identitet i suverenitet, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Sarajevo, 2012 (Doc. dr. Omer Hamzić)
Prof. Ibrahimagić nas uči i aktivno radi već skoro punih 50 godina. Njegov impozantni naučni opus čini preko 400 stotine naučnih i stručnih radova objavljenih u desetinama domaćih i stranih knjiga i časopisa. Napisao je i objavio 18 knjige, više srednjoškolskih i univerzitetskih udžbenika, bezbroj publicističkih tekstova, učestvovao na mnogim naučnim skupovima, javnim tribinama, predavao i držao seminare na inozemnim katedrama i univerzitetima, ali i u opkoljenom Sarajevu kad je Bosni bilo najteže, u mnogim malim bosanskim gradovima, u raznim povodima i prigodama… Radeći kao nastavnik na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu izveo je na desetine magistara i doktora iz oblasti političkih nauka i time dao ogroman doprinos oblikovanju i reprodukciji bosansko-hercegovačke naučne i akademske zajednice.
Edin Šaković, Omer Hamzić, Gornja Orahovica nekada i sada “Planjax” Tešanj 2012. (Mr. sc. Rusmir Djedović)
Postoji puno opravdanje za istraživanje pojedinih manjih naselja, porodica, nekih perifernijih pojava i događaja, koji se sklapaju u određene šire historijske kontekste. Iako se kroz ta istraživanja pruža mogućnost “da se istodobno prate širi društveni procesi i sudbine pojedinaca u tim procesima, da se povezuje makro-povijest i mikro-povijest, da se istodobno prate političke, socijalne, kulturne i gospodarske promjene” (Husnija Kamberović, Iz recenzije rukopisa Sadika Šehića Porodica Novalić – monografija”, Gradačac 2008., 9), naša historiografska literatura uglavnom se bavi krupnijim “predmetima svog istraživanja” i zanemaruje monografske prikaze naših manjih naselja, gradova, običnih porodica itd. Činjenica je da nema ni jednog našeg kraja, naselja (pa i najmanjeg), porodice (pa i obične), koje ne zaslužuju posebnu monografiju o vlastitoj prošlosti – jednostavno zato što je ta svaka “mala povijest” “uvijek pokazatelj specifičnih historijskih procesa kroz koji je prolazila” (Husnija Kamberović, n.č.)
listovi
Listovi gračaničog kalendara od 31.5.2012. do 27.11.2012.
Dr. sc. Omer Hamzić
31. 5. 2012.
Promocija historijske monografije “Gračanica i okolina u periodu između dva svjetska rata – pravno-politički i društveno-ekonomski razvoj” doc. dr. Omera Hamzića
Promociju je organizovao Bosanski kulturni centar u sklopu kulturne manifestacije “Dani Gračanice”, koja se organizuje svake godine u povodu Dana odbrane i Dana općine Gračanica. Radi se o još jednoj temeljnoj “historijskoj knjizi” o Gračanici, u kojoj su u velikoj mjeri sadržani rezultati istraživanja iz doktorske disertacije “Pravno-politički i društveno-ekonomski položaj Gračaničkog sreza u okviru Tuzlanske oblasti i Vrbaske banovine u periodu 1918.–1941.godine”, koju je autor odbranio na Pravnom fakultetu u Zenici, 2008. godine. U prepunoj Sali Muzičke škole u Gračanici, knjigu su Gračanlijama predstavili prof. dr. Salih Jalimam i prof. dr. Omer Ibrahimagić. U svom izlaganju prof. Ibrahimagić je posebno apostrofirao veliki doprinos autora izučavanju lokalne historiografije, ne samo u mnoštvu objavljenih radova i knjiga, već i kroz Časopis za kulturnu historiju “Gračanički glasnik”, koji vodi i uređuje od njegovog osnivanja, 1996., do danas. U tom smislu, riječi zahvalnosti u ime građana općine Gračanica autoru je uputio i općinski načelnik Nusret Helić.
dodatak
Predstavljamo vam doktore sa područja Gračanice
Prof. dr. Dženan Đonlagić: IMPLIKACIJE INTEGRACIJE MONETARNOG SISTEMA BOSNE I HERCEGOVINE U EVROPSKU MONETARNU UNIJU
Doktorska disertacija “Implikacije integracije monetarnog sistema Bosne i Hercegovine u Evropsku monetarnu uniju” istražuje proces i implikacije integracije monetarnog sistema Bosne i Hercegovine u Evropsku monetarnu uniju, koja će uslijediti nakon pristupanja Bosne i Hercegovine u punopravno članstvo Evropske unije. Zbog cjelovitosti istraživanja i iznalaženja što potpunijih odgovora, bilo je neophodno istražiti slijedeće: ulogu centralne banke u upravljanju monetarnom politikom, proces integracije u Evropsku uniju i Evropsku monetarnu uniju zemalja novih i budućih članica, te analizirati budući proces integracije monetarnog sistema Bosne i Hercegovine u Evropsku monetarnu uniju kroz cjelovitu i sveobuhvatnu analizu tekućeg institucionalnog rješenja upravljanja monetarnom politikom od strane Centralne banke Bosne i Hercegovine, u kontekstu ispunjavanja kriterija konvergencije i iskustava zemalja koje su danas u procesu integracije prema Evropskoj monetarnoj uniji.
