Broj 25/13
povodom
Pledoaje za ustavne promjene u Bosni i Hercegovini
Omer Ibrahimagić
Znamo kako je počelo ovo današnje političko i ustavno stanje u Bosni i Hercegovini:
1990. godine na demokratskim izborima 18. novembra političke stranke su nam, bez obzira na političku opciju, obećale MIR I PROSPERITET; 1991., zaobilazeći Parlament, u kojem su imale u svojim rukama zakonodavnu vlast, umjesto da rade putem zakona, počele su nelegalnu podjelu Bosne i Hercegovine po nacionalnom kriterijumu na srpske autonomne oblasti i hrvatske zajednice; 1992., umjesto obećanog mira, unijele su nam rat u Bosnu i Hercegovinu. HDZ i SDS legitimirale su agresiju Srbije, Crne Gore i Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu, predstavljajući to pred međunarodnom političkom javnošću kao unutrašnji sukob između tri strane, osnivajući svoje paradržavne tvorevine; 1995., došao je Sporazum iz Dejtona koji je zaustavio rat, donio tako željeni mir i dao perspektivu društvene i političke reintegracije Bosne i Hercegovine, dva entiteta nastala u ratu: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.
O potrebi političkog organiziranja bosanskih muslimana
Rusmir Djedović
Na prijelazu 20. u 21. stoljeće kod muslimana koji žive u Evropi javlja se potreba sistemskog promišljanja i definiranja svog ukupnog položaja na ovom kontinentu. Također, se javlja i svijest o adekvatnoj valorizaciji raznovrsnih potreba te zajednice na duhovnom, kulturnom i političkom planu. Pred takvim dilemama se nalaze i bosanski muslimani. Danas su u Evropi i Bosni i Hercegovini evidentni pokušaji muslimanskih intelektualaca da definiraju svoje ukupne društvene potrebe. Tako se javljaju razne „deklaracije“ koje tragaju za rješavanjem mnogih društvenih problema.
teme
Uloga općina u procesu stabilizacije i pridruživanja i apsorbciji sredstava iz pretpristupnih fondova EU
Goran Žeravčić
Ubrzo nakon rušenja Berlinskog zida, 1989. godine, Evropska Unija (EU) je započela sa aktivnostima bilateralnog približavanja sa zemljama središnje i istočne Europe potpisivanjem Ugovora o pridruživanju (European Agreement). Ti ugovori su pokrivali trgovinske odnose, politički dijalog, usklađivanje zakonodavstva i druga područja od uzajamnog interesa kao što su industrija, ekologija, transport, carine, itd. Vrlo brzo su uspostavljene zone slobodne trgovine između pridruženih zemalja i EU na bazi reciprociteta, ali sa asimetričnim kvotama. Kako je suradnja na gospodarskom planu od potpisivanja ugovora o pridruživanju snažno rasla, tako su se i aspiracije pridruženih zemalja za punopravnim članstvom pojačavale. Vrlo brzo na dnevnom redu EU se našlo pitanje proširenja. Ne ulazeći sada u sve aspekte procesa proširenja već 1993. godine tadašnjih 15 članica EU prepoznaju svoj interes u proširenju EU, čime pitanje daljeg širenja Europe na istok i jug prestaje biti pitanje „ako“ nego postaje pitanje „kada“. Kako prije ulaska u članstvo Europske unije svaka država-kandidat za punopravno članstvo mora prilagoditi svoje gospodarstvo institucije i pravni sustav standardima EU, koji su u slučaju većine zemalja srednje, istočne i jugoistočne Europe znatno viši od nacionalnih standarda, pitanje priključenja EU postaje pitanje njihove sposobnosti da odgovore postavljenim političkim, gospodarskim i administrativnim standardima.
Slušanost i negativni uticaji turbo-folka
Miralem Mejremić
Od prvobitne ljudske zajednice do danas muzika je uvijek bila povezana sa povijesnim, društvenim, ekonomskim, političkim i kulturnim dešavanjima. Uvijek je zanimanje za muziku bilo dosta aktuelno zbog toga što je veoma rano utvrđena činjenica da muzika djeluje i pozitivno i negativno na psihu čovjeka, na njegove postupke i reakcije. Znameniti kompozitor i učenjak Abu-l-Hasan navodi pojedine muzičke ljestvice koje mogu biti dobre i štetne, zatim, Platon je uvjeren da djelovanje muzike zavisi od načina muziciranja kojeg diktiraju pojedine muzičke ljestvice. Historija muzike pamti da se muzikom uvijek moglo djelovati kako na pojedinca tako i na šire mase. U posljednje tri decenije na području muzike i njenog djelovanja na čovjeka bave se pored ljekara, psihologa, muzikologa, sociologa i lingvisti, fizičari i informatičari.
Upravljanje komunalnim otpadom na području općine Gračanica i mogućnosti primjene naprednih tehnologija
Goran Krstović, Hasan Mostarlić
Zbrinjavanje otpada, posebno komunalnog, u većini lokalnih zajednica predstavlja veliki problem. Lokalne vlasti prema svojim mogućnostima poduzimaju korake na rješavanju tog problema, iako iz godine u godinu, uzrokovan užurbanim razvojem, problem postaje sve veći. S druge strane, pristupajući rješavanju problema sa viših nivoa federalne i kantonalne vlasti su donijeli niz zakona i strateških odredbi.
zavičaj
O tradiciji sufizma u Gračanici
Smajo ef. Mustafić
Sufizam kao fenomen islamske duhovnosti i zbilje koji je odnjegovao muslimanski genij u višestoljetnoj tradiciji islama u široj kulturnoj, pa i vjerskoj javnosti još uvijek nije dovoljno poznat. Promocija i javno predstavljanje više knjiga h. šejh Mustafe ef. Čajlakovića iz domena islamske duhovnosti i sufizma početkom 2008. godine u Gračanici, povod je da se progovori nešto više i ukaže na značajnu tradiciju sufizma u ovom gradu.
Gračanlija, Ibrahim ef. Muftić – tuzlanski muftija od 1876. do 1878. godine
Esad Sarajlić
U godišnjacima „Salnamei-Velajeti Bosna“ za hidžretsku godinu 1293.,1294.,1295., odnosno za godine 1876.,1877. i za 1878., redovno se navodi ime Ibrahima ef. muftije u Tuzli. „On bi morao biti muftija tuzlanski i poslije okupacije Bosne 1878. godine bar koju godinu“. U vrtlogu austro-ugarske okupacije i borbi za odbranu Tuzle, bio je progonjen, pa se povukao. U to vrijeme bosanski pravoslavci, kao i vodeći politički krugovi iz Srbije, razvijaju propagandu o pripajanju BiH Srbiji. Tuzlanski muftija Ibrahim ef. Muftić (Ganibegović) usprotivio se takvim zahtjevima. Ako Bosna može da bira, bila mu je prihvatljivija varijanta pripajanja Austriji, smatrajući da će Austrija uspostaviti bolji red nego Srbija i Crna Gora. U Tuzli se povela akcija sakupljanja potpisa za priključenje BiH Austriji kao civiliziranoj evropskoj zemlji. Pored muftije, akciju za sakupljanje potpisa u Tuzli za podnošenje predstavke vodili su „ispred muslimana Šemsibeg Tuzlić, Ibrahim-beg Džindo, hadži Mehmed Tevfik ef. Azabagić, kadija Mehaga Imširović i Mehaga Bešlagić (Bešlaga)“. Poslije Ibrahim ef., na dužnost tuzlanskog muftije dolazi hadži hafiz Mehmed Tevfik ef Azabagić.
Porodična kuća Mujkanovića u Lukavici, na Delića Visu
Fikret Konjić
Porodična kuća Mujkanovića u Lukavici, sa dvorištem i pomoćnim zgradama pravi je mali etnološki park. Nalazi se u mahali Delići (na južnim padinama Delića visa, 499 metara nadmorske visine), u neposrednoj blizini džamije, koju mještani zovu “donja”, jer se nekoliko stotina metara naviše, nalazi još jedna, koju zovu “gornja”. Kuća je tipična bosanska “čardaklija”, smještena u sredini dvorišta koje zauzima površinu od oko 800 kvadratnih metara. Kuća je dimenzija 7 x 8 metara, pozicionirana tako da su strane kuće okrenute prema stranama svijeta, na podrumu od suhozida koji je oblijepljen zemljom, u južnom dijelu visok oko 180 cm, a na sjevernom i istočnom nešto više od jednog metra. Podrum se nalazi ispod pola kuće u južnoj polovici i ima zemljanu podlogu “tle”. Na podrum su podignuti prizemlje i jedan sprat (čardak ) od šepera, oblijepljenog zemljom. Krov je prvobitno bio od drvene šindre.
Damjan Blagojević, najmlađi partizan Gračanice
Omer Hamzić
Bio je jedan od rijetkih partizana koji gotovo nikada nije spominjao svoju partizansku prošlost. Imao je zaista sjajnu partizansku biografiju i samo zahvaljujući bogu uspio je iznijeti živu glavu iz rata. Ali nikada to nije želio da upotrebljava kao adut za građenje karijere, za sticanje društvenih privilegija itd. Za razliku od mnogih koji su svoju partizansku priču „dizali do neba“, on je uvijek otvoreno govorio da u to vrijeme ni sam nije znao u što ide. Taj dio svog života, svoje mladosti, čuvao je za sebe kao neku čistu, netaknutu privatnost. Istina, samo kada mu je bilo izuzetno teško, dakle kada bi mu „zagustilo“ u Sočkovcu ili kad je trebalo razmijeniti mišljenje o nekom krupnijem pitanju, tražio je mišljenje, a često i pomoć od nekih svojih ratnih drugova. Najviše povjerenja imao je u generala Franju Herljevića, svog ratnog komandanta, sa kojim se pod stare dane intenzivno družio.
prošlost
Islamska kulturna baština Gračanice i okoline
Rusmir Djedović
U prilici smo da široj javnosti, prije svega onoj koju zanima islamska kulturna baština Gračanice i okoline, detaljno predstavimo jednu vrlo važnu kulturnu akciju koja se tokom 1966/67. godine, odvijala unutar institucija Islamske zajednice Bosne i Hercegovine i Odbora u Gračanici. Radi se o sakupljanju i obradi kulturnog blaga muslimana Bosne i Hercegovine. Značajnu ulogu u provođenju te akcije imali su imami i džematlije, a naročito posljednji gračanički kadija Ibrahim ef. Mehinagić.
Okružna oblast Donja Tuzla pod upravom Fridriha von Foglara od 1894. do 1912. godine
Mina Kujović
Postupajući po članu XXV berlinskog mirovnog ugovora, Austro-Ugarska Monarhija je tokom druge polovine 1878. godine izvršila okupaciju Bosnu i Hercegovinu, a odmah zatim počela uspostavljati i učvršćivati svoju upravu i administraciju nad okupiranim područjem. Carskom odlukom od 9. marta 1879. godine, pri Zajedničkom ministarstvu financija osniva se posebno odjeljenje – Odjeljenje za poslove Bosne i Hercegovine, koje je preko Zemaljske vlade u Sarajevu upravljalo poslovima u Bosni i Hercegovini sve do 1818. godine i konačnog raspada Austro-Ugarske Monarhije. Zemaljsku vladu činili su zemaljski poglavar, civilni adlatus i šefovi odjeljenja. Zemaljski poglavar je bio titularni šef vlade, ali je vladom neposredno rukovodio civilni adlatus koji je bio neposredno podčinjen Odjeljenju za Bosanske poslove pri Zajedničkom ministarstvu finansija.
Izložba fotografija i dokumenata o čelnicima lokalne uprave u Gračanici (1858. – 2008.)–poticaj za dalja istraživanja
Omer Hamzić
Specifičan položaj i povijesni razvitak Gračanice i njezine okoline (sjedište kadiluka za vrijeme osmanske i kotara za vrijeme austrougarske vlasti, te sreza u vrijeme monarhističke Jugoslavije) dao joj je obilježje cjeline, koja je pogodna za znanstveno istraživanje bogatih regionalnih i lokanih povijesnih procesa u ovom dijelu Bosne. Drugim riječima u ovom gradu oduvijek se „obnašala“ neka vlast, kojom se dirigovalo iz Carigrada, Beča, Beograda ili Zagreba, najmanje iz Sarajeva, sve do ovih naših dana. Ali ta je vlast u svom kontinuitetu imala i neke svoje specifičnosti, nekad više, a nekad manje autonomije, takozvane „lokalne samouprave“. Tu su vlast obnašali neki čelni ljudi, postavljeni od neke više instance ili birani, istina rjeđe,voljom naroda. Ko su bili i kakvi su bili ti ljudi?
Iz prošlosti Matuzića, sjedišta današnje općine Doboj Jug
Miralem Begić
Prilikom istraživanja povijesti Matuzića, historičar Zavičajnog muzeja Doboj, prof. Brano Belić je 25. oktobra 1985. godine, u emisiji bivše JRT “Znanje-imanje“, koja se snimala iz Matuzića, rekao da su Matuzići dobili ime po Matuzama, a to je rodovsko ime doseljenika iz Crne Gore, najvjerovatnije iz graničnog područja prema Hercegovini. U Crnoj Gori i danas postoji naselje koje se zove Matuzi.
riječ
Književni stil i poetska funkcija u romanu “Derviš i smrt”
Tomas J. Batler
Meša Selimović je savremeni bosanski književnik koji je skoro dvadeset godina pisao relativno nepoznat. Pre “Derviša i smrti”, 1966, izdao je tri zbirke kratkih pripovedaka “Prva četa”, 1950, “Tuda zemlja”, 1962, “Magla i mjesečina”, 1965; i jedan roman “Tišine”, 1961. Pored ovog, objavio je zbirku članaka “Eseji i ogledi”, 1966, i završio je studiju o srpskom književnom jeziku “Za i protiv Vuka”.
Dvije pjesme o dva grada
Omer Ć. Ibrahimagić
Skica za portret sugrađanina–Hajrudin Junuzović
Osman Puškar
Sin majke Zahide i oca Mehmeda – Mehe, rođen 27.10.1934. godine u selu Malešići, gdje je proveo rano djetinjstvo, porastao i vratio se gradu Gračanici. Sasvim običan, a neobičan čovjek. Miran, a energičan. Tiho sujetan i strašno odgovoran. Zamorno vrijedan. Nadasve, pošten i prepoznatljivo, nenametljivo ambiciozan. Jednostavno, jedan od onih koji grade odnose reda, rada, stila, kulture i lijepog ponašanja. Nekada davno političar i vojnik, kratko vrijeme privrednik, menadžer, socijalni radnik i humanist, prosvjetitelj i drag učitelj, entuzijast i poslenik u kulturi i obrazovanju, amater i profesionalac, slikar za svoju dušu, a na radost onih koji slike vide. Čovjek čija je želja da grad kojem je posvetio, pa gotovo sav svoj život, bude ljepši, kulturniji, humaniji, europskiji, ali koji ima duh Bosne i miris ocvale trešnje. Mnogo toga mu se u životu ostvarilo, još više ostalo nedostižno.
Nove knjige
Tito i Bosna i Hercegovina, Zbornik radova, izd. Savez društava Tito u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 2007.
U Sarajevu je u novembru 2006. održan Regionalni naučni skup “Tito i Bosna i Hercegovina”. Raif Dizdarević je, u Uvodnoj riječi, istakao dužnost vraćanja “objektivno i kritički – istorijske istine u znanje ljudi i u društvenu svijest, da se činjenicama suprotstavljamo svim krivotvorenjima i jednostranim ocjenama o tom vremenu i o Titovom doprinosu”. Organizator skupa–Savez društava Josip Broz Tito, uspio je da, u kratkom vremenskom roku, prikupi radove učesnika i objavi ih u posebnom zborniku. Naučne teme pozicionirane su po svojim sadržajima u sedam tematskih oblasti: “Tito, NOB i BiH”; “Državnost, ravnopravnost i nacionalno pitanje”; “Ekonomika i društveni razvoj”; “Međunacionalni odnosi i religija”; “Odbrana suvereniteta”; “Titova ličnost”; “Sjećanja”. Zbornik također sadrži pisane poruke i usmena gledišta izražena, u okviru diskusije, koja se odnose na teme i sadržaj navedenog skupa. On, uz različita kritička promišljanja, aktuelizira brojna pitanja i ukazuje na potrebu za daljim nastavkom organiziranja sličnih skupova o značajnim deiodeologiziranim temama iz novije historije.
Esad Sarajlić, Gradačac sa okolinom u prošlosti, BZK „Preporod“ Gradačac, 2008.
Rukopis knjige Esada Sarajlića Gradačac sa okolinom u prošlosti, obima 573 stranice, dijahronijski je strukturiran u sedam poglavlja: Najstarija prošlost i antičko doba; Srednji vijek; Osmanski period; Austro-ugarski period (1878.-1918.); Kraljevina SHS Jugoslavija (1918.-1941.); Školstvo; Stanovništvo. Naprijed su dati Riječ autora i Uvod, a pozadi Index imena, Literatura i Rječnik turcizama. Radi se o djelu izvanredne naravi i velikog društvenog i kulturnog značaja. U naučnoj klasifikaciji ovaj rukopis pripada tipu monografskih studija opšte i kulturne historije. Svoje monografske elemente on izražava u činjenici da se odnosi na opštu historiju jednog grada, Gradačca, i da su u istraživanju, opisivanju, analiziranju komentiranju njegove prošlosti prisutni svi relevantni monografski elementi, odnosno, općehistorijski pregled je dat kroz analizu političkog, ekonomskog, vojnog, administrativno-upravnog, obrazovnog, kulturnog, demografskog aspekta jednog naselja i njegovih ljudi.
Sead Dizdarević, Ustavno pravo, Planjax, Tešanj, 2007.
Kako piše autor u svom predgovoru, ova knjiga nastala je povodom dugotrajnih i opširnih rasprava o mogućim ustavnim promjenama u Bosni i Hercegovini. U njoj se na vrlo pregledan način rasvjetljavaju neka pitanja nivoa i razvoja ustavnog prava u susjednim i drugim evropskim i američkim državama, uz komparaciju uticaja tog savremenog ustavno-pravnog poretka sa prilikama u Bosni i Hercegovini. U traganju za mogućnošću kvalitetnijeg uređenja ustavnih odnosa u našoj zemlji, autor je više pažnje posvetio „osnovama ustavnog prava kao ključnim temeljima na kojim egzistira ustavno pravo u evropskoj i anglosaksonskoj praksi i, posebno, funkcionisanju organa državne vlasti.“ U poglavlju o razvoju ustavnosti u Bosni i Hercegovini autor posebno skreće pažnju na državno-pravni kontinuitet ove zemlje od njenog prvog pomena (u čuvenom spisu vizantijskog cara Konstantina Porfirogeneta „De administrando imperio“) do uspostavljanja nezavisnosti i državne suverenosti, odnosno ustavnog razvoja poslije 1990. godine.
Salih Jalimam, Duhova susretanja (historiografija), Hijatus, Zenica, 2006.
Rad autora Saliha A. Jalimama podijeljen je u pet segmenata: uvodni dio, djelatnost Dominikanskog reda, aktivnost katoličke crkve i dominikanaca krajem 13. i početkom 14. stoljeća u srednjovjekovnoj Bosni, zaključak, te bibliografiju i literaturu. U centralnom, trećem poglavlju – aktivnost katoličke crkve i dominikanaca – autor je dokumentovano obradio dolazak i djelovanje franjevačkog reda, sukob franjevaca i dominikanaca, te učvršćenje franjevačkog reda u srednjovjekovnoj bosanskoj državi.
Nijaz Omer, Đavo, mit i istina. Traktat o zlu, Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“, Gračanica 2008.
Knjiga Đavo, mit i istina ili Traktat o zlu iscrpno tematizira intrigu prokletog šejtana kod jevreja, kršćana, hrišćana i muslimana, dakle, dominantno u duhovnom i kulturnom prostoru Evrope i prostoru istoka iz kojeg nam dolaze Tevrat – Stari zavjet, kanon Biblije, talmudska literatura, Novi zavjet i Časna knjiga Kur’an, t.j. objave monoteističkih religija.
Husein Šehić, Davni spomen (pjesme), Bosanska riječ, Tuzla 2008. godine
Sredinom aprila 2008. godine u Lukavcu se sakupila četa mala, ali odabrana – na Sedamnaestom memorijalu pjesniku Avdi Mujkiću. Memorijal je održan pod motom jednog od antologijskih Avdinih stihova:
Nema tebi umrijet, nek’ je jasno
Nema tebi da govore kako život
otkucava…
Atifa Dolinar-Terzić, Radi čovječenja do očovječenja (pjesme), „Grin“, Gračanica, 2006.
Poetski senzibilitet Atife Dolinar-Terzić sve više buja i dobija na snazi, što je vidljivo,evo, iz njene četvrte, istina, omanje zbirke poezije. U ovaj rukopis uvrštene su i n neke iz njenih prethodno objavljenih knjiga, ali to ne narušava kompoziciju ponuđenog rukopisa niti tematsku cjelinu poezije. I ove pjesme su prirodan nastavak njenoj do sada tri objavljene zbirke stihova: Tekbirima kosmos odjekuje (Sarajevo, 1966.), ,Na nebu zasja zvijezda nova i Sehara moje majke, objavljene 2000. godine u Sarajevu.
Hajrija Bećirović, Istina života (poezija), Planjax, Tešanj 2007.
Ovo je deseta po redu pjesnička knjiga gračaničkog pjesnika Hajrije Bećirovića (rođen 1945.), koji se počeo javljati u štampi i periodici od 1961. godine. Pore samostalnih stihozbirki, zastupljen je i u brojnim zajedničkim knjigama i zbornicima,a u poznim godinama, kada je potpuno izgubio vid, pokazao se kao vrijedan književni i kulturni aktivist organizacije slijepih i slabovidnih lica Tuzlanskog kantona.
Ahmed Spahić, Političko organizovanje na putu islama, BZK „Preporod“, Gračanica 2008.
U ovoj knjizi autor osjeća i promišlja aktualno bosanskohercegovačko stanje pasivnosti i ravnodušnosti. On reagira na to već izvjesno vrijeme: odlukom da je sazrelo vrijeme za novu političku snagu koja će biti vođena duhom islama, deklaracijom o Narodnoj islamskoj stranci, intervjuima i razgovorima i, konačno, ovom knjigom. Logičan je to rezultat dvadeset godina autorovog bavljenja društvenom situacijom i političkim organiziranjem Bošnjaka u Bosni i Hercegovini. Još od kasnih osamdesetih Ahmed Spahić neumorno se zanima za dobro muslimana i Bošnjaka, a nakon prijelomne devedesete godine i zaživljavanja novog političkog poretka, politički se aktivno zalaže i radi na ostvarivanju ideja koje su u startu imale islamski predznak.
listovi…
Listovi gračaničkog kalendara od 25.11.2007. – 30.04.2008.
Omer Hamzić
29. 11. 2007.
33. sjednica Općinskog vijeća Gračanica: na pomolu rješenje već zaboravljene (promašene?) investicije Privredno-kulturno-sportskog centra (PKSC) u Gračanici i fiskulturne sale za gračaničke srednjoškolce, podrška vijećnika Poslovnoj zoni „Širbegović“
Pitanje izvođenja nastave fizičkog odgoja (sportske sale) za srednjoškolce u Gračanici, ostalo je, neriješeno, takoreći, od osnivanja tih škola. Nakon zastoja i obustave dalje gradnje Privredno-kulturno-sportskog centa (PKSC) na Bazenu, čija je fiskulturna dvorana bila namijenjena i za izvođenje nastave fizičkog odgoja gračaničkih srednjih škola, to se pitanje još više zakomplikovalo a njegovo konačno rješenje prolongiralo u nedogled.
dodatak
Glosar novih autora
