Broj 50/25
Povodom 50. broja i 25 godina: “Gračanički glasnik” je zraka svjetlosti na gračaničkom nebu
Prof. dr. Omer Ibrahimagić
U ovom članku autor daje visoke ocjene i na sebi svojstven način ističe pohvale za dostignuća Časopisa “Gračanički glasnik”, pridružujući se tako obilježavanju ove njegove, za periodiku, rijetke okrugle obljetnice. Kao dugogodišnji saradnik, autor Časopis u simboličnom smislu, vidi kao “ogledalo Bosne” i preporučuje ga kao model za druge gradove i općine u ovoj zemlji iako je i sam svjestan problema koji u nas redovno prate ovakve i slične projekte. Gračanica je pokazala da se to može. Unatoč svemu.
“Gračanički glasnik” – primjer jasne vizije i učinkovite misije njegovih pokretača i realizatora
Prof. dr. Azem Kožar, emeritus
Časopis za kulturnu historiju “Gračanički glasnik” pojavio se prije 25 godina kao rezultat privatne inicijative trojice gračaničkih profesora: Omera Hamzića, Mirzeta Hamzića i Rusmira Djedovića. Jasna i konstantna programska koncepcija Časopisa, kao otvorene knjige o prošlosti i sadašnjosti Gračanice i okoline u svoj svojoj sadržajnosti i isprepletenosti sa općim zbivanjima i procesima, zadobila je povjerenje i podršku intelektualne javnosti, kao i određenih krugova iz političkog i privrednog života ove sredine, što je uredovalo njegovo izlaženje sve do ovog jubilarnog 50-og broja. Entuzijazam i pregalaštvo njegovih pokretača, koji su ‘zahvatili’ i brojne saradnike čiji je broj konstantno rastao, polučili su zavidnu razinu kvaliteta i raznovrsnosti sadržaja, što je ovaj projekat učinilo svojevrsnim fenomenom ne samo od lokalnog već i dobrano bosanskohercegovačkog značaja. Ono što nisu htjele, mogleili znale institucije kulture i nauke, učinio je “Gračanički glasnik” koji se afirmisao u prvorazrednu instituciju ove vrste. Autor se osvrće na karakter i rezultate ovog izdavačkog poduhvata u minulih 25 godina funkcioniranja, koristeći se pri tome i analizama, stajalištima i ocjenama nekih njegovih aktivnih realizatora, iskazanim u godinama jubileja i u drugim prilikama.
Zavičajnost ili regionalnost “Gračaničkog glasnika” – povodom 25 godina izlaženja
Prof. dr. Izudin Kešetović
Autor razmatra pojavu Časopisa u širem okruženju Gračanice, što je podrazumijevalo da će obuhvatati i njegovo rodno mjesto, između ostalih i grad Srebrenik. Stoga vidi Časopis kao zavičajnu kulturološku reviju u kojoj bi više došao do izražaja regionalizam nego lokalizam. U tom smislu predlaže da Časopis “pokriva” geografsku i ekonomsku subregiju, koja bi obuhvatala Gračanicu, Srebrenik, Gradačac, Doboj Istok i Lukavac, s duhovnim sjedištem na brdu Ratiš, koje ima svoju posebnu simboliku i značaj.
Alija Izetbegović, vrhovni komandant oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine
General, Fikret Muslimović
Ovo je integralni tekst predavanja u kojem se autor fokusirao na ulogu Alije Izetbegovića kao vrhovnog komandanta oružanih snaga Republike Bosne tokom agresije i rata u Bosni i Hercegovini (1992. – 1995.). Pri tome se posebno osvrnuo na okolnosti u kojima je djelovao na čelu civilne komande u nametnutom ratu. Razjasnio je formalnu stranu i stvarni autoritet Izetbegovića kao vrhovnog komandanta, njegov djelokrug rada, ovlaštenja i odgovornosti, te njegovo neposredno djelovanje u redovima A BiH. Kao neposredni saradnik Alije Izetbegovića u ratu, autor je ukazao na njegove osnovne karakterne crte–visoko moralnog i odgovornog čovjeka u haosu rata. Svojim uticajem nastojao motivisati i sve subjekte društva i države da svoju pažnju usmjere i da djeluju u korist jačanja borbene efikasnosti Oružanih snaga.
Rezultati lokalnih izbora na području Grada Gračanica, 2020.–uz jedan lični pogled
Prof. dr. Omer Hamzić
Kao i u čitavoj Bosni i Hercegovini, izbori su i u Gračanici provedeni u specifičnim uslovima pandemije. Naložene mjere opreza i zaštite, onemogućile su masovnija okupljanja, pa su političke stranke pribjegle drugim sredstvima u predizbornoj kampanji (plakati, bilbordi, internet, “od vrata to vrata”… Na području Gračanice izbori su prošli mirno i bez većih problema. Očekivano, ubjedljivu pobjedu odnio je dosadašnji gradonačelnik Nusret Helić (SDP), koji je tako ušao u svoj peti mandat, značajno ostaviviši iza sebe protivkandidate Davuda Zahirovića (SDA) i Mirsada Čamdžića (Naša stranka). Isti stranački poredak po broju osvojenih mandata ostaje i Općinskom vijeću. Gračanlije su pokazali da nisu za promjene. Možda je o tome odlučilo onih više od 50% birača koji nisu izašli na izbore. U Gračanici je izlaznost manja od prosjeka Tuzlanskog kantona i Federacije BiH.
Šeh Dedino turbe u selu Čekanići
Edin Šaković
Šeh Dedino turbe u Čekanićima kod Srebrenika staro je kultno mjesto, dobro poznato na širim prostorima sjeveroistočne Bosne. Narodna predaja o Šeh Dedi, koji je bio “dobri” (evlija, bogougodnik), u mnogim je detaljima bogata i s folklorističkog aspekta zanimljiva, iako prati uobičajene hagiološke obrasce usmene tradicije Bošnjaka, kakve susrećemo u pričama o “dobrim” i evlijama širom Bosne. Zbog toga je ne možemo uzeti kao historijski utemeljenu, iako sadrži i odraze sjećanja na neke stvarne historijske događaje i procese. Naša je pretpostavka, na osnovu analogije sa turbetom Šejh Sinan-babe u Gornjem Srebreniku, odnosno komparacijom usmene predaje i historijskih izvora o tom evliji, da je ličnost koja se krije iza predanja o Šeh Dedi živjela najvjerovatnije u drugoj polovici XVI. ili prvoj polovici XVII. stoljeća, te da je na ovome području djelovala kao derviš, odnosno šejh tekije. Pored turbeta i džamije nalazi se i zagonetni mezar sa kamenim sarkofagom, kojeg narodno predanje vezuje uz graditelja – vakifa džamije.
Podsjećanje na Ambrozija Benkovića (1890-1970) i njegov doprinos kulturnoj povijesti sjeveroistočne Bosne
Marko Matolić
U članku se, u povodu 130 godina od rođenja i 50 godina od smrti, donose osnovni podaci o životu i djelu Ambrozija Benkovića (1890-1970), svećenika, publicista i kulturnog djelatnika, značajnog po istraživanju vjerske i kulturne prošlosti prostora sjeveroistočne Bosne. Rodom iz okolice Orašja, Benković je radni vijek proveo službujući kao svećenik, kapelan i kateheta u više gradova i mjesta Bosne i Hercegovine, uključujući Doboj i Lukavac. Autor je monografskog pregleda bosanskohercegovačkih katoličkih župa i naselja, kao i većeg broja djela značajnih za povijest sjeveroistočne Bosne, među kojima se posebno izdvaja posthumno objavljena knjiga “Tuzlansko područje negda i sada” (1970.).
Privredni razvoj Gračanice u periodu od 1995. do 2018. – kratak pregled
Prof. dr. Omer Hamzić
Prilog predstavlja historijsku retrospektivu privrednog razvoja općine/grada Gračanice, u periodu od završetka rata, 1995. godine do najnovijeg vremena, sa posebnim osvrtom na 2018. godinu. U prvom dijelu govori se o tradiciji poduzetništva i “preživljavanju” privrednih subjekata u toku rata za Bosnu i Hercegovinu (1992. – 1995.) godine, dok je težišno pitanje (poslijeratni privredni razvoj Gračanice) obrađeno hronološki, u dva dijela: prvi je period obnove, 1995. – 2001., a drugi period ubrzanog razvoja–od 2001. do 2018., s posebnim osvrtom na 2018. godinu. Tekst je pisan na osnovu službenih materijala lokalne zajednice, koji obiluju pretjerano obimnom, ali nesređenom statistikom, koja sama po sebi ne pruža mogućnost za kvalitetnije usporedbe i zaključke. Zato ovaj tekst treba čitati kao historijsku retrospektivu (ili informaciju), a ne kao ekonomsku analizu ili elaborat.
Petstogodišnjim tragom prošlosti
Ambrozije Benković
Predstavka grupe gračaničkih trgovaca Zemaljskoj vladi iz 1904. godine da ukine robni vašar u Gračanici
(priređivač: Redakcija)
Arhivski fond Vrhovni šerijatski sud Sarajevo (1879. – 1946.) kao izvor za lokalnu historiju na primjeru Gračanice
Mina Kujović
Arhivski spisi nastali radom pravosudnih organa u Bosni i Hercegovini, kako nižih tako i onih najviših, veoma su zanimljivi za izučavanje lokalne historije. Međutim, zbog njihove obimnosti, neobrađenosti, a često i nesređenosti ova je građa veoma malo zastupljena u naučnom istraživanju naše prošlosti. Arhivski fond Vrhovni šerijatski sud Sarajevo, 1879. – 1946., pohranjen u Arhivu Bosne i Hercegovine u Sarajevu, arhivistički je sređen i analitički obrađen, ali, nažalost, do danas nije korišten. Vrhovni šerijatski sud Sarajevo je sudio na temelju šerijatskih propisa, a bio je drugostepeni sud i njegove su odluke bile konačne. Sud je djelovao od 1879. do 1946. godine, ali sudski predmeti koji se odnose na cjelokupno područje Bosne i Hercegovine nisu za sve godine sačuvani. Arhivska građa je pohranjena u 196 arhivskih kutija, a na područje Gračanice i njene okoline odnosi se 58 sudskih predmeta . Ovaj je prilog napisan na temelju podataka u analitičkom inventaru Vrhovni šerijatskih sud Sarajevo, dok bi za detaljnije istraživanje trebalo pregledati i samu arhivsku građu, 198 kutija.
Likovi zavičaja: Ahmed Zejnilagić, prvi nogometni profesionalac iz Gračanice
Prof. dr. Omer Hamzić
Autor u ovom prilogu pokušava osvijetliti lik jednog od najboljih fudbalera u povijesti Gračanice, donoseći osnovne podatke iz njegove sportske biografije, koji u ovom slučaju nisu u prvom planu. Ovdje se pokušava dati slika te ličnosti kakva je ostala u sjećanju i svijesti autora kao dječaka, koji je jednu sjajnu sportsku karijeru u to vrijeme promatrao svojim očima i shvatajući je na taj način. U pozadini ovog lirski prožetog teksta vide se konture jednog općeg društvenog ambijenta i provincijskog života ranih šezdesetih godina, te doza tuge i nostalgije za poznatim sugrađaninom kojeg više nema.
Zapis o starim vodenicama u Sokolu kod Gračanice
Halil Hadžić
Na temelju usmene tradicije i zapamćenja starijih žitelja Sokola, autor je sačinio spisak starih vodenica na izvorištima Vrela, Ilidža i Zmajevac u samom centru sela, u neposrednoj blizini stare srdnjovjekovne utvrde i jedne od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini. Pored ekonomske, posebno je bacio više svjetla na društvenu dimenziju starih vodenica kao malih okupljališta ljudi, koji su u njima razmjenjivali svoje tuge i radosti, pričali priče i sjećanja. Prilog predstavlja značajan doprinos proučavanju kulturne historije Sokola kod Gračanice, kao starog i tipičnog bosanskog naselja brdskih predjela ovog dijela Bosne Hercegovine.
Hadžije s područja sela Džakule u periodu 1967. do 2020.
Fikret Ahmedbašić
Ovoj je prva bilješka o hodočasnicima s područja Džakula koji su u naznačenom periodu obavili tu petu islamsku dužnost, propisnu za sve vjernike, koji su u materijalnoj mogućnosti da je obave. Obavljanje te vjerske dužnosti u duhovnom životu muslimana cijelog svijeta ima posebno značenje. Za hadž su vezani i mnogi narodni običaji, koji nose specifičnosti zemalja i krajeva, gdje žive muslimani. U ovom prilogu, na spisku su 33 imena koja, nadamo se, nakon njihovog objavljivanja neće sasvim otići u zaborav, kao što su otišli oni prije njih. Osim toga, prilog je, svakako, od značaja za kulturnu historiju ovoga kraja.
Kratke priče (izbor)
Fatima Bećarević
Memoarska proza prim. dr. Fadila Pitića
Fatima Bećarević Softić
Memoarski zapisi prim.dr.Fadila Pitića objavljeni u knjizi “Sve moje ratne bolnice: od Maoče do Treskavice: (1992-1995)” u vremenskom pogledu obuhvataju ratni i poslijeratni period u Bosni i Hercegovini zanimljivo su štivo sa naratološkog, biografskog i historijskog aspekta. To su subjektivni zapisi autora, potkrijepljeni fotografijama, rješenjima, odlukama u formi dokumenata, kao i dnevničkih bilješki, kojima se nastoji dokazati istinitost i objektivnost autorovog kazivanja. Prim.dr. Pitić piše o događajima u kojima je izravno sudjelovao, kao kreator i sudionik. Pričanje o ratnim događajima obuhvata period od 1992. kada napušta porodicu i odlazi prvo u Maoču, gdje formira Ratnu bolnicu za ranjenike sa brčanskog ratišta, zatim opisuje odlazak u Gračanicu i rad u Ratnoj bolnici u Sokolu, gdje je okupio izuzetno cijenjenu medicinsku ekipu sa kojom obavlja zahtjevne hirurške operacije. Premda ova knjiga dominantno obuhvata ratni period, autor daje opširniji osvrt i na osnivanje Opće bolnice i svoj rad u Gračanici u poslijeratnim godinama. Za razliku od svog rodnog Brčkog, gdje je nepravedno marginaliziran, prešućen i zapostavljen, prim. dr. Pitić u Gračanici i danas uživa veliki ugled i poštovanje građana, o čemu s neskrivenim zadovoljstvom iznosi niz detalja u ovoj knjizi.
Omer Ibrahimagić: Govorna historija Bosne i ljudi
Prof. dr. Omer Hamzić
Prof. ddr. Azem Kožar: Bosna i Hercegovina u 19. i 20. stoljeću
Dr. Salkan Užičanin
Marko Matolić, S bosanske granice–dopisi i izvještaji fra Martina Nedića o stanju u Bosni i Hercegovini objavljeni u Gajevim Novinama (1838–1855)
Dr. Galib Šljivo, redovni profesor univerziteta u penziji
Sead Husić: Iz savremenih književnosti: Apriorna čitanja
dr. sc. Melida Travančić
Nihad F. Softić: Tajna svega
Fatima Bećarević Softić
Zdravka Zlodi, Tomek J. Lis: Bosna u uspomenama poljske liječnice Teodore Krajewske z Kosmowskich (1854. – 1935.)
Saima Lojić – Duraković, MA
Listovi gračaničkog kalendara od 5. 6. do 22.11.2020.
Prof. dr. Omer Hamzić
Glosar novih autora
