Prof. dr. Omer Hamzić
Premda nismo imali namjeru da se više “zavraćamo”, inače, teškoj temi prošlog broja našeg časopisa u okviru koje smo pokrenuli pitanje “Ko je ubijao civile po Gračanici” – i općenito temi procesuiranja i nekažnjivosti ratnih zločina (1992. – 1995), ne možemo, a da se, ipak, kratko ne osvrnemo na odjeke tog našeg istraživanja u javnosti i pojedinim institucijama, lokalnim prvenstveno, nama najbližim. Podsjećamo da smo odmah nakon promocije broja, 22. 1. 2024., neke naše inicijative i zahtjeve, kako smo i najavili u časopisu, a i na samoj njegovoj promociji, pismenim putem proslijedili na najvažnije adrese u lokalnoj vlasti u Gračanici i Tužilaštvu Tuzlanskog kantona s ciljem da se, napokon, pokuša nešto konkretno uraditi na prijavljivanju i procesuiranju ratnih zločina na lokalnom i širem području. Barem ono što se, realno, može. Kako do zaključenja ovog broja sa tih adresa nije stigao nikakav odgovor niti neka pozitivna reakcija, odlučili smo da tu činjenicu, kakva god je, podijelimo sa javnošću, pa faksimile poslatih dopisa spomenutim institucijama objavljujemo u prilogu ovog osvrta, s nadom da će se tu, ipak, nešto promijeniti nabolje. Jer, teško je prihvatiti istinu do koje smo došli u našim istraživanjima–da za ratne zločine, počinjene po Gračanici do sada niko nije odgovarao, a još je teže pomiriti se s tim (kako je krenulo) da će tako i ostati. Da se to ne bi dogodilo, mi smo, ovdje u ovom časopisu uradili ono što smo mogli. Istražili smo i popisali sve ratne zločine, počinjene na području Gračanice. Rezultate istraživanja, sa prijedlozima kako i šta dalje proslijedili smo našim zvaničnicima i institucijama “na dalji postupak”, pisali im sa optimizmom i uvjerenjem da kucamo na prava vrata. Iste materijale proslijedili smo i lokalnim rukovodstvima boračkih udruženja. Sa svih tih adresa, nažalost, dobili smo odgovor šutnjom koja bolno odzvanja. Umjesto podrške, potpisnik ovih redova već trpi posljedice što je uzeo sebi za pravo da istražuje, predlaže i piše na “nenadležne”, po svemu sudeći nedodirljive adrese. Šutnja sa tih adresa, poruka je, ustvari, da takvi pisci mogu i dalje “pisati kukom po ledu”. Ionako to nikog ne zanima, što je u najmanju ruku za žaljenje–ako ne i za plakanje.
Ključne riječi: Gračanica, ratni zločini, procesuiranje, istraživanje ratnih zločina
Prof. dr. Ajdin Huseinspahić
Tokom XX. vijeka Bošnjaci su, u vrlo teškom i zahtjevnom društveno-političkom kontekstu inicirali i organizovali nekoliko okupljanja koja bi mogli označiti “svebošnjačkim saborovanjima”, jer su tim skupovima prisustvovali najodgovorniji bošnjački predstavnici na svim poljima društveno-političkog djelovanja od akademskog, kulturnog, privrednog i vjerskog do onog stranačko-političkog. Pažljivom analizom tih svebošnjačkih okupljanja tokom XX. vijeka izdvojili smo tri svojevrsna sabora, odnosno kongresa i to: prvi 1928., drugi 1993. i treći 1994. godine. Na tim kongresima/saborima su bošnjački intelektualni, kulturni, politički i vjerski predstavnici razmatrala najvažnija društveno-politička pitanja za opstanak Bosne i Hercegovine i bošnjačkog naroda. Shodno zauzetim stavovima utvrđivane su smjernice temeljem kojih je trebala biti usmjeravana i bošnjačka politika. Svaki od prethodna tri sabora pred bošnjačke intelektualce je postavljao vrlo teške izazove kojima je valjalo odgovoriti na najadekvatniji način shodno vremenu i prostoru u/na kojem su se nalazili Bošnjaci, u skladu sa maksimom secundum loca et tempora. U radu su kontektualizirane društveno-političke okolnosti u kojima su održana sva tri bošnjačka kongresa/sabora, predstavljeni njihovi ciljevi, zaključci i posljedice. Protekle su već dvije decenije u XXI. vijeku, a Bošnjaci još uvijek nisu pokrenuli ozbiljnije akcije na okupljanju kulturno-intelektualnih, privrednih, vjerskih i političkih predstavnika koji bi, uz objedinjavanje i prevazilaženje svih unutrašnjih razlika, stranačkim subjektima na bošnjačkoj političkoj sceni, pomogli da se što efikasnije nose sa izazovima savremenih društveno-političkih procesa, unutrašnjih, regionalnih i globalnih. Umjesto da se pokrenu, Bošnjaci kao da čekaju pokretača izvana, određen spiritus movens. Kao da ne uočavaju da bi pokretač prvog svebošnjačkog sabora u XXI. vijeku trebao dolaziti od njih samih, odnosno od strane članova bošnjačke akademske, kulturne, vjerske, privredne i političke zajednice, uključujući i ostale kvalifikovane i zainteresovane subjekte društva. Ukoliko pak Bošnjaci smatraju da još uvijek nije vrijeme za svebošnjačko saborovanje i definisanje temeljnih principa bošnjačke politike u XXI. vijeku, valjalo bi da barem izvuku pouku iz prošlosti kad su se okupljali na najširoj platformi pod kišom granata i u vremenu kad su bili žrtvom agresorskih i fašističkih politika iz susjedstva, a koje su za posljedicu imale ekonomicid, urbicid i genocid.
Ključne riječi: Bošnjaci, kongres, sabor, principi.
Admir Čavalić, MA
Svake godine, 9. maja, se u Bosni i Hercegovini podsjeća na učešće Armije Republike Bosne i Hercegovine u okviru vojne parade koja je održana u Parizu povodom 50. godina završetka Drugog svjetskog rata odnosno Dana pobjede nad fašizmom. Riječ je o izuzetnom događaju koji svjedoči međunarodnom priznanju vojske i države Bosne i Hercegovine. Međutim, Armija Republike Bosne i Hercegovine taj dan nije bila na vojnoj paradi iz razloga zato što se vojna parada nije održala u utorak, 9.maja, već dan ranije, u ponedjeljak, 8.maja kada većina europskih zemalja obilježava Dan pobjede (nad fašizmom). Cilj ovog rada je da prikaže ovu grešku u datumu, predstavi uzroke greške, te objasni kompleksnost i značaj dva datuma (8. i 9.maj) u modernom vremenu. Još važnije, cilj je da se prestane sa ponavljanjem ove greške i to pri budućem obilježavanju Dana pobjede nad fašizmom, bez obzira da li se to dešavalo 8. ili 9. maja. U radu se također otvara pitanje budućnosti obilježavanja 9. maja kao Dana pobjede nad fašizmom u Bosni i Hercegovini, a zbog činjenice da ovaj datum iz godine u godinu, sve više pretvara u ruski nacionalni praznik.
Ključne riječi: Dan pobjede nad fašizmom, Armija Bosne i Hercegovine, vojna parada u Parizu
Prof. dr. Omer Hamzić
Ovo je priča o preduzeću koje je osnovano i razvijalo se u socijalizmu, koje je svoje vrhunce doživjelo na vrhuncu samoupravnog socijalizma, u vremenu radničkih savjeta, zborova radnika, delegata i delegacija, komitetskih direktora, sindikalnih zimnica i radničkih odmarališta… Besplatnog liječenja i školovanja. Besplatnog? Ovo je preduzeće, uspjelo preživjeti rat… Stavilo se u funkciju odbrane Bosne i Hercegovine, proizvodilo onako i onoliko koliko se moglo. Gračanička štamparija je preživjela i rat i privatizaciju. I uspjela ostati na nogama do danas. Nastavila je proizvodnju u svojoj djelatnosti, dok su sve ostale bivše državne štamparije u Bosni i Hercegovini, i one veće i manje od nje – nestale… Po zakonu džungle. Ovo je (i)storija o nastanku i razvoju jednog uspješnog socijalističkog (društvenog i državnog) preduzeća, jednog od rijetkih, koje se transformisalo u uspješnu “kapitalističku” privatnu kompaniju… Želja je autora bila da ponudi javnosti jednu historijsku sliku (a ne ekonomsku studiju) o privrednom razvoju Bosne i Hercegovine u drugoj polovini 20. i s početka 21. stoljeća kroz slučaj jedne relativno male kompanije kakva je gračanička štamparija. I da sve to uklopi u lokalnoj javnosti već posvojeni svoj slogan “Gračanica od posla čaršija”.
Ključne riječi: Štamparija Gračanica, “Grin”, socijalizam, proizvodnja, radnički savjet, grafička djelatnost, papirna ambalaža
Marko Matolić
Arhiv Franjevačkog samostana Tolisa posjeduje dva dokumenta koji govore o sudbini dvaju topova koje je austrougarska okupaciona vlast zatekla u Gračanici. Autor prvog dokumenta je fra Martin Nedić (1810-1895), koji je bilješku o gračaničkim topovima ostavio u svojoj obimnoj rukopisnoj svaštari nazvanoj Prolokol. Druga bilješka potiče od fra Pave Kneževića (1843-1896), koji je bio na službi župnika u Špionici od 1876. do 1885. godine. Njegov zapis kompilirao je 1935. godine špionjački župnik fra Petar Ević (1890-1985) u tekstu pod nazivom Kratke povjesne crtice o župi Špionici. Kako iz ovih zapisa i pomoćne literature doznajemo, nakon što je austrougarska vojska zauzela Gračanicu, u njoj je zatekla dva topa koja su obećana župniku u Špionicu kako bi od njih izlio zvona. Fra Pavo Knežević opisuje svoje pokušaje i konačni uspjeh u nabavci topova koje je potom fra Martin Nedić poslao u Pečuh i tamo su od njih izlivena tri zvona za Špionicu: veliko, težine 278 kilograma, koje je bilo posvećeno sv. Josipu, zaštitniku župe; srednje, posvećeno Blaženoj Djevici Mariji, težine 170 kilograma i malo, težine 83 kilograma, posvećeno svetim apostolima Petru i Pavlu. Od preostalog materijala saliveno je i jedno malo zvono za župu u Semeljcima koje je bilo teško 58 kilograma. U vrijeme Prvog svjetskog rata, 1916. godine, veliko i malo zvono oduzeti su iz špionjačke župe kako bi od njih bili izliveni – topovi.
Ključne riječi: Gračanica, topovi, katolička župa Špionica, zvona, austrougarska okupacija, fra Martin Nedić, fra Pavo Knežević.
Muhamed Nametak
Nakon pada Bosne i Hercegovine pod Austro-Ugarsku, nova vlast je pristupila formiranju administrativnog aparata. Bosni i Hercegovini je falilo kadra neophodnog za napredak u sferi poljoprivrede i poduzetništva. Jedan od temeljnih preduslova za ta napredak, kapital, nije bio institucionalno i u praksi razvijen. Pokušavajući da ostvari napredak, austrougarska administracija dovela je stručnjake iz Monarhije poput Karla Stefanowskog. Veći dio svog radnog vijeka, koji je okončan 1910. godine on je proveo u Bosni i Hercegovini. Tokom 1886. bio je zadužen od strane zajedničkog ministra finansija Benjamina Kallaya da izradi studiju, koja će analizirati stanje kredita u zemlji i predložiti mjere za njegovo ozdravljenje. U ovom radu donosi se u njemačkom originalu čitav tekst tog elaborata, koji je značajan ne samo iz aspekta razvoja finansija, već i kao svjedočenje jednog savremenika o tome šta je sputavalo razvoj bosanskohercegovačkog agrara i koji problemi su mučili, uglavnom ruralno stanovništvo. Stefanowski se u ovom elaboratu bavi prilikama u Sjevernoj Bosni.
Ključne riječi: kmetovi, selo, Bosanska Gradiška, Gračanica, zelenaši, pijanstvo, kredit, poljoprivreda
Mina Kujović
U sarajevskim novinama Srpska riječ od 27. juna 1907. godine objavljena je kratka informacija kako u kamenolomu u blizini Gračanice (kamenom majdanu) vlasnika Ignac a Rozenšpica radnici, a naročito oni srpske nacionalnosti, težaci iz Gračanice rade i do 15 sati dnevno i da im je radno vrijeme trajalo od jutra do uvečer. Anonimni pisac članka se pita da li u Gračanici ima neko ko to može spriječiti. U vezi sa ovom javnom kritikom, nadležni organi su po nalogu Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu sproveli istragu u Kotarskom uredu u Gračanici. Prilog se odnosi na tok i rezultate istrage u vezi sa tim člankom.
Ključne riječi: Gračanica, kamenolom, Ignac Rozenšpic, istraga
Edin Šaković
Ibrahim Avdić iz Gračanice, odlikovani partizanski borac i ratni vojni invalid, član Komunističke partije Jugoslavije, poslije završetka rata upućen je na izučavanje zanata i školovanje u vojni Invalidski dom u Novom Sadu. Tu je doživio incidente u kojima je diskriminiran zbog nacionalne pripadnosti, pretrpjevši čak i fizički napad. Tamošnje partijsko rukovodstvo, umjesto da ga zaštiti i suzbije pojave nacionalizma i šovinizma u vlastitim redovima – stalo je u zaštitu izgrednika, naprasno isključivši Avdića iz Komunističke partije, u koju je primljen još 1944. godine, kao borac partizanske 2. krajiške brigade. Žalba koju je Ibrahim naknadno podnio, uz izjavu njegovog suborca, Huse Halilovića, svjedoči da “bratstvo i jedinstvo” u tom vremenu nije zaživjelo čak ni među članovima vladajuće – i jedine političke organizacije, Komunističke partije Jugoslavije. Ovaj članak napisan je na osnovu nekoliko dokumenata sačuvanih među arhivskom građom nekadašnjeg Sreskog komiteta Komunističke partije Gračanica, koja se danas čuva u Arhivu Tuzlanskog kantona.
Ključne riječi: Ibrahim Avdić; Gračanica; Komunistička partija; Jugoslavija; Srbija; Bosna i Hercegovina; Invalidski dom Novi Sad; Srbi; Bošnjaci; Muslimani; međunacionalni odnosi; bratstvo i jedinstvo; međunacionalne suprotnosti; nacionalizam; šovinizam.
Adnan Hadžiabdić
Bez pretenzija na dublju analizu i konačnu ocjenu, ovim člankom skreće se pažnja na postojanje “Dobojskog lista” koji se kao regionalno glasilo pojavio 25. 9. 1946. godine u susret izbora za Ustavotvornu skupštinu Narodne Republike Bosne i Hercegovine. Pokrivao je 12 srezova tadašnje dobojskog regije i imao sva obilježja strogo kontrolisane novine, koja je, kao i ostala štampa, bila u funkciji Narodnog fronta i partije u fazi političke mobilizacije naroda za izbore. Nakon šestog broja, list je ugašen. U međuvremenu uspješno su provedeni izbori. Uz sve slabosti koje su karakteristične za tadašnja sredstva informisana koja su bila pod strogom kontrolom komunističkog režima i to njegove početne faze, tekstovi objavljeni u “Dobojskom listu” mogu poslužiti kao izvor za stvaranje historijske slike jednog vremena na širem dobojskom području.
Ključne riječi: Dobojski list, Doboj, Gračanica, novine, štampa
Fikret Ahmedbašić
U ovom kraćem zapisu, autor je skrenuo pažnju na jedno već zaboravljeno naselje koje je odavno ostalo bez svojih stalnih žitelja. Podsjetio je i na široki predio Ćetovilje, na kojem je bilo to malo naselje. Prije dvadesetak godina taj čitav predio prepoznat je kao potencijalno zanimljiv turistički resurs (rekreacija, lov, zimski turizam). U opštini Gračanica ozbiljno se razmišljalo o korišćenju tih resursa, izgradnji vještačkog jezera na rijeci Ćetovilji itd. Urađene su i neke prethodne studije, ali je sve brzo palo u zaborav. Uz ovu etnološku skicu i podsjećanje na jedno malo naselje kojeg više nema, neka ovo bude podsjećanje i na već zaboravljene ideje o mogućnostima korišćenja tih potencijala.
Ključne riječi: Ćetovilja, Ćetoviljska dolina Ahmulje, Soko, Prijeko Brdo, Gračanica,
Prof. dr. Omer Hamzić
U svom životu ovaj “lik zavičaja” radio je više različitih poslova, gradeći uspješnu karijeru jednog tipičnog, kako se u vremenu socijalizma imenovalo, društveno-političkog radnika. Po pozivu i zvanju učitelj, radio je uglavnom u prosvjeti, uz povremene izlete na poneku čelnu političku funkciju u opštini (Sindikat, Socijalistički savez). Svojim držanjem, umjerenim stavovima i izraženim smislom i talentom za likovnu umjetnost, spadao je među ugledne ljude ove čaršije, završivši radnu karijeru na dužnosti posljednjeg socijalističkog predsjednika izvršnog odbora opštine, koji je predao vlast pobjednicima prvih višestranačkih izbora, u novembru 1990. godine. Premda je slikao za svoju dušu, tražeći u likovnoj umjetnosti oazu za vlastiti predah i odmor, uspio je naslikati mnoge portrete i pejsaže koji govore o jednom talentu, koji sticajem okolnosti nije mogao doći do punog izražaja. Njegov život bi zasigurno bio puniji da je manje radio poslove koje je manje volio, a više slikao i stvarao. Ali nije bilo sve do njega.
Ključne riječi: Hajrudin Junuzović, Gračanica, Malešići, Narodni univerzitet, Sinaj
Jusuf Trbić
Književnost je fascinantno područje koje nas vodi u različite svjetove i omogućava nam da doživimo različite sudbine i iskustva. Autor članka naglašava ne samo važnost riječi i knjiga, koje obogaćuju našu stvarnost, već posebno ističe važnost i odlike onog književnog postupka, koji kombinira stvarne i lažne elemente, fragmentarnost i mistifikaciju. Za primjer navodi Danila Kiša, koji je vješto koristio takve tehnike u svojim djelima. Njegov roman “Grobnica za Borisa Davidoviča” je izvanredan primjer književne mistifikacije, gdje se na zanimljiv način prepliću stvarnost i fikcija U književnim djelima u kojima pisci primjenjuju takav postupak, oni se pojavljuju ne više kao “božanski” stvaraoci, već kao bilježnici koji iznose činjenice i njihove izvore. Ali ni ti izvori nisu stvarni jer je u književnom djelu Izvor svega bukvalno sam stvaralac: i imena i događaja i “čitavog tog fiktivnog svijeta”. U pravu je autor kad tvrdi da su izvori “samo dio ukupne mistifikacije koju tekst proizvodi.”. U ovom članku pruža čitaocu retrospektivu nastanka i zanimljivog “putešestvija”svog romana “Legenda o Bijeloj džamiji”- od stvarnosti do fikcije i nazad. Upravo u tom romanu vješto se prepliće ta “pomalo neobična mješavina dokumentarnog i književnog, fiktivnog i stvarnog, sna i stvarnosti”: Radi se o 30 vješto poredanih tekstova, zapravo fiktivnih pisama i dokumenata koji nisu nikad postojali u stvarnosti. Arhaičnim stilom i jezikom kojim su ispisani ti tekstovi postiže se njihova autentičnost dok lebde između stvarnosti i sna. Tako i počinje “tajni život romana”.
Ključne riječi: Legenda o Bijeloj džamiji, Bijeljina, Jusuf Trbić, književnost, roman
Prof. dr. acc. Izet M. Mašić
U Gračanici je 14. 12. 2023. godine Medžlis Islamske zajednice Gračanica, u okviru svojih programskih aktivnosti, organizovao Kolokvij (Okrugli sto) na temu “Muhamed Seid Mašić–alim, publicista, prevodilac i pisac tariha – 110 godina od rođenja (1913. – 1978).” Na skupu su govorili: akademik Izet Mašić (sin Muhameda Mašića) o temi “Život i djelo Muhameda Mašića”, prof. Mehmedalija Hadžić “Kur’anski i hadiski sadržaj i značenja u pjesmi Muhameda Mašića “Istiniti snovi”, svoje izlaganje “Tarihi i poezija Muhameda Seida Mašića na arapskom jeziku” priložio je Naval Hadžiavdić. Ovaj skup tematski je zaokružio prof. dr. Omer Hamzić, sa svojom temom pod naslovom “Muhamed Sejid Mašić na stranicama “Gračaničkog glasnika”, putem kojih se Mašić praktično “vratio” iz zaborava. Širi izvještaj sa tog skupa već je objavljen u prošlom 56. broju ovog časopisa u rubrici “Listovi gračaničkog kalendara” na str.338 – 339. U tom izvještaju, najavljeno je da će se neka izlaganja sa tog skupa (ili njihovi dijelovi) objaviti u narednim brojevima “Gračaničkog glasnika”. Shodno toj najavi, u ovom broju objavljujemo dio izlaganja prof. dr. acc. Izeta Mašića u kojem, na jedan pristupačan način, široj publici predstavlja znanstveni opus Muhameda Mašića. Odlučili smo se za ovaj dio njegovog izlaganja kako bi pružili osnovne informacije o intelektualnoj zaostavštini tog znamenitoga Gračanlije svima onima koji budu zainteresovani ne samo za upoznavanje, već i proučavanje tog djela.
Ključne riječi: Muhamed Seid Mašić, bio-bibliografski podaci, znanstveni opus.
Prof. dr. Enes Durmišević
Amir Džinić
Dr. sc. Šefko Sulejmanović
Prof. dr. Omer Hamzić
Povodom istraživanja civilnih žrtava rata i ratnih stradanja Gračanice, koje je poduzela Redakcija Časopisa „Gračanički glasnik“, u ovom prilogu autor iz svog ugla aktuelizira pitanje krivičnog progona ratnih zločina u domaćem pravosuđu i iznosi svoje stavove o evidentnim slabostima u toj oblasti. Potkrepljuje ih javnosti dostupnim podacima koji ukazuju na usporavanje, pa i potpuni zastoj u krivičnom progonu ratnih zločina u Bosni i Hercegovini. Autor se ne bavi uzrocima takvog stanja, smatrajući da su dovoljno poznati. Unatoč tome, ova problematika je, nažalost, već duže vremena na margini društvenog interesovanja. Mada je puno faktora koji su tome doprinijeli, oštrica kritike u ovom tekstu uperena je samo prema domaćim tužilaštvima koja su zakonski zadužena da pokreću postupke, obavljaju istrage i konačno da podižu optužnice protiv počinilaca ratnih zločina – i po pristiglim prijavama i po službenoj dužnosti. Rezultati rada/nerada domaćih tužilaštava najbolje su vidljivi na terenu, kad se malo pažljivije razgledaju cifre i statistike po njihovim izvještajima. Što se tiče općine (sada grada) Gračanica, na kojoj je fokus ovog istraživanja–rezultat je nula. Na osnovu toga, moglo bi se zaključiti da ratnih zločina na ovom području nije ni bilo. A bilo ih je itekako. Zato je Redakcija „Gračaničkog glasnika“ poduzela opsežno istraživanje s ciljem da dokumentuje sve te zločine i tako skrene pažnju nadležnog Tužilaštva na Gračanicu, koja se ovdje promatrana samo kao primjer (slučaj), jedan od mnogih. Jer, ima puno gradova većih stradalnika u Bosni i Hercegovini od Gračanice koji uzalud čekaju pravdu. Nažalost. Ove porazne činjenice drugačije se gledaju iz ugla žrtve, a drugačije iz ugla vlasti i politike, ako se uopće i gledaju. Iako se trudio, autor, u ovom prilogu nije uspio potisnuti svoje lično tragično iskustvo. Otuda i izvjesna doza subjektivnosti u ovom tekstu. To svakako treba imati u vidu, da bi se pravilno razumjeli ponuđeni stavovi i pozivi nadležnim da se napokon pokrenu. Koliko su ta očekivanja realna, drugo je pitanje.
Ključne riječi: Gračanica, ratni zločin, pravosuđe, Tužilaštvo Tuzlanskog kantona, krivični progon
Edin Šaković
Jedno od obilježja agresije na Bosnu i Hercegovinu i rata koji je vođen od 1992. do 1995. godine bila su teška kršenja pravila i običaja međunarodnog humanitarnog prava, te masovni ratni zločini koji su se dešavali širom zemlje. Prostor Gračanice nije izuzetak, iako se ova općina na vrijeme organizirala i uspješno odbranila od agresora, izbjegavši time sudbinu gradova i općina koji su okupirani, postavši mjesta najtežih masovnih zločina (uključujući zločine protiv čovječnosti i zločin genocida). Ipak, tokom tri i pol godine rata, Gračanica i okolna naselja nalazili su se na stalnoj meti neselektivnih napada artiljerijom, kao i vatre iz snajpera, protivavionskog naoružanja i teških mitraljeza, usmjerenih na civilne ciljeve. Osim toga, zabilježeni su i slučajevi težih ratnih zločina, poput zarobljavanja i pogubljenja civila. Na spomenute i druge načine ubijeno je ukupno 115 civila. Ratni zločini počinjeni na prostoru Gračanice i nad stanovnicima ove općine tokom rata u Bosni i Hercegovini (od 1992. do 1995. godine) do sada nisu bili predmet historiografskih istraživanja, ali ni sudskih istraga i procesa, kojima bi se utvrdili i zakonski kaznili odgovorni za te zločine i tolike žrtve. U ovome članku iznose se osnovni podaci o ratnim zločinima počinjenim nad civilima na području općine, odnosno grada Gračanica. Članak je zasnovan na dostupnoj arhivskoj građi (najvećim dijelom dokumentacije nastale u radu nekadašnje Državne komisije za prikupljanje činjenica o ratnim zločinima u Gračanici). Objavljivanjem ovih podataka želimo probuditi svijest unutar lokalne zajednice o razmjerama zločina koji su se desili, ali i potaknuti širi društveni angažman u smislu upućivanja zahtjeva pravosudnim institucijama za procesuiranje ovdje opisanih slučajeva (barem onih najtežih).
Ključne riječi: Gračanica; Rat u Bosni i Hercegovini; Agresija na Bosnu i Hercegovinu; 1992.-1995.; Ratni zločini; Kršenja pravila i običaja rata; Međunarodno humanitarno pravo; Civili; Civilne žrtve rata; Žrtve ratnih zločina; Biro za istraživanje rata i ratnih stradanja opštine Gračanica; Opštinski centar za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava; Državna komisija za prikupljanje činjenica o ratnim zločinima Gračanica.
Prof. dr. Omer Hamzić
Jusuf Trbić
Skoro tri decenije nakon završetka rata bosanskohercegovačko pravosuđe nalazi se u ćorsokaku. Duboko korumpirano, pod snažnim uticajem nacionalističkih političkih snaga, podijeljeno i okrenuto dijametralno različitim interpretacijama nedavne tragične prošlosti, nije u stanju da nastavi putem koji je otvorio Tribunal za ratne zločine u Hagu. Podaci o broju otvorenih i presuđenih slučajeva djeluju porazno na žrtve i sve one koji se još nadaju pravdi. Primjera ima bezbroj, od neprocesuiiranja ratnih zločina u Tuzlanskom kantonu, do nakaradnog poimanja pravde u Okružnom tužilaštvu u Bijeljini. U ovom gradu, u kojem je počela agresija na BiH i koji je bio daleko od linije fronta, počinjeno je mnogo teških zločina nad bošnjačkim civilima. Ali, procesi su vođeni uglavnom protiv preživjelih Srebreničana, a u malom broju suđenja za ratne zločine počinjene u Bijeljini i Janji, presude su obavezno išle u korist počinilaca, čak i u slučaju logora Batković, za koji je Haški tribunal ponudio dovoljno dokaza. U tri poznata slučaja dugotrajne opsade gradova (Sarajevo, Bihać, Goražde) u kojima je stradalo mnogo civila, procesi se vode protiv branilaca, a nema ni jednog jedinog slučaja optužnice za agresore. Prema sadašnjem stanju u pravosuđu, ogromna većina slučajeva ratnih zločina još je na čekanju, a biće potrebno najmanje deset godina da se završe malobrojni započeti procesi. Šta učiniti da pravosuđe najzad počne raditi svoj posao – to je pitanje na koje još niko nema odgovora.
Ključne riječi: pravosuđe, zločini, procesuiranje, pravda, žrtve.
Ago Mujkanović, MA
Za vrijeme austrougarske vladavine Bosna i Hercegovina je bila izrazito agrarna zemlja, u kojoj se oko 90% stanovništva bavilo poljoprivredom. Ekonomskim mjerama nastojala se podignuti produktivna snaga seljaštva. Najznačajnije ekonomske mjere bile su uvođenje novih i kvalitetnijih poljoprivrednih i voćnih kultura. U skladu s takvim ciljevima austrougarske agrarne politike u Bosni i Hercegovini bilo je i osnivanje poljoprivrednih stanica, kotarskih pripomoćnih zaklada za poljoprivrednike, angažovanje putujućih poljoprivrednih i voćarskih učitelja, podizanje većih rasadnika, stanica za bikove i pastuhe i sl. S tim u vezi, u selu Donji Hrgovi, koje je pripadalo kotaru Gradačac (u okružju Tuzla), 1906. godine, podignut je erarni (državni) voćni rasadnik, na strateški važnoj lokaciji pored puta Brčko – Gračanica.
Ključne riječi: Austro-Ugarska, Bosna i Hercegovina, Zemaljska vlada, voćni rasadnik, erar, Donji Hrgovi, Gradačac, Gračanica, Brčko.
Prof. dr. Omer Hamzić
U prvom dijelu ovog priloga autor ukratko skicira opća obilježja ekonomske situacije poslije završetka Prvog svjetskog rata u novoj državi koju karakterišekonjuktura i privredna dinamika, posebno u sektoru investicija. U tim okolnostima trgovina je bila djelatnost u kojoj se ostvarivala najveća zarada. To je potaklo i ubrzan razvoj bankarstva. Međutim, nakon početnog ubrzanja, već od 1922. dolazi do stagnacije i zastoja, a poslije 1925. i do prvih nagovještaja ekonomske krize koja se odrazila i na bankarski sistem. Sve te procese autor prati na mikro-planu, promatrajući dvije lokalne bankarske institucije u Gračanici: Muslimansku privrednu banku i Srpsku štedionicu: od uspona u prvim poslijeratnim godinama do likvidacije i sloma 1937. godine.
Ključne riječi: Gračanica, Muslimanska privredna banka, Srpska štedionica, ekonomska kriza, agrar, bankarski kapital
Nihad Halilbegović
U ovome članku opisuju se prilike u Bosni i Hercegovini 1991. godine, nakon donošenja izmijenjenog Zakona o vojnoj obavezi, kojeg je usvojila Skupština Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) u nepotpunom sastavu. Zakon je podrazumijevao prenošenje poslova regrutacije i mobilizacije iz republičke nadležnosti neposredno u nadležnost Jugoslovenske narodne armije (JNA). Bila je to teška povreda suvereniteta Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (SR BiH), čija je vlada donijela odluku kojom se odlaže primjena nametnutog saveznog zakona na teritoriji ove republike. Pozivajući se na taj nelegitimni savezni zakon, JNA je od sekretarijata za narodnu odbranu zahtijevala da predaju vojnu evidenciju, personalne kartone, kartoteke i drugu dokumentaciju novoformiranim vojno-teritorijalnim organima. S obzirom na spomenutu odluku Vlade SR BiH, znatan broj sekretarijata te zahtjeve nije uvažio, zbog čega su snage JNA počele silom izuzimati dokumentaciju. Tome su se odlučno oduprli sekretari koji su bili članovi Patriotske lige BiH ili su s njome bili povezani. Kao sekretar za narodnu odbranu grada Sarajeva, a ujedno i komandant Prvog štaba Patriotske lige, autor na osnovu obimne prikupljene arhivske i memoarske građe, kao i vlastitih sjećanja opisuje navedeni period i aktivnosti koje su predstavljale prvi organizovani oblik otpora velikosrpskom agresoru – znatno prije početka oružane borbe.
Ključne riječi: Jugoslavija; Bosna i Hercegovina; SFRJ; SR BiH; Jugoslovenska narodna armija; JNA; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vojnoj obavezi; Vlada SR BiH; Odluka o odlaganju primjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vojnoj obavezi i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o opštenarodnoj odbrani; Sekretarijati za narodnu odbranu; vojna evidencija; vojna dokumentacija; nasilno oduzimanje vojne evidencije; Patriotska liga BiH; sklanjanje i spašavanje vojne evidencije.
Prof. dr. Omer Hamzić (priredio)
Ovaj prilog zasniva se na Informaciji o aktuelnim privrednim kretanjima na području Grada Gračanica, koju je Gradsko vijeće usvojilo na sjednici održanoj 3. 10. 2023. godine. Radi se o redovnim godišnjim izvještajima koji se izrađuju i prezentiraju s ciljem da se obezbijede relevantne, pouzdane i tačne informacije o ukupnim privrednim kretanjima, koje bi trebalo da budu osnov za donošenje kvalitetnih odluka i mjera unapređenja poslovnog okruženja. Podaci iz Informacije trebalo bi da posluže i kao osnov za strateško planiranje i praćenje cjelokupnog ekonomskog razvoja na području Grada Gračanica. Kao izvor podataka korišteni su završni računima privedenih subjekata za period 2020.–2022. godine, koji su obrađeni od strane kompanije LRC Inženjering d.o.o. kao i podaci: Federalnog zavoda za zapošljavanje, Federalnog zavoda za statistiku, Federalnog zavoda za programiranje razvoja, Savez samostalnih sindikata BiH (statistika) i Statistike Grada Gračanica.
Ključne riječi: Gračanica, privreda, poslovanje, zaposlenost, dobit
Merima Hajdarbegović, MA, Ago Mujkanović, MA
U članku se prezentuje novootkriveno arheološko nalazište Stražba, u selu Doborovci kod Gračanice. Lokalitet se nalazi na tromeđi sela Doborovci, Vranovići i Sladna (Grad Srebrenik). Površinski nalazi su izuzetno brojni, fragmenti keramike, kućnoga lijepa, ostaci litike i glačanog oruđa, upućuju na do sada nepoznato prahistorijsko naselje, koje se na osnovu karakterističnih nalaza može datirati u period neolita (mlađeg kamenog doba).
Ključne riječi: Doborovci, Sladna, Vranovići, Stražba, Grad Gračanica, Grad Srebrenik, neolit, litika, kućni lijep, glačano oruđe.
Prof. dr. Omer Hamzić
U prilogu autor ispisuje kratak životopis istaknutog novinara i urednika Radio Gračanice u predratnim i prelomnim ratnim i poratnim godinama. Počinje sjećanjem na okolnosti u kojima se Delić zaposlio u Radio Gračanici, a zatim daje osvrt na njegov rad u teškim predratnim, ratnim i postratnim godinama. U dva navrata obavljao je dužnost glavnog i odgovornog urednika Radio Gračanice: od 1990. godine do kraja 1992. i od 2002. do odlaska u penziju. Kratko vrijeme, od 2000. do 2002. radio je i na poslovima informisanja u opštini Gračanica. Osim u informativnim programima Radio Gračanice, povremeno je objavljivao svoje priloge i u drugim medijima. Trudio se da unapređuje informativne programe Radio Gračanice, da očuva objektivnost i profesionalan odnos u pristupu svakoj novinarskoj temi. Autor je knjige „Otpor agresiji s Ozrena“ (1999.) U sjećanju mlađih kolega ostao je u lijepom sjećanju kao korektan rukovodilac i učitelj. Umro je 18. 11. 2021. i ukopan u porodičnom greblju Čehanovac (kamenik) u Malešićima.
Ključne riječi: Omer Delić, Radio Gračanica, Malešići, glavni urednik
Alma Gazibegović, prof.
U proteklih nekoliko desetljeća, uslijed naglog razvoja tehnologije i pojave brojnih novih vidova zabave i razonode za djecu (video-igrica, internet-sadržaja, sve prisutnijih i dostupnijih uređaja poput tableta, gaming-konzola i sl.), stare, tradicionalne igre za djecu sve više padaju u zaborav. S obzirom na veoma važnu ulogu koju su tradicionalne igre imale za psihofizički razvoj djeteta i njegovu socijalizaciju, a što novi vidovi zabave ne mogu nadomjestiti, u Drugoj osnovnoj školi Gračanica osmišljena je i pokrenuta projetkna radionica pod nazivom „Zaboravljene dječije igre“, koja za cilj ima oživljavanje starih, tradicionalnih igara za djecu među učenicima ove škole. U ovome članku iznose se detaljniji podaci o projektu, uz opise odabranih, oživljenih starih igara, koje se uvježbavaju s učenicima i uspješno prezentiraju kroz igru u okviru vannastavnih aktivnosti – već sedmu školsku godinu zaredom.
Ključne riječi: dječije igre; zaboravljene dječije igre; psihofizički razvoj djece; odgoj djece; tradicija; nematerijalno naslijeđe; Druga osnovna škola Gračanica; projektna radionica.
Izet Spahić
U ovom radu autor po svom sjećanju bilježi neke zanimljive detalje o tradicionalnim dječjim igrama na selu (čobanske igre), tu negdje do šezdesetih godina. Autor ne opisuje detalje pojedinih igara, već se više zanima za materijale i način izrade igračaka (rekvizita) koje su se koristile u tim igrama. U izradi igračaka dječjim rukama od materijala u prirodi, djeca su, osim igre kao socijalne kategorije, sticala i određene vještine koje su im dobro došle u psihofizičkom razvoju.
Ključne riječi: čobanske igre, izrada igračaka, Piskavica
Prof. dr. Omer Hamzić
Prof. dr. Azem Kožar, emeritus
Prof. dr. Omer Hamzić
Hamza Memišević
Mina Kujović
Prof. dr. Omer Hamzić
Edin Šaković
Gradsko vijeće Gračanica u martu 2023. godine usvojilo je odluku kojom je izmijenjena dosadašnja unutrašnja organizacija Javne ustanove za kulturu i informisanje “Bosanski kulturni centar”. Tom odlukom je uz postojećih pet organizaciono-radnih jedinica osnovana i šesta: Gradski muzej. Time je konačno riješen pravni status Zavičajne muzejske zbirke, koja se u okviru ustanove nalazi već decenijama, a kao posebna organizaciona cjelina faktički već djeluje proteklih desetak godina. Tim povodom, u ovom članku se iznose osnovni podaci o historijatu organiziranog rada na prikupljanju i zaštiti pokretne kulturne baštine, odnosno muzejskog materijala i muzejske građe u Gračanici, te osnivanju i djelovanju Zbirke zavičaja, do njenog izrastanja u Zavičajnu muzejsku zbirku, odnosno novoosnovani Gradski muzej.
Ključne riječi: Gračanica, zavičaj, kulturna baština, muzejski materijal, muzejska građa, Zavičajna muzejska zbirka, Branko Vajić, Gradski muzej.
Prof.dr. Esad Delibašić
U ovom radu se problematizira društveni značaj i uloga muzeja i muzejskih zbirki. Jedna od novih koncepcija muzeja, koja se javlja kao reakcija na krizu muzeja, razumijeva muzej kao medij. Muzeji shvaćeni kao mediji imaju zadatak da javnosti prenesu različite vrste poruka i da utiču na formiranje javnog mnijenja i na artikuliranje stavova građana. Za muzej shvaćen kao medij važe sva ona pravila koja važe i za druge medije. Demokratski muzej pokušava da shvati društvo i realitet u kome se trenutno nalazi. On ne bježi od realnosti, naprotiv on se suočava s njom. Demokratski muzej pokušava komunicirati sa ljudima današnjice. On je demokratski upravo zbog te komunikacije. Istinski demokratski muzeji mogući su samo u društvu koje je otvoreno za promjene i demokratsku kontrolu; u društvu u kome mediji imaju zadatak da prenose različite, često i konfliktne, društvene interese i poglede na svijet; u društvu koje je spremno za dijalog. U radu se analizira i značaj formiranja muzeja i muzejskih zbirki u bosanskohercegovačkim lokalnim zajednicama. Navode se ključni uzroci nepostojanja sistemske i planske brige za kulturnu baštinu u lokalnim zajednicama.
Ključne riječi: muzej, uloga muzeja, medij, tradicionalni muzej, demokratski muzej
Jasmin Mulabdić, dipl. inž. građ.
Na primjeru Javnog preduzeća “Vodovod i kanalizacija” u Gračanici, autor je izložio postignute rezultate na unapređenju upravljanja vodovodnim sistemom u proteklih dvadesetak godina. Iskustva stečena na tom planu mogu biti od koristi za funkcionisanje svakog vodovodnog preduzeća. Konkretnije, autor s fokusira na rješavanje jednog od najvećih problema u svim preduzećima i organizacijama koja se bave distribucijom vode od izvorišta do potrošača, a to je smanjenje gubitaka vode u mreži prije nego što stigne do potrošača. Prilog počinje sagledavanjem i analizom teškog stanja u preduzeću, a posebno stanja vodovodne mreže, koja će biti osnova za donošenje ključnih odluka menadžmenta za prevazilaženje takvog stanja. U središnjem dijelu rada opisane su sve poduzete aktivnosti na tehničko-tehnološkom planu koje su uticale na značajno smanjenje gubitaka vode u mreži, što je u konačnici rezultiralo stabilnim vodosnabdijevanjem i zadovoljstva korisnika,a u konačnici i stabilnim poslovanjem preduzeća. U svakom slučaju, iskustva koja su iznesena u ovom radu, mogu biti od koristi i drugim organizacijama iz oblasti vodosnabdijevanja.
Ključne riječi: JP “Vodovod i kanalizacija” Gračanica, gubici vode, vodna efikasnost, neprihodovana voda, ILI indikator, regulacija pritiska, vodni bilans, GIS vodovodnog sistema
Mr. sc. Ago Mujkanović
U članku se prezentiraju podaci o novootkrivenom arheološkom lokalitetu Lepar u naselju Bijela Polja (Grad Gračanica). Radi se o prahistorijskoj gradini koja je po svojoj površini do sada najveća na području Grada Gračanica, ali i šire. U februaru 2023. godine izvršili smo rekognosciranje lokaliteta, prikupivši određenu količinu keramike i kućnog lijepa (površinski nalazi). Na osnovu karakterističnih oblika i ornamenata, nalazište se može datirati u kasno bronzano doba, iako se ne može isključiti ni prisustvo slojeva iz starijih perioda. U svakom slučaju, radi se o značajnom lokalitetu, a veća saznanja bi se dobila arheološkim iskopavanjima.
Ključne riječi: Lepar, Bijela Polja, Gračanica, arheološko nalazište, rekognosciranje, prahistorijska gradina, površinski nalazi, keramika, kasno bronzano doba.
Majda Šutić, MA
Prostor Lukavca je arheološki skoro pa nepoznat, a u Arheološkom leksikonu Bosne i Hercegovine su zabilježena samo četiri arheološka lokaliteta. Iako su istraživanja skoro pa izostala, interesovanja za pojedine lokalitete i naselja je svakako bilo, pa su tako vremenom zabilježeni brojni vrijedni podaci kod amaterskih ali i stručnih istraživača. Također, o naseljenosti lukavačkog područja svjedoče i brojni toponimi ali i slučajni nalazi. Cilj ovog rada jeste da napravi prikaz dosadašnjih istraživanja, ukaže na nove lokalitete i samim time da smjernice za neka buduća istraživanja.
Ključne riječi: Lukavac, arheologija, arheološka istraživanja, Bokavići, Puračić, Stupari, Gnojnica.
Marko Matolić
Krajem 1408. godine ugarski kralj Sigismund izdao je povelju u kojoj izražava znake zahvalnosti svojim vojskovođama Nikoli Gorazdyju i Ladislavu Szilagyju za uspjehe postignute u ratu protiv Turaka i Bosanaca u Bosni. Između ostaloga, Sigismund posebno spominje opsadu i zauzeće utvrde Branić u Usori. Ovo je jedini poznati spomen ove utvrde u povijesnim izvorima te je njezina ubikacija ostala na marginama historiografskih rasprava. Nekoliko povjesničara pokušalo ju je locirati ali samo na osnovi kontekstualizacije, bez terenskog istraživanja, pa se tako za ovu utvrdu pretpostavljalo da se nalazila na nekoliko različitih lokacija u sjevernoj Bosni, od Trebave do Motajice. Od tih nekoliko potencijalnih lokacija Branića najizglednijom se činila ona koja se nalazila u dubinama Vučijaka, južno od sela Velika Brusnica, na grebenu iznad potoka Kamenica. Terenskim obilaskom u ožujku ove godine doista je utvrđena lokacija na kojoj je po svoj prilici bila neka manja utvrda, po svoj prilici negdje u razdoblju od XIII. do XV. stoljeća. Naime, na pomenutoj lokaciji, točnije na grebenu imenom Gradina, na jednom uzvišenju oko kojeg se uočavaju sistemi opkopa pronađen je pokretni materijal (vrhovi strijela, potkovice, alat i kovani čavli) koji se povlačenjem analogija može datirati u razdoblje srednjovjekovne bosanske prošlosti te kao takav potvrđuje postojanje nekakvog utvrđenja, po svoj prilici Branića. Svrha ovog rada je upozoriti na postojanje obilja arheološkog materijala na spomenutom lokalitetu kako bi se poduzela stručna istraživanja te tako došlo do konkretnih podataka.
Ključne riječi: Utvrda Branić, Usora, srednjovjekovna Bosna, Sigismund, 1408. godina.
Prof. dr. Omer Hamzić
Tradicija katoličanstva na prostorima Gračanice vuče korijene još iz razdoblja srednjovjekovne bosanske države, a prvi spomen katoličke župe u Gračanici, kao organizirane vjerske kongregacije, potiče iz 1623. godine. Do druge polovine XVII. stoljeća, međutim, ta župa se već bila ugasila, najvjerovatnije uslijed konverzije ili odseljavanja stanovništva. Do obnove katoličke zajednice u Gračanici dolazi poslije austrougarske okupacije (1878. godine), kada se u Gračanicu doseljava veći broj porodica, uglavnom činovnika, državnih službenika, poduzetnika, kvalificiranih majstora i sl. Katolici iz ovoga grada pripadali su najprije župi Špionica, a od 1900. godine župi Doboj. Poslije Prvog svjetskog rata Gračanica je pripojena župi Lukavac, da bi 1931. godine bila vraćena župi Doboj, kojoj i danas pripada. Gračanički katolici su se okupljali u vlastitoj vjerskoj općini. Tako organizirani, oni su još 1906. godine pokrenuli aktivnosti na izgradnji vlastite crkve, odnosno kapele, što je realizirano tek poslije Prvog svjetskog rata. Katolička crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gračanici od tada je vrijedan kulturno-historijski spomenik, prepoznatljiv simbol Gračanice kojeg svi stanovnici ovoga grada doživljavaju kao dio vlastite baštine.
Ključne riječi: Gračanica, katolička crkva, Adam Džebić, Petar Ajvazović, katolička župa Doboj
Hamza Memišević
Koristeći se arhivskom građom i periodikom u svojstvu primarnih izvora, polazišna intencija rada jest temeljem novih saznanja reinterpretirati narav odnosa bosanskohercegovačke muslimanske elite u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, spram položaja Roma–muslimana unutar NDH, rasvijetljavajući pri tome ulogu Adem-age Mešića i Džafer bega Kulenovića. Bugojanskom rezolucijom nastoji se ponuditi cjelovitiji uvid u poziciju muslimanskog romskog stanovništva i djelovanja tadašnjih organa vlasti NDH. Inicijalno se prilaže sažeti presjek dosadašnjih relevantnih radova na temu muslimanskih rezolucija čime se nastoji kontekstualizirati etiologija njihove pojave u vremenu nastanka.
Ključne riječi: muslimanske rezolucije, Zenica, Bugojno, Adem-aga Mešić
Mina Kujović
U prilogu donosimo prepisku između nadležnih organa u Gračanici i Sarajevu 1918. i 1919. godine u vezi sa lošim stanjem u zajedničkom zatvoru za koji je bio nadležan Kotarski ured, a koristio ga je i Kotarski sud u Gračanici. Prepiska je interesantna i po tome što se odvijala u kritičnom periodu odlaska stare i dolaska nove vlasti na ove prostore, 1918. godine. Iz ove prepiske vidi se u kakvom je stanju bio zatvor u Gračaničkom srezu 1918. i 1919. godine, a koji je istovremeno bio i pritvor za sudske pritvorenike za cijeli srez. Prepiska potvrđuje i kontinuitet upravne vlasti bez obzira na promjenu vlade i vlasti tokom “prevrata” u Bosni i Hercegovini.
Ključne riječi: Gračanica, Kotarski sud u Gračanici, Kotarski ured u Gračanici, zatvor/pritvor
Senahid Kahrimanović
U ovom radu autor iznosi svoje sjećanje, potkrijepljeno bilješkama iz vlastitog rokovnika o aktivnosti SDA u Gračanici u periodu od njenog osnivanja do referenduma za nezavisnost Bosne i Hercegovine, sa posebnim osvrtom na Stjepan Polje (1990. – 1992.). Iznoseći svoja vlastita iskustva i svoj prelazak “iz jedne u drugu politiku”, autor govori o počecima političkog pluralizma za područje općine Gračanica, ali i o promjenama u svojoj mjesnoj zajednici, svom učešću i učešću drugih aktera u izbornoj kampanji, a kasnije i u novoj vlasti.Potom ukratko izlaže slijed događanja poslije parlamentarnih izbora i najfekventnije teme sa tih sastanaka, u toku 1991. godine, ponašanje pojedinih lokalnih funkcionera, prve pojave nejedinstva itd. Sve se to događa u vrijeme teške krize i raspada Socijalističke Jugoslavije i u sjeni rata koji se iz Hrvatske, polahko “valjao” u Bosnu i Hercegovinu.
Ključne riječi: Gračanica, Stjepan Polje, Stranka demokratske akcije, Hazim Vikalo, predizborna kampanja, općina
Prof.dr. Omer Hamzić
U ovom radu autor piše o jednom od istaknutijih likova Gračanice iz drugog (samoupravnog) perioda Socijalističke Jugoslavije. Školujući se uz rad, stekao je fakultetsku diplomu ekonomiste i tokom svog radnih vijeka obavljao svih pet ključnih političkih funkcija na općini, jedno vrijeme radio kao pomoćnik direktora Doma zdravlja i gračaničkog “Feringa”. Razlikovao se od drugih lokalnih političara po tome što je emotivno nastupao svakom poslu i zadatku, sa viškom emocija je slavio i uspjehe koje je postizao na tim funkcijama, ali i sa viškom razočarenja i tuge u slučajevima neuspjeha i promašaja. U tako burnom i sadržajnom životu bilo je i jednog i drugog. Prilog se zasniva na sjećanjima autora i memoarskim spisima Ćamila Naimkadića.
Ključne riječi: Ćamil Naimkadić, Gračanica, Špionica, Dom kulture, “Fering”
Edin Šaković
U martu 2023. godine Gradski muzej u Gračanici posjetio je Zajim Šestan iz Donje Lohinje, 85-godišnji stanovnik tog sela i zasigurno najbolji poznavalac njegove prošlosti i tradicije. Zajim nam je poklonio jednu staru fotografiju – portret Zećira Alefendića iz Donje Lohinje, koji je umro 1938. godine u 96. godini života, ujedno nam ispričavši sve ono što je o Zećiru saznao i upamtio, po kazivanju starijih srodnika i komšija. Ta kazivanja su dio usmene historije Donje Lohinje i njezinih žitelja, historije koja je živjela u narodu, koja se prenosila s koljena na koljeno, bogatija i sadržajnija nego li ona pisana.
Ključne riječi: Donja Lohinja; Gračanica; Zećir Alefendić; prošlost; usmena historija; kazivanja; Zajim Šestan.
Omer Hamzić
U ovom krakom prilogu autor donosi nekoliko ključnih biografskih i daje kraći osvrt na spisateljski opus književnika i publiciste Jusufa Trbića iz Bijeljine, s posebnim osvrtom na njegove četiri pjesničke zbirke. U pokušaju da odgovori na pitanje kako čitati poeziju Jusufa Trbića, obilježenu zgusnutim tamnim tonovima, zaključak je da se ta poezija može razumjeti, pa interpretirati samo uz primjenu takozvane biografske metode, imajući prvenstveno u vidu da je rat i ratna tragedija Muslimana Bošnjaka Bijeljine (1992. – 1995.) ostavila trajan pečat u životu i stvaralaštvu ovog intelektualca i pjesnika, koji je samo igrom slučaja izbjegao smrt od ruke Arkanovih zločnaca.
Ključne riječi: Jusuf Trbić, poezija, Bijeljina, ratni motivi
Vojislav Vujanović
V. prof. dr. Esad Delibašić
Narcisa Piljek-Bubrić, Mina Kujović i Azra Gadžo Kasumović
Mina Kujović
Prof. dr. Omer Hamzić
Hamza Memišević
Prof. dr. Omer Hamzić
Omer Hamzić
U ovoj bilješki autor pokušava samo sa nekoliko riječi podsjetiti na najbitnije momente iz povijesti svog rodnog grada. Tekst napisan oko 2000. godine za potrebe neke prezentacije grada i doima se kao listanje nekih starih razglednica.
Telegramski složen, tekst je namijenjen svakom dobronamjerniku koji svrati u ovu čaršiju za njeno blic upoznavanje, a Gračanlijama za podsjećanje – da je njihova Gračanica – ipak jedna i jedina.
Prof. dr. Izudin Kešetović
Hafiz Ibrahim Mehinagić
Prof. dr. Omer Hamzić
U prilogu su prezentiraju osnovne informacije sa općih izbora u BiH 2022. i nešto detaljnije rezultate izbora sa područja Grada (nekada općine) Gračanica, sa određenim pojašnjenjima i komentarima. Radi nekih detaljnijih analiza i uvida u političko stanje na ovom mikroprostoru, rezultati objavljeni na službenim stranicama CIK po biračkim mjestima, ovdje su sabrani i razvrstani po mjesnim zajednicama i prezentirani u posebnom tabelarnom dijelu ovoga rada. Kao i u prethodnim općim i lokalnim izborima i ovoga puta na području Gračanice pobjednik je SDP za sve nivoe glasanja. Za razliku od viših nivoa vlasti na kojima su vlast ne samo zadržali već i učvrstili oni koji su vladali i do sada, rezultati pokazuju da je Gračanica iz ovih izbora na svim nivoima izašla još „crvenija“, sa izrazitom pobjedom SDP. U utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, Denis Bećirović (SDP) je i u Gračanici visoko iznad Bakira Izetbegovića (SDA). Po rangu, SDA se i u ovim izborima zadržala na drugom, dok treće i četvrto dijele Demokratska fronta (Željko Komšić) i Naša stranka. Rezultati su pokazali da na ovim izborima ni u Gračanici kao ni u čitavoj
BiH nije došlo do značajnijih promjena.
Prof. dr. Esad Delibašić
U ovom radu kulturna politika se definira kao skup stavova i koncepcija na osnovu kojih neki subjekt, najčešće država i njene institucije, intervenira u sferu kulture, s ciljem njenog usmjeravanja u željenom pravcu. Postavlja se pitanje na osnovu kojih kriterija se može procijeniti da li u nekom društvu postoji kulturna politika. Pokušava se odgovoriti na pitanje: da li u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini postoji artikulirana državna/nacionalna kulturna politika pomoću koje se upravlja sektorom kulture i umjetnosti? U radu se konstatuje da ne postoji jedinstvena bosanskohercegovačka kulturna politika, te da je nužno stvoriti pretpostavke za njezino konstituiranje. Bosanskohercegovačku kulturnu politiku treba utemeljiti na sljedećim postulatima: formiranju funkcionalnog državnog ministarstva kulture; izdvajanju sredstava kroz poreske stope u fondove za kulturu; promijeni razumijevanja kulture isključivo kao dijela javne potrošnje; interresornog povezivanja kulture sa privredom, turizmom i ekologijom; promjeni važeće legislative; transformaciji postojećih organizacijskih i upravljačkih modela u institucijama kulture itd.
Marko Matolić
Pojava katoličkog stanovništva u danas čisto muslimanskim selima Babunovićima i Seoni na popisu apostolskih vizitatora Pave Dragićevića 1743. i Marijana Bogdanovića 1768. godine izazivala je pažnju istraživača sjeverne Bosne, ali do sada nije ponuđen odgovor niti mišljenje kada je to stanovništvo napustilo spomenuta sela. Iz svih popisa stanovništva nastalih od sredine XIX. stoljeća pa do ovog posljednjeg iz 2013. godine vidljivo je da katolici (Hrvati) u Babunovićima i Seoni u zadnjih 150 godina nisu obitavali. Stoga smo krenuli tragom crkvenih matica koje se za područje sjeverne Bosne vode od 1750. godine kako bismo dobili širu sliku o kretanju stanovništva. Iako manjkavi, podaci iz matica, kombinirani s nekim drugim povijesnim izvorima, bili su dostatni da otkrijemo uzroke i relativno precizno vrijeme kada su katolici napustili dva spomenuta sela srebreničkog kraja te gdje su se odselili. Osim toga, otkrili smo i neke zanimljivosti o općim prilikama (epidemiji kuge) i svakodnevnom životu katoličkog stanovništva ovog područja u XVIII. stoljeću (točnu lokaciju starog groblja u Babunovićima i jedan neobičan pogrebni događaj).
Mina Kujović
Niže stručne domaćičke škole (NSDŠ) su bile četverogodišnje škole za žensku omladinu koje su 1952. i 1953 godine otvorene u 24 bosanskohercegovačka grada. Jedna takva škola otvorena je i u Gračanici 1952. a zatvorena 1957. godine. U tom periodu izvela je dvije generacije svršenih učenica. Škola nije bila u redovnom školskom sistemu (nije imala svoj pravni status) pa svršene učenice te škole nisu sticale neki priznati stepen stručne spreme ili neke zvanje, ali su na osnovu stečenih znanja i vještina iz domaćinstva, osim spremnosti za vlastito domaćinstvo, mogle raditi i kao pomoćne radnice u ustanovama i preduzećima. Iz tih razloga je NSDŠ tokom svog petogodišnjeg rada imala dosta uspjeha i stekla
veliki ugled kako u Gračanici tako i široj okolini.
Dr. sc. Senaid Hadžić
Članak objavljujemo u povodu ili u znak sjećanja na nedavno preminulog profesora Galiba Šljivu (umro je 30. 4. 2022.) kao i u znak poštovanja za sve što je uradio u području historiografije, kojoj je istinski bio posvećen punih pedeset i više godina svog života. Za suvremenu historiju Bosne i Hercegovine i njene narode od posebnoga je značaja 19. stoljeće. To je upravo pokazao i dokazao prof. Šljivo, posvetivši se kao historičar tom periodu. Svjesni smo da je ovaj prilog tek jedno malo podsjećanje na život i djelo prof. Galiba Šljive. Želimo da potaknemo neka ozbiljnija istraživanja njegovog doprinosa bosanskohercegovačkoj historiografiji, a posebno njegovog metoda rada i pisanja, te postupka sa izvorima. Ponosni smo što je bio član redakcije i saradnik ovog časopisa.
Redakcija
Prof. dr. sc. Tarik Nuhanović
Smail Mešić
Džemal Jukan
Smajil Oštraković
Pukovnik Bahrija Džananović
Taktička grupa 2 (TG-2), sa komandom u Gračanici, formirana je 17. 08. 1992. godine po naredbi Okružnog štaba odbrane Tuzla. Objedinjavala je snage Armije RBiH sa prostora Gračanice i Doboj Istoka, organizirane u 109. i 111. brigadu, koje su branile položaje u dolini rijeke Spreče, na prilazima gradu Doboju, te u rejonu planine Trebave. Dana 1. septembra komandant Taktičke grupe 2 Osman Puškar izdao je Naređenje za odbranu, kojim su precizirani zadaci, mjere i postupci potčinjenih jedinica. Ovaj značajan i sadržajan dokument, kao dragocjen historijski izvor, objavljuje se u cjelosti.
Mina Kujović
U prilogu se skreće pažnja na postojanje Arhivskog fonda Komisija za nacionalizaciju najamnih zgrada i građevinskog zemljišta, 1959. – 1963., koji se čuva u Arhivu Bosne i Hercegovine. Fond je u potpunosti arhivistički sređen i može poslužiti kao dobar izvor za proučavanje tih historijskih procesa, ali i za eventualne postupke vraćanja te imovine u slučaju restitucije.
Prof. dr. Omer Hamzić (priredio)
U prilogu donosimo privrednu sliku Gračanice, koristeći se podacima iz materijala pod naslovom „Informacija o aktuelnim privrednim kretanjima grada Gračanica u 2021.. godini“ koju je Gradsko vijeće Gračanica usvojilo na svojoj 20. sjednici, održanoj, 11. 10. 2022. Riječ je o dosta opširnom dokumentu, obima oko 60 stranica, koji se redovno prezentira Gradskom vijeću, prvenstveno radi informisanja. Prema pokazateljima u ovom dokumentu, može se zaključiti da privreda ovog Grada, bilježi određene pozitivne trendove i da uspješno prevazilazi mnoge teškoće u poslovanju, koje je, u prvom redu prouzrokovala pandemija, ali i ostali faktori na nestabilnom tržištu, u uslovima permanentne političke krize u zemlji itd. Uz glavne indikatore uspješnosti privrede općenito na području grada, na kraju donosimo i tabelarni pregled, odnosno rang listu 20 najuspješnijih kompanija po ostvarenom ukupnom prihodu i dobiti. To su ustvari firme koje čine privredni milje i ekonomsku okosnicu ovoga grada.
Edin Šaković
U članku se donose podaci o LatifuKariću (1905.-1991.) iz sela Vranovići kod Gračanice, nadaleko poznatom narodnom guslaru, ali i jednome od uglednijih mještana, čovjeku iznimno zanimljiva životopisa. Rođen je i odrastao u siromašnoj sredini, u selu bez osnovne škole, ali se ipak opismenio i cijelog života bio posvećen samoobrazovanju. Od rane mladosti je iskazivao dara za muziku i pjesmu, naučivši svirati uz saz, šargiju, a potom i gusle. Kao guslar izvodio je uglavnom stare junačke epske pjesme. Nastupao je na sijelima i prelima u široj okolini Gračanice, Srebrenika i Lukavca, a prije Drugoga svjetskog rata i na noćnim sijelima uz Ramazan u jednoj kafani u Gračanici. Osim kao guslar, bio je i glasovit kovač, a također je poznat i kao narodni zubar. Važio je i za čovjeka naprednih pogleda, zagovornika narodnog prosvjećivanja i obrazovanja. Bio je jedan od predvodnika akcije izgradnje škole u selu, 1939. i 1940. godine, koja, nažalost, tada nije uspjela, zbog otpora drugih mještana. Tokom Drugoga svjetskog rata pripadao je, uglednijim, ljudima koji su oštro osuđivali bezakonje i pljačku, osobito nad mještanima susjednog srpskog pravoslavnog sela Gornja Lohinja, čiji su odrasle muške stanovnike ustaše pohapsili i deportirali u koncentracijske logore. Od svoje mladosti pa do pretkraj života vjerno je održavao tradiciju guslarstva i bošnjačke narodne epike, kao jedan od posljednjih guslara na ovim prostorima.
Senahid Kahrimanović
Po svom vlastitom sjećanju i uz pomoć kazivača iz svoje generacije, autor se potrudio da opiše i podsjeti na neke oblike društvenog života u selu Stjepan Polje kod Gračanice u drugoj polovini prošlog stoljeća, posebno se fokusirajući na aktivnosti mladih šezdesetih godina prošlog stoljeća. Tako smo dobili jedan koristan iskaz koji može poslužiti za bolje razumijevanje određenih društvenih procesa na selu u širem prostoru sjeveroistočne Bosne i u spomenutom vremenskom
okviru. Iz vlastitog iskustva, autor naglašava vaspitni značaj dobrovoljnog omladinskog rada u tom periodu, koji se počesto krivo prosuđuje, a ponekad tendenciozno poistovjećuje i sa nekim oblicima komunističke represije. U dijelovima u kojim se sjeća kulturno-zabavnih i sportskih aktivnosti mladih, koje je i sam organizovao, autor jasno uočava ubrzane pozitivne promjene, naročito poslije 1965. godine, procese modernizacije i podizanja općeobrazovnog i kulturnog nivoa na selu. Kroz ovaj rad uočljiva je „prelaznica“ od tradicionalnog načina života i društvenih odnosa na selu ka modernijim oblicima savremenog doba.
Mr. Ago Mujkanović
U radu se daju podaci o do sada nepoznatom stećku u naselju Doborovci kod Gračanice, na lokalitetu Pištalja. Terenskim obilaskom zabilježili smo prisustvo jednog stećka, u obliku sanduka. Donosimo njegov opis, kartografski prikaz lokaliteta, te nekoliko fotografija iz kojih se vidi njegovo današnje stanje. Stećak je ugrožen djelovanjem atmosferskih prilika, širenjem naselja i samom blizinom regionalnog puta Srebrenik – Gračanica (R461).
Mirko Jeleč
Akademik prof.dr.sc. Slavo Kukić
Prof. dr. Omer Hamzić
Jusuf Trbić
Miralem Begić
Almir Grabovica
Prof. dr. Omer Hamzić
Hamza Memišević
Vedrana Šimić
Prof. dr. Omer Hamzić
U ovom prilogu autor u najkraćim crtama, skoro telegramski podsjeća na ratna
dešavanja u Gračanici i oko Gračanice u periodu 1992. – 1995., sa posebnim
osvrtom na 1992. godinu i datum 25. 5,. koji je trajno ostao u narodnom
pamćenju ovoga kraja kao dan odbrane. U formi uvodnog članka u sadržaj ovog
broja “Gračaničkog glasnika” koji u svojim prilozima tematizira ratnu zbilju
Gračanice (a povod je 30 godina od završetka rata), autor u pojedinim
dijelovima teksta napušta poziciju objektivnog posmatrača i daje svojim
zapažanjima izrazito ličnu notu. Opisujući neke traumatične trenutke vlastite
ratne tragedije koja ga još uvijek pritišće, želio je da ukaže i na aktuelno
stanje u Bosni i Hercegovini, za koje mnogi sa zebnjom govore da ih podsjeća
na ono koje je bilo u ratno predvečerje 1991. i 1992. godine. Kod osoba sa
tako traumatičnim iskustvom iz rata, to podsjećanje ima svoju posebnu
dimenziju. I sam autor iz tog ugla vidi i ukazuje na uzroke i posljedice
takvog stanja. U trećem dijelu kao uvodničar broja najavljuje memoarske zapise
značajnijih ličnosti iz ratne Gračanice
Akademik prof. dr. Suad Kurtćehajić
U jeku Drugog svjetskog rata na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu
25. novembra 1943. godine nakon 480 godina obnovljena je bosanskohercegovačka
državnost u okviru jugoslovenske federacije. Nakon jugoslovenske krize koja je
kulminirala 1991. i 1992. godine Jugoslavija ulazi u disoluciju, a građani i
narodi Bosne i Hercegovine se na osnovu zahtjeva međunarodne zajednice,
oličene u Badinterovoj komisiji na referendumu od 29. februara i 01. marta
1992. godine odlučuju za nezavisnost. Na osnovu rezultata referenduma Evropska
zajednica 06.aprila i SAD 07. aprila 1992. godine priznaju Bosnu i
Hercegovinu, a organizacija Ujedinjenih nacija je prima u svoje okrilje
22.maja 1992. godine. Protagonisti velikosrpske politike se nisu mirili sa
takvim rješenjem za Bosnu i Hercegovinu te je uslijedila agresija koja je
nakon tri i po godine okončana mirovnim pregovorima u Dejtonu i parafiranjem i
potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Prof. dr. Adnan Jahić
U XX stoljeću Bosna i Hercegovina je morala proći kroz velike kušnje u
prijelazu iz statusa pokrajine u multinacionalnom carstvu do samostalne i
nezavisne države. Trideset godina nakon teško stečene i krvavo plaćene
nezavisnosti, krajnje je vrijeme da se građani ove zemlje zapitaju u čemu je
izvor njihovih problema i koja je prespektiva ove države. Zarad pokoljenja
koja dolaze.
Prof. dr. Omer Hamzić
Prekretnicu u organizaciji odbrane Gračanice označila je Odluka o formiranju
Ratnog predsjedništva, 18. 4. 1992. godine, koje je po zakonu preuzelo
funkciju Skupštine opštine u ratnim uslovima. Akcenat se daje na sam čin
formiranja Predsjedništva i uslove u kojima je počelo sa radom. Govori se i o
opstrukciji srpskih kadrova u Predsjedništvu, te o uspješno izvršenoj
kadrovskoj rekonstrukciji ključnih organa uprave, a posebno Izvršnog odbora
opštine
(priredio: Edin Šaković)
Hazim Vikalo
Brigadir Osman Puškar
Faruk Širbegović
Pukovnik Ibrahim Nurkić
Faruk Huskanović
Reuf Sokolović
Prof. dr. Omer Hamzić
U ovom radu autor je tragom imena gračaničkih ulica ispisao malu povjesnicu
Gračanice iz perioda rata za Bosnu i Hercegovinu 1992. – 1995. Nastojao je da
objasni u najkraćim crtama značenje imena svih 17, od ukupno 125 za sada
imenovanih ulica iz tog perioda. Tekstove je metodološki složio idući od
opštih ka pojedinačnim pojmovima i imenima. Posloženi su tako da se mogu
čitati fragmetarno, kroz malu šetnju ulicama ovog grada. Tako složeni, ovi
tekstovi odraz su ratne Gračanice, pružaju mnoštvo informacija za one koji ih
nisu znali, kao i za one koji su ih zaboravili, pa ih na njih treba
podsjetiti. Ta obrazloženja i objašnjenja složena u jednu cjelinu, daju
koliko-toliko zaokruženu sliku jedne lokalne gradske sredine tog vremena, ali
i šire. Drugo je pitanje da li je taj period dovoljno ili nedovoljno
zastupljen.
Senahid Kahrimanović
U radu se govori o odrastanju autora sa ratnom legendom gračaničkog kraja,
koji je hrabro izgubio život u odbrani Gračanice, 25. 5. 1992. godine na
Zečevom gaju (Lendići), kada je sa njim poginulo još 9 drugova iz
teritorijalnoj jedinica Gračanice, Malešića i Stjepan Polja. Fokus je na
mladićkom dobu i njegovim avanturama i nestašlucima za koje autor ima puno
razumijevanja i ljudske topline. Ovaj u dobroj mjeri lirski intoniran zapis po
svojoj formi i sadržini zanimljiv je prilog poznavanju te ličnosti koja je već
ušla i u pjesmu i narodnu priču.
Senad Ahmetagić
Kao neposredni učesnik i sudionik događaja i jedan od najboljih drugova rahm.
Mehmeda Ahmedbegovića, komandira Manevarskog voda Patriotske lige u Gračanici,
autor je u ovom prilogu ispričao jednu toplu priču, sa puno detalja, malo
poznatih do sada. Posebno se osvrnuo na prve dane okupljanja i ustrojavanje te
jedinice, te njenog odlaska u Zvornik sa zadatkom da pomogne odbranu
posljednjih bošnjačkih uporišta na Kula gradu, početkom aprila 1992. godine.
Poginuo je 25. maja 1992. godine, predvodeći svoje saborce u pokušaju da
zauzmu dobro utvrđene srpske položaje na Zečevom gaju, na domak Lendića,
odakle je svakodnevno ugrožavana Gračanica kao i sela Malešići i Stjepan
Polje, koj su tim dejstvima bila odsječena od Gračanice. Ovo kazivanje
predstavlja značajan prilog rasvjetljavanju tih za Gračanicu prelomnih
događaja u ratu za Bosnu i Hercegovinu 1992. – 1995. godina.
Zlatko Dukić
Amir Mašić
Doc. dr. Ermin Kuka
Prof. dr. Omer Hamzić
Hamza Memišević, MA
Mina Kujović
Amina Abaspahić, BA
Omer Hamzić
Dr. Šefko Sulejmanović
Prof. dr. Omer Hamzić
Edin Šaković
U okviru rada J.U. Bosanski kulturni centar Gračanica pokrenuta je inicijativa za prikupljanje muzejskog materijala i historijske građe iz razdoblja 1992.-1995. Planirano je da se od prikupljene građe formira posebna muzejska postavka – Spomen-soba odbrane Gračanice, namijenjena najširoj javnosti, dok bi se uz Spomen-sobu formirala i zbirka relevantne historijske građe o Gračanici i njenoj okolini u razdoblju 1992.-1995. (historijsko-dokumentaciona zbirka, namijenjena užoj, stručnoj javnosti). Nakon pripremnih aktivnosti, 1. septembra 2019. godine upućen je javni poziv za prikupljanje muzejske i historijske građe. Na taj poziv se do otvorenja postavke odazvalo 55-ero građana. Prikupljeni muzejski materijal je stručno obrađen i upisan u muzejske evidencije. U međuvremenu je adaptirana prostorija, te je uređena izložbena postavka. Spomen-soba je svečano otvorena 1. septembra 2021. godine (u povodu Dana 111./221. brdske brigade Gračanica). Pokrovitelj projekta bio je gradonačelnik grada Gračanica. Planirano je da se Spomen-soba koristi u kulturno-memorijalne, edukativne i druge svrhe, te da se stalno proširuje i dopunjava.
Nedžad Peljto
U članku se iznose osnovni podaci o aktivnostima, djelovanju i radu Javne ustanove za informisanje i kulturu Bosanski kulturni centar Gračanica. Članak se zasniva na Informaciji o stanju u oblasti kulture, koju je ova ustanova pripremila i uputila na raspravu i usvajanje Gradskom vijeću Gračanica u oktobru 2021. godine. Ukazuje se na položaj ustanove i njene aktivnosti u vremenu pred izbijanje pandemije Covid-19 virusa, te na ono što je urađeno nakon izbijanja pandemije, u izmijenjenim okolnostima i pod epidemiološkim mjerama i restrikcijama kakve nimalo ne pogoduju radu ustanova kulture i kulturnoj produkciji uopće. Prezentirani podaci o radu i djelatnosti ove ustanove u proteklom periodu najbolji su odgovor na pitanje ima li kulture i kulturnog života u Gračanici, koje se često nameće u dijelu javnosti ili putem društvenih mreža (iz neznanja ili nekih drugih razloga). U članku se ukazuje na ostvarene rezultate, ali i na aktuelne probleme s kojima se duže vrijeme suočava ova ustanova. Naznačeni su i mogući pravci daljeg razvoja BKC kao nosioca kulturne djelatnosti na ovom području. Ovim pregledom želimo informisati širu javnost, posebno aktivne stvaraoce (i organizatore), te istinske konzumente u oblasti kulture. Ujedno ih želimo potaknuti na raspravu, ali i na pojačan angažman s ciljem da se stanje u oblasti kulture mijenja i unapređuje. Smatramo da članak daje solidnu osnovu za takvu raspravu, što i jeste svrha i cilj njegovog objavljivanja.
Dr. sc. Izet Hadžić
U ovom radu govori se o derviškim halkama na širem području Tuzle, sa posebnim osvrtom na oživljavanje derviških redova u ovom prostoru pred agresiju na Bosnu i Hercegovinu. U tom kontekstu, obrađuje se život i djelo šejha Hadži Mehmed efendije Hafizovića, za kojeg se tvrdi da je imao istaknuto mjesto i ulogu među patriotima i učenim ljudima Tuzlanske regije na kraju dvadesetog stoljeća. Njegove riječi i njegove upute koje je davao ljudima oko sebe nailazile su na razumijevanje i prihvatane su kao životni putokazi. Posebno su apostrofirane vrijednosti kojima je šejh Hadži Mehmed ef. Hafizović davao važnost, kao što su: život, vjera, odgoj, patriotizam… Ističemo i njegovu požrtvovanost u odbrani od agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, za koju je položio i svoj život.
Nihad Krajinović
Slučaj gradnje pravoslavne crkve u dvorištu nane Fate Orlović u Konjević Polju, koja je, nakon dugog i mučnog natezanja, napokon srušena i uklonjena, autor pokušava dovesti u vezu sa sudbinom pravoslavne crkve u toku ratnih godina u poluopkoljenoj Gračanici, koja je bila na meti srpske artiljerije sa Ozrena, kao i ostale bogomolje i drugi objekti u centru grada.. I za jednu i za drugu tvrdi da su inat crkve, ali sa suprotnim predznakom. Ona u dvorištu nane Fate izgrađena je u inat zdravom razumu, ljudskoj i božijoj pravdi. Ovu u Gračanici su, nakon oštećenja srpskom artiljerijom sa Ozrena popravljali i sanirali muslimani Bošnjaci u inat svakom zlu. Isti oni koji su je očuvali od očekivane odmazde, nakon što je posljednjom srpskom granatom srušena munara bijele džamije u centru Gračanice. Opet u inat zlu.
Dr.sc. Hana Younis
U radu se na osnovu izvorne arhivske građe prikazuje obim rada šerijatskog suda u Gračanici u periodu austrougarske okupacije i uprave. Posebna pažnja posvećena je osoblju Gračaničkog šerijatskog suda, te određenim događajima koji su pratili njihov rad. U radu se također ukazuje i koliko su stalne smjene kadija uticale na ažurnost u njihovom radu, što je bilo od ključne važnosti za stanovništvo. Pored toga, analizom podataka pružena je i slika izgleda gračaničkog šerijatskog suda.
Muhamed Nametak
Šljivarstvo je jedna od privrednih grana, koje imaju dugu historiju u Bosni i Hercegovini. S obzirom na prirodne pogodnosti sjeveroistočni dio Bosne i Hercegovine jedan je od najpogodnijih rejona za uzgoj šljive na svijetu. Pogodnosti za uzgoj ove kulture brzo je prepoznala i okupaciona uprava Habsburške monarhije, koja je podržavala privredni razvoj oslonjen na domaće resurse. Na osnovu arhivske građe i referentne literature ovaj rad rekonstruira uzgoj šljive u regionu sjeveroistočne Bosne s posebnim osvrtom na grad Brčko, koji je bez premca bio lider u proizvodnji, preradi (sušenju) i trgovini šljivom. Pored toga, rad analizira ulogu banaka u preradi i trgovini šljivom, ali i mjere okupacione uprave da podigne voćarstvo na veći nivo.
Prof. dr. Vedada Baraković
Cilj ovog rada je da se, na primjeru kompariranja retrospektivnog prikaza ratnog lista Biljeg vremena i ličnog sjećanja aktera/savremenika iz perioda izdavanja lista,ukaže na značaj individualnih sjećanja u rekonstrukciji prošlosti i procesima konstrukcije kolektivnog pamćenja. Kao teorijski koncept u radu je korišten interakcionistički model kolektivnog pamćenja koji se, između ostalog, bavi mehanizmima (re)konstrukcije kolektivnog pamćenja kroz prizmu institucionalnog, ali i individualnog (makrosociološkog imikrosociološkog) posredovanja u konstrukcije ovog fenomena. Kako su sjećanja fluidnog, prolaznog karaktera, novija istraživanja ukazuju na potrebu stvaranja arhiva sjećanja i to ne kao jednostavni zbir individualnih sjećanja, već kao arhiv nastao procesom interakcije brojnih individualnih sjećanja. U ovom radu, kroz tri segmenta: kontekst, sadržaj i ljudi, zabilježena je još jedna bilješka o “Biljegu” s fokusom na značaj očuvanja i arhiviranja sjećanja na traumatična iskustva tokom agresije na Bosni i Hercegovinu.
Mina Kujović
Dostupni arhivski dokumenti iz perioda austrougarske uprave (1878. – 1918.) o budžetskom poslovanju lokalnih uprava u bosanskohercegovačkim gradovima, među kojima i u Gračanici, pružaju dragocjene podatke, jer osim podataka o ekonomskom stanju općine, daju nam i podatke o prilikama u gradu i životu njegovih građana u određenom periodu. Za ovaj prilog koristili smo godišnje proračune budžeta općine Gračanica za 1901. godinu. Iz njih možemo saznati kakva je tada bila ekonomska moć općine (kotara) Gračanica, te kako i koliko se sredstava u gradskoj upravi ostvarivalo od općinskih prireza i koliko i kako su se planirali potrošiti u 1901. godini.
Prof. dr. Omer Hamzić (priredio)
Prilog se u potpunosti zasniva na materijalu pod naslovom “Informacija o aktuelnim privrednim kretanjima grada Gračanica u 2020. godini” koju je Gradsko vijeće Gračanica usvojilo na 8 sjednici Gradskog vijeća Gračanica, 31. 8. 2021. Riječ je o dosta opširnom dokumentu, obima 60 stranica, koji sadrži mnoštvo podataka, tabela i konstatacija o stanju privrede na području Gračanice u 2020. godini. Pandemija korona virusa svakako je prouzrokovala mnoge teškoće u poslovanju, ali nije, srećom bitno poremetila privredni život na području Grada, kako se u početku strahovalo. Materijali ovakvog tipa trebalo bi da budu putokaz nadležnim za utvrđivanje razvojne politike u kratkoročnom i dugoročnom pogledu, kao i za poduzimanje konkretnih mjera i poticaja pojedinim privrednim granama ili preduzećima. Na kraju priloga prenijeli tri tabelarna pregleda direktno iz spomenutog materijala sa rang listom dvadesetak najuspješnijih privrednih subjekata u 2020. godini po osnovnim indikatorima poslovanja: ostvarenom ukupnom prihodu i dobiti.
Edin Šaković
U selu Džakule (grad Gračanica) prilikom uređenja mjesnog puta pronađen je obrađeni kameni monolit – očito srednjovjekovni stećak. Spomenik je pronađen na lokalitetu Samovine, poznatom po ranije evidentiranim arheološkim nalazima, što potvrđuje da je prostor Džakula bio naseljen i u srednjem vijeku. Sobzirom na izuzetno mali broj evidentiranih i sačuvanih stećaka na prostoru grada Gračanica i šireg područja Trebave, spomenik je od bitnoga značaja za izučavanje prošlostiovoga kraja. Stećak je ugrožen i zahtijeva hitne mjere zaštite, uključujući i eventualnu dislokaciju.
Mustafa Uzunalić, MA
Rad se bavi zbirkom od šest osmanskodobnih keramičkih lula iz Zavičajne muzejske zbirke u Gračanici. Lule pripadaju arheološkim nalazima kojima se kod nas uglavnom nije pridavala pažnja, pa je na području Bosne i Hercegovine ova vrsta arheoloških nalaza bila uglavnom zanemarena. Za lule iz Zbirke nalazimo analogije u Srbiji, Rumuniji i Egiptu. Mogu se datirati od 17. do 19. stoljeća. Lule su obrađene po Robinsonovim i Vladislav-Nikolay tipološkim shemama. Danas ove keramičke lule čine dio stalne postavke Zavičajne muzejske zbirke u Gračanici.
Prof. dr. Omer Hamzić
Katica Ivanišević je gračanička babica koja je takoreći čitav svoj život, posvetila rađanju i djeci. Njena ljubav prema tom zanimanju je bila bezgranična. To je medicinska djelatnica koja nikada nikoga nije odbila ukoliko je zatražio njenu pomoć u bilo koje doba dana i noći. Ona je samo formalno otišla u mirovinu, 1990. godine jer skoro do smrti nije mirovala. Nastavila je pomagati ženama, majkama porodiljama, bebama…Uvijek bez ikakve naknade ili nagrade. Po tome je jedinstvena osoba. Za ljudsku dobrotu općenito nema neke opipljive mjere ili konkretne određenosti. Ne stavlja se to na vagu, već to se živi, to je konkretno činjenje dobra onom “anam drugom”, bez obzira ko je i što je, bez ikakvog računa, naplate, interesa, bez očekivanja revanša u vidu kakvog dara ili nagrade i to najčešće na svoj račun, u korist vlastite štete, uz vlastito odricanje, ne samo u materijalnom smislu, već na račun svog vlastitog komoditeta, porodičnih obaveza, slobodnog vremena, jednom riječju, na račun ili na uštrb svog rahatluka… Takva je bila gračanička babica Katica Ivanišević. Ovo je priča o toj jedinstvenoj ženi.
Naida Mujkić
Prof. dr. Omer Hamzić
Dr. sc. Dženita Sarač-Rujanac
Edin Šaković
Prof. dr. Omer Hamzić
Hadžija Hadžiavdić
Edin Šaković
Miralem Begić
Mr. sc. Fatima Bećarević Softić
Prof.dr. Omer Hamzić
Fahrudin Kurtović
Autor u radu iznosi vlastiti pogled na dostignuća ovog časopisa kao svojevrsne kulturne institucije, koja je ne samo “knjiga zapamćenja” u vidu hronike kakvom se malo koje mjesto veličine Gračanice može pohvaliti, već i mjera vrijednosti za mnoge događaje, organizacije, institucije i ličnosti iz prošlosti i sadašnjosti ove čaršije. Autor smatra da je to dodatna vrijednost čitavog ovog projekta. Iz vlastitog iskustva zna da je lakše pisati o većim temama i većim sredinama, općenito nego o svakodnevici malih mjesta i čaršija. Rizik da se pogriješi tu je uvijek veći. Oni koji kreiraju i koji već punih 25 godina pišu za “Gračanički glasnik” uspjeli su u tome naći mjeru: afirmisati samo prave vrijednosti i spasiti ih od zaborava. To je misija vrijedna svakog divljenja smatra autor, ukazujući na dostignuća ovog izdavačkog projekta.
Mina Kujović
Časopis za kulturnu historiju “Gračanički glasnik” postao je, tokom redovnog dugogodišnjeg izlaženja, od 1996. godine, prepoznatljiv svojim sadržajima, ali i zato što nije mijenjao sadržajnu koncepciju, odnosno tematske rubrike koje su zastupljene od samog početka njegovog izlaženja: Povodom, Teme, Prošlost, Građa, Zavičaj, Riječ, Prikazi i osvrti, Listovi i Dodatak. Autorica se u prilogu osvrće na 21 godinu saradnje u “Gračaničkom glasniku”, na čijim su stranicama objavljena njena 32 priloga, najviše u rubrikama “Prošlost” i “Građa”.
Prof. dr. Adnan Jahić
Krajem oktobra 1914. godine vojno, politički i ekonomski oslabljeno Osmansko carstvo ušlo je u Prvi svjetski rat na strani Centralnih sila, s nadom da bi na krilima njihove pobjede u ratu moglo ostvariti vlastiti preporod i napredak u poslijeratnim godinama. Da bi se ulasku dala odgovarajuća politička i motivacijska osnova, sultan i halifa, Mehmed Rešad V proglasio je sveti rat – džihad – i pozvao muslimane na borbu protiv “zakletih neprijatelja islama”, zemalja okupljenih u silama Antante, a posredno i njihovih saveznika i pomagača. Džihad se odnosio i na muslimane Bosne i Hercegovine, koji su, boreći se u jedinicama austrougarske vojske, ispunjavali svoju muslimansku dužnost učestvovanja “imetkom i životom” u svetom ratu. Ovaj rad govori o proglašenju džihada u Bosni i Hercegovini, sa posebnim akcentom na Okružje tuzlansko, te entuzijazmu onovremene bošnjačke vjerske i građanske elite koja je lojalno i bespogovorno primila poziv halife na džihad i pozvala svoje sunarodnjake na svaku žrtvu za dobrobit kako Austro-Ugarske monarhije, tako i muslimanskog ummeta u cjelini.
Dr. sc. Salkan Užičanin
U radu se analizira seoska privreda u srezu Gračanica između dva svjetska rata i u kratkim crtama svakodnevica stanovništva. srez je u monarhističku Jugoslaviju ušao kao izrazito nerazvijeno privredno područje. osnovno obilježje opće kulturne i privredne zaostalosti bila je visoka stopa agrarnog stanovništva. okosnicu privrede činila je primitivna poljoprivreda od koje je živjelo preko 90% stanovništva. Seoska gazdinstva bila su tehnički i stručno zaostala. Niska agrarna produktivnost nije omogućavala investicije i osuvremenjivanje proizvodnje, usljed čega je poljoprivredni sektor i u promatranom periodu ostao nerazvijen. Nerentabilnost poljoprivredne proizvodnje imala je za posljedicu nizak životni standard na selu. Posljedice su bile nepovoljni uvjeti stanovanja, ishrane, zdravlja i odijevanja stanovništva.
Edin Šaković
Na osnovu arhivske građe sačuvane u Medžlisu Islamske zajednice Gračanica, u članku se govori o tri gračaničke džamije (Pašazade, Potok i Olovija), koje su po naredbi lokalnih vlasti porušene 1952. i 1953. godine. Pašazade džamija je srušena u julu 1952. godine, zbog navodne dotrajalosti. Potok džamiju su vlasti proglasile ruševnom nakon podnesene molbe Vakufskog povjerenstva i džematlija za dozvolu radova na njenoj obnovi. Iako je vakufska uprava pokušala da kod republičkog Zavoda za zaštitu spomenika kulture zaštiti džamiju kao kulturno-historijski spomenik, ona je po naredbi vlasti srušena u oktobru 1953. godine. U isto vrijeme, izdato je i rješenje za rušenje Olovija džamije. Haremi i mezarja uz Pašazade i Olovija džamiju su uništeni i prekopani, a na mjestu džamija su sagrađene stambene zgrade. Iz postupka rušenja ove tri džamije uočava se izrazita pristrasnost i bezobzirnost lokalnih vlasti, što upućuje na zaključak da se rušenje tih džamija može promatrati u širem kontekstu komunističke represije nad Islamskom zajednicom i vjerskim zajednicama uopće, koja je tih godina bila u punome jeku.
Mr. sc. Kemal Nurikić
Sažetak: Godine 1266. po Hidžri (1850./1851.) izvršen je popis stanovništva Ejaleta Bosna, pri čemu su popisana i sela na području kaze (kadiluka) Gračanica. Ovom prigodom objavljujemo dijelove popisa koji se odnose na selo Soko kod Gračanice, odnosno “kala-i Soko” (utvrdu Soko), kako je glasilo službeno ime naselja. Popisom je obuhvaćeno 97 kuća u kojima su živjele ukupno 304 muške osobe. (129 sposobnih, 115 malodobnih, 53 starih i 7 vojnika). Popis donosi dosta novih, do sada nepoznatih podataka o stanovništvu sela, te je kao takav dragocjen izvor za geneaološka, etnološka i historijska istraživanja.
Mr. sc. Rusmir Djedović
Sokol je vrlo staro i značajno naselje, sa dugom historijom i važnim i raznovrsnim sadržajima. U ovom istraživanju dajemo pregled i kraću analizu kuća i njihovih vlasnika u naselju Sokol na kraju 19. stoljeća, tačnije 1891. godine. Pregled i analizu kaća i vlasnika dajemo na osnovu do sada nekorištenih izvora, a radi se o austrougarskim gruntovnim knjigama, koje su za kotar Gračanicu uspostavljene 1891. godine. Navedene knjige sa gruntovnim uložcima se nalaze u Gruntovnici Općinskog suda u Gračanici. Autor je istraživanje naselja Sokol i prikupljanje podataka iz gruntovnih knjiga za katastralnu općinu (K.O.) Sokol uradio prije više od tri decenije, odnosno 1988–91. godine.
Dr.sc. Hana Younis
U radu se govori o zakonskoj regulaciji vođenja Iskaza kao jednog oblika izvještaja koje su kadije morale redovno slati Vrhovnom šerijatskom sudu. Iskazi o ostavinama su se slali polugodišnje dok je njihov zbir ulazio u Glavni poslovni izvještaj koji je popunjavan početkom svake godine, počevši od 1886. godine. Posebna pažnja posvećena je ostavinskom iskazu Gračaničkog kotarskog šerijatskog suda koji predstavlja prvorazredni izvor za sagledavanje socijalno-ekonomsko-statističkih pitanja. Analizom dokumenta posebno je uočljivo materijalno stanje umrlih te jedna opšta karakteristika siromaštva.
Edin Šaković
U prilogu se donosi nekoliko dokumenata iz Arhiva Tuzlanskog kantona koji govore o boravku Todora Žuže iz Gornje Lohinje kod Gračanice u koncentracionom logoru Jasenovac, te neobičnom bjegstvu iz logora. Dokumenti, u prvom redu izjave samoga Žuže i dvojice njegovih komšija i drugova iz logora, nastali su na zahtjev Komunističke partije, čiji je Žuža bio član. Imenovani je uhapšen u martu 1942. godine sa većom skupinom mještana svog sela i upućen u Jasenovac. jedno vrijeme je bio raspoređen na prisilni rad u Feričance kod Našica, kao i na područje Bosanske Gradiške. U logoru je ostao do kraja maja 1944. godine, kada je sa skupinom drugova uz pomoć jednog stražara pobjegao na Kozaru i priključio se partizanima.
Edin Šaković
Članak donosi podatke o novim i neobjavljenim arheološkim nalazima koji potječu s užeg područja Gračanice, a sačuvani su u fundusu Zavičajne muzejske zbirke ili su u skorijem vremenu pronađeni. U mahali Riječka 1976. otkriveni su tragovi radionice za proizvodnju keramike, od koje je sačuvano par trokrakih podmetača, na osnovu kojih se nalaz datira u antičko doba. Na području Vuknića, pored istraženog prahistorijskog gradinskog naselja, zabilježeni su slučajni nalazi fibula, koplja, dijelova starog oružja, te jednog rimskog novčića, najvjerovatnije onoga koji se danas nalazi u Zavičajnoj muzejskoj zbirci (novčić cara Maksencija s početka IV. stoljeća). Na lokalitetu Grič su nađeni fragmenti keramike iz ranog i kasnog srednjeg vijeka, te granariji za skladištenje žitarica. Na lokalitetu Hurije, na kome se nalaze ostaci starog greblja i brojne druge starine, pronađen je jedan zemljani bardak iz osmanskog doba. Na obližnjem uzvišenju Straževac pronađeni su ulomci prahistorijske keramike, kućni lijep i kremenice. Na lokalitetu Bašča u mahali Drafnići prikupljena je veća količina keramike iz osmanskog doba, kao i dijelovi nakita. U istoj mahali su na više mjesta iskopane glinene vodovodne cijevi (ostaci starih vodovoda). Zabilježeno je i više arheoloških tragova na području čaršije, odnosno najužeg centra Gračanice. U članku se, također, objavljuju osnovni podaci o nekoliko nalaza iz razdoblja srednjeg vijeka, prvenstveno o ostacima oklopa, te oružja i oruđa. Iako se radi o slučajnim nalazima, za koje često nedostaju detaljniji i pouzdaniji podaci, oni ipak ukazuju na iznimno bogatu arheološku sliku užeg područja današnje Gračanice, svjedočeći o dugom kontinuitetu nastanjenosti.
Prof. dr. Omer Hamzić
U radu se govori o liku i djelu još jednog Gračanlije koji je pripadao, općenito, generaciji predratnih mladih i školovanih aktivista ili simpatizera komunističkog pokreta, svih nacionalnosti. Oni su se u godinama pred Drugi svjetski rat najviše okupljali u Kulturno-prosvjetnom društvu “Narodna biblioteka”, ali i u još nekim projugoslavenskim društvima i organizacijama (“Gajret”, “Soko” i dr.) u Gračanici. Tokom rata, uglavnom su ilegalno djelovali za partizanski pokret, neki su se kasnije priključili partizanskim jedinicama…Jedan od najaktivnijih među njima bio je Fadil Šabić. U radu se govori o njegovoj aktivnosti u godinama neposredno pred Drugi svjetski rat, zatim u ratnim godinama i neposrednom poratnom periodu kada je za njega nastupilo vrijeme teških razočarenja. Uz osnovne podatke o njegovoj aktivnosti, posebno se ukazuje na opći društveni ambijent u kojem je djelovao, kao i na mnoge istaknute ličnosti iz lokalnog miljea sa kojima se susretao i sarađivao.
Mahmut Đulić
Mr. sc. Fatima Bećarević–Softić
Narativni svijet Semezdina Mehmedinovića godinama privlači pozornost čitatelja kako u našoj zemlji, tako i u inostranstvu pružajući jednu specifičnu, gusto tkanu prozu u kojoj se fokus stavlja na likove, individualce, a veliki historijski događaji ostavljaju po strani i služe kao opomena i sjećanje na sve što se dogodilo. Cilj ovog rada je ukazivanje na mjesta koja narativ Semezdina Mehmedinovića čine specifičnim. U određenom smislu, stilski i tematski, knjiga “Ovo vrijeme sada” predstavlja nastavak na roman “Me’med, crvena bandana i pahuljica” i objašnjenje događaja i likova koji su bili važni za kreiranje narativnih identiteta pojedinaca. Ispričane u formi priča, eseja, fragmenata i crteža, priče objavljene u knjizi “Ovo vrijeme sada” predstavljaju svijet u kome je sačuvano generacijsko sjećanje na grupu umjetnika koji su najljepše godine života proveli u Sarajevu i još uvijek žive tamo.
Prof. dr. Omer Hamzić
U prilogu se daju osnovni podaci o mladom gračaničkom slikaru, koji je uspio razviti jedan, za naše prilike, gotovo originalan model narodne škole umjetnosti za sve uzraste. Ono što je postigao, rezultat je upornosti, sistematskog rada i ljubavi prema umjetnosti i više je od obične pedagogije slikarstva. Ovim radom ukazujemo na još jedno gračaničko pozitivno iskustvo.
Marko Matolić
Hajrudin Bujukalić, iako nije bio Gračanlija, ostavio je značajan trag u kulturnoj prošlosti ovog mjesta. U vrijeme svoje mladosti utemeljio je s Mustafom Kamarićem Narodnu biblioteku u Gračanici za koju je ostao vezan i nakon odlaska iz ovoga mjesta, obnašajući dužnost njezina tajnika. Kao učenik i student bio je vrlo aktivan u brojnim udruženjima i u razdoblje njegovog školovanja padaju i neki njegovi literarni radovi. Bujukalić se okušao u pisanju poezije i proze. Njegove pjesme sadrže deskriptivne i interpretativne modele poetike, koji se ili prepliću ili međusobno smjenjuju. Poezija mu je na tragu zapadnoeuropske romantičarske poezije s elementima trendova koji su u to vrijeme bili zastupljeni u južnoslavenskoj književnosti. Deskriptivna poetika naročito je izražena u Bujukalićevim proznim radovima u kojima uz realistični narativ često koristi i folklorne elemente. Ovaj rad predstavlja polaznu ocjenu izbora iz Bujukalićevih djela koja su objavljena u Gajretu i Novom beharu.
Edin Šaković
U Gračanici je tokom osmanskog razdoblja postojalo više javnih i privatnih biblioteka. Jedna od njih je bila i biblioteka Hadži Hasan efendije Nurikića, muderisa Osman-kapetanove medrese, koji je sredinom XIX. stoljeća uvakufio svoje knjige za Ahmed-pašinu džamiju u Gračanici. O toj do sada slabo poznatoj biblioteci neke podatke saznajemo na osno vu jednog vakufskog dokumenta iz 1916. godine, kada je nadzornik biblioteke bio osnivačev unuk Hasan ef. Kadić.
Prof. dr. Edhem Muftić
Akademik Mirko Pejanović
Prof. dr. Omer Hamzić
Prof. dr. Omer Ibrahimagić
U ovom članku autor daje visoke ocjene i na sebi svojstven način ističe pohvale za dostignuća Časopisa “Gračanički glasnik”, pridružujući se tako obilježavanju ove njegove, za periodiku, rijetke okrugle obljetnice. Kao dugogodišnji saradnik, autor Časopis u simboličnom smislu, vidi kao “ogledalo Bosne” i preporučuje ga kao model za druge gradove i općine u ovoj zemlji iako je i sam svjestan problema koji u nas redovno prate ovakve i slične projekte. Gračanica je pokazala da se to može. Unatoč svemu.
Prof. dr. Azem Kožar, emeritus
Časopis za kulturnu historiju “Gračanički glasnik” pojavio se prije 25 godina kao rezultat privatne inicijative trojice gračaničkih profesora: Omera Hamzića, Mirzeta Hamzića i Rusmira Djedovića. Jasna i konstantna programska koncepcija Časopisa, kao otvorene knjige o prošlosti i sadašnjosti Gračanice i okoline u svoj svojoj sadržajnosti i isprepletenosti sa općim zbivanjima i procesima, zadobila je povjerenje i podršku intelektualne javnosti, kao i određenih krugova iz političkog i privrednog života ove sredine, što je uredovalo njegovo izlaženje sve do ovog jubilarnog 50-og broja. Entuzijazam i pregalaštvo njegovih pokretača, koji su ‘zahvatili’ i brojne saradnike čiji je broj konstantno rastao, polučili su zavidnu razinu kvaliteta i raznovrsnosti sadržaja, što je ovaj projekat učinilo svojevrsnim fenomenom ne samo od lokalnog već i dobrano bosanskohercegovačkog značaja. Ono što nisu htjele, mogleili znale institucije kulture i nauke, učinio je “Gračanički glasnik” koji se afirmisao u prvorazrednu instituciju ove vrste. Autor se osvrće na karakter i rezultate ovog izdavačkog poduhvata u minulih 25 godina funkcioniranja, koristeći se pri tome i analizama, stajalištima i ocjenama nekih njegovih aktivnih realizatora, iskazanim u godinama jubileja i u drugim prilikama.
Prof. dr. Izudin Kešetović
Autor razmatra pojavu Časopisa u širem okruženju Gračanice, što je podrazumijevalo da će obuhvatati i njegovo rodno mjesto, između ostalih i grad Srebrenik. Stoga vidi Časopis kao zavičajnu kulturološku reviju u kojoj bi više došao do izražaja regionalizam nego lokalizam. U tom smislu predlaže da Časopis “pokriva” geografsku i ekonomsku subregiju, koja bi obuhvatala Gračanicu, Srebrenik, Gradačac, Doboj Istok i Lukavac, s duhovnim sjedištem na brdu Ratiš, koje ima svoju posebnu simboliku i značaj.
General, Fikret Muslimović
Ovo je integralni tekst predavanja u kojem se autor fokusirao na ulogu Alije Izetbegovića kao vrhovnog komandanta oružanih snaga Republike Bosne tokom agresije i rata u Bosni i Hercegovini (1992. – 1995.). Pri tome se posebno osvrnuo na okolnosti u kojima je djelovao na čelu civilne komande u nametnutom ratu. Razjasnio je formalnu stranu i stvarni autoritet Izetbegovića kao vrhovnog komandanta, njegov djelokrug rada, ovlaštenja i odgovornosti, te njegovo neposredno djelovanje u redovima A BiH. Kao neposredni saradnik Alije Izetbegovića u ratu, autor je ukazao na njegove osnovne karakterne crte–visoko moralnog i odgovornog čovjeka u haosu rata. Svojim uticajem nastojao motivisati i sve subjekte društva i države da svoju pažnju usmjere i da djeluju u korist jačanja borbene efikasnosti Oružanih snaga.
Prof. dr. Omer Hamzić
Kao i u čitavoj Bosni i Hercegovini, izbori su i u Gračanici provedeni u specifičnim uslovima pandemije. Naložene mjere opreza i zaštite, onemogućile su masovnija okupljanja, pa su političke stranke pribjegle drugim sredstvima u predizbornoj kampanji (plakati, bilbordi, internet, “od vrata to vrata”… Na području Gračanice izbori su prošli mirno i bez većih problema. Očekivano, ubjedljivu pobjedu odnio je dosadašnji gradonačelnik Nusret Helić (SDP), koji je tako ušao u svoj peti mandat, značajno ostaviviši iza sebe protivkandidate Davuda Zahirovića (SDA) i Mirsada Čamdžića (Naša stranka). Isti stranački poredak po broju osvojenih mandata ostaje i Općinskom vijeću. Gračanlije su pokazali da nisu za promjene. Možda je o tome odlučilo onih više od 50% birača koji nisu izašli na izbore. U Gračanici je izlaznost manja od prosjeka Tuzlanskog kantona i Federacije BiH.
Edin Šaković
Šeh Dedino turbe u Čekanićima kod Srebrenika staro je kultno mjesto, dobro poznato na širim prostorima sjeveroistočne Bosne. Narodna predaja o Šeh Dedi, koji je bio “dobri” (evlija, bogougodnik), u mnogim je detaljima bogata i s folklorističkog aspekta zanimljiva, iako prati uobičajene hagiološke obrasce usmene tradicije Bošnjaka, kakve susrećemo u pričama o “dobrim” i evlijama širom Bosne. Zbog toga je ne možemo uzeti kao historijski utemeljenu, iako sadrži i odraze sjećanja na neke stvarne historijske događaje i procese. Naša je pretpostavka, na osnovu analogije sa turbetom Šejh Sinan-babe u Gornjem Srebreniku, odnosno komparacijom usmene predaje i historijskih izvora o tom evliji, da je ličnost koja se krije iza predanja o Šeh Dedi živjela najvjerovatnije u drugoj polovici XVI. ili prvoj polovici XVII. stoljeća, te da je na ovome području djelovala kao derviš, odnosno šejh tekije. Pored turbeta i džamije nalazi se i zagonetni mezar sa kamenim sarkofagom, kojeg narodno predanje vezuje uz graditelja – vakifa džamije.
Marko Matolić
U članku se, u povodu 130 godina od rođenja i 50 godina od smrti, donose osnovni podaci o životu i djelu Ambrozija Benkovića (1890-1970), svećenika, publicista i kulturnog djelatnika, značajnog po istraživanju vjerske i kulturne prošlosti prostora sjeveroistočne Bosne. Rodom iz okolice Orašja, Benković je radni vijek proveo službujući kao svećenik, kapelan i kateheta u više gradova i mjesta Bosne i Hercegovine, uključujući Doboj i Lukavac. Autor je monografskog pregleda bosanskohercegovačkih katoličkih župa i naselja, kao i većeg broja djela značajnih za povijest sjeveroistočne Bosne, među kojima se posebno izdvaja posthumno objavljena knjiga “Tuzlansko područje negda i sada” (1970.).
Prof. dr. Omer Hamzić
Prilog predstavlja historijsku retrospektivu privrednog razvoja općine/grada Gračanice, u periodu od završetka rata, 1995. godine do najnovijeg vremena, sa posebnim osvrtom na 2018. godinu. U prvom dijelu govori se o tradiciji poduzetništva i “preživljavanju” privrednih subjekata u toku rata za Bosnu i Hercegovinu (1992. – 1995.) godine, dok je težišno pitanje (poslijeratni privredni razvoj Gračanice) obrađeno hronološki, u dva dijela: prvi je period obnove, 1995. – 2001., a drugi period ubrzanog razvoja–od 2001. do 2018., s posebnim osvrtom na 2018. godinu. Tekst je pisan na osnovu službenih materijala lokalne zajednice, koji obiluju pretjerano obimnom, ali nesređenom statistikom, koja sama po sebi ne pruža mogućnost za kvalitetnije usporedbe i zaključke. Zato ovaj tekst treba čitati kao historijsku retrospektivu (ili informaciju), a ne kao ekonomsku analizu ili elaborat.
Ambrozije Benković
(priređivač: Redakcija)
Mina Kujović
Arhivski spisi nastali radom pravosudnih organa u Bosni i Hercegovini, kako nižih tako i onih najviših, veoma su zanimljivi za izučavanje lokalne historije. Međutim, zbog njihove obimnosti, neobrađenosti, a često i nesređenosti ova je građa veoma malo zastupljena u naučnom istraživanju naše prošlosti. Arhivski fond Vrhovni šerijatski sud Sarajevo, 1879. – 1946., pohranjen u Arhivu Bosne i Hercegovine u Sarajevu, arhivistički je sređen i analitički obrađen, ali, nažalost, do danas nije korišten. Vrhovni šerijatski sud Sarajevo je sudio na temelju šerijatskih propisa, a bio je drugostepeni sud i njegove su odluke bile konačne. Sud je djelovao od 1879. do 1946. godine, ali sudski predmeti koji se odnose na cjelokupno područje Bosne i Hercegovine nisu za sve godine sačuvani. Arhivska građa je pohranjena u 196 arhivskih kutija, a na područje Gračanice i njene okoline odnosi se 58 sudskih predmeta . Ovaj je prilog napisan na temelju podataka u analitičkom inventaru Vrhovni šerijatskih sud Sarajevo, dok bi za detaljnije istraživanje trebalo pregledati i samu arhivsku građu, 198 kutija.
Prof. dr. Omer Hamzić
Autor u ovom prilogu pokušava osvijetliti lik jednog od najboljih fudbalera u povijesti Gračanice, donoseći osnovne podatke iz njegove sportske biografije, koji u ovom slučaju nisu u prvom planu. Ovdje se pokušava dati slika te ličnosti kakva je ostala u sjećanju i svijesti autora kao dječaka, koji je jednu sjajnu sportsku karijeru u to vrijeme promatrao svojim očima i shvatajući je na taj način. U pozadini ovog lirski prožetog teksta vide se konture jednog općeg društvenog ambijenta i provincijskog života ranih šezdesetih godina, te doza tuge i nostalgije za poznatim sugrađaninom kojeg više nema.
Halil Hadžić
Na temelju usmene tradicije i zapamćenja starijih žitelja Sokola, autor je sačinio spisak starih vodenica na izvorištima Vrela, Ilidža i Zmajevac u samom centru sela, u neposrednoj blizini stare srdnjovjekovne utvrde i jedne od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini. Pored ekonomske, posebno je bacio više svjetla na društvenu dimenziju starih vodenica kao malih okupljališta ljudi, koji su u njima razmjenjivali svoje tuge i radosti, pričali priče i sjećanja. Prilog predstavlja značajan doprinos proučavanju kulturne historije Sokola kod Gračanice, kao starog i tipičnog bosanskog naselja brdskih predjela ovog dijela Bosne Hercegovine.
Fikret Ahmedbašić
Ovoj je prva bilješka o hodočasnicima s područja Džakula koji su u naznačenom periodu obavili tu petu islamsku dužnost, propisnu za sve vjernike, koji su u materijalnoj mogućnosti da je obave. Obavljanje te vjerske dužnosti u duhovnom životu muslimana cijelog svijeta ima posebno značenje. Za hadž su vezani i mnogi narodni običaji, koji nose specifičnosti zemalja i krajeva, gdje žive muslimani. U ovom prilogu, na spisku su 33 imena koja, nadamo se, nakon njihovog objavljivanja neće sasvim otići u zaborav, kao što su otišli oni prije njih. Osim toga, prilog je, svakako, od značaja za kulturnu historiju ovoga kraja.
Fatima Bećarević
Fatima Bećarević Softić
Memoarski zapisi prim.dr.Fadila Pitića objavljeni u knjizi “Sve moje ratne bolnice: od Maoče do Treskavice: (1992-1995)” u vremenskom pogledu obuhvataju ratni i poslijeratni period u Bosni i Hercegovini zanimljivo su štivo sa naratološkog, biografskog i historijskog aspekta. To su subjektivni zapisi autora, potkrijepljeni fotografijama, rješenjima, odlukama u formi dokumenata, kao i dnevničkih bilješki, kojima se nastoji dokazati istinitost i objektivnost autorovog kazivanja. Prim.dr. Pitić piše o događajima u kojima je izravno sudjelovao, kao kreator i sudionik. Pričanje o ratnim događajima obuhvata period od 1992. kada napušta porodicu i odlazi prvo u Maoču, gdje formira Ratnu bolnicu za ranjenike sa brčanskog ratišta, zatim opisuje odlazak u Gračanicu i rad u Ratnoj bolnici u Sokolu, gdje je okupio izuzetno cijenjenu medicinsku ekipu sa kojom obavlja zahtjevne hirurške operacije. Premda ova knjiga dominantno obuhvata ratni period, autor daje opširniji osvrt i na osnivanje Opće bolnice i svoj rad u Gračanici u poslijeratnim godinama. Za razliku od svog rodnog Brčkog, gdje je nepravedno marginaliziran, prešućen i zapostavljen, prim. dr. Pitić u Gračanici i danas uživa veliki ugled i poštovanje građana, o čemu s neskrivenim zadovoljstvom iznosi niz detalja u ovoj knjizi.
Prof. dr. Omer Hamzić
Dr. Salkan Užičanin
Dr. Galib Šljivo, redovni profesor univerziteta u penziji
dr. sc. Melida Travančić
Fatima Bećarević Softić
Saima Lojić – Duraković, MA
Prof. dr. Omer Hamzić
Prof. dr. Omer Hamzić
U povodu objavljivanja trećeg dijela poimeničnog popisa žrtava i stradalnika Drugog svjetskog rata s područja općine/grada Gračanica, autor podsjeća na početke ovog projekta i rađanje same ideje o ovome istraživanju. Ukazuje se na činjenicu da su se ranije, u vrijeme socijalističke Jugoslavije, u skladu s tadašnjim ideološko-političkim okvirom spominjala i javno pamtila samo imena onih koji su poginuli na “pravoj strani”, kao partizanski borci, kao i civilne žrtve stradale od okupatora i njegovih saradnika. Iako se u tom vremenu bavio istraživanjem povijesti Drugoga svjetskog rata na području Gračanice, autor nije ni slutio koliki su ukupni ljudski gubici zapravo bili. Prave razmjere je uočio tek kasnije, kada je imao priliku pogledati neke od pojedinačnih žrtvoslova izrađenih za sela Džakule i Prijeko Brdo. To ga je ponukalo da okupi istraživački tim i na sličan način prikupi podatke i za sva ostala naselja na području tadašnje općine, danas grada Gračanica. Preliminarno objavljeni rezultati pokazali su da je od ukupnog broja stradalih, više od pola izgubilo živote na samom kraju rata, u događajima koji se u historiografiji označavaju kao Blajburški pokolj.
Ključne rječi: Drugi svjetski rat; stradanja; poginuli; ubijeni; istraživanje; imena; spiskovi; Bleiburg; Blajburg; popis žrtava; žrtvoslov.
Edin Šaković
Ovaj pregledni članak, nastao na temelju relevantne naučne literature, donosi najosnovnije podatke i činjenice o masovnom zločinu koji se u historiografiji označava generalnim pojmom Bleiburg. Radilo se o unaprijed planiranom i sistematski izvedenom zločinu strahovitih razmjera, u kojem je, bez suda i zakona, surovo pobijeno najmanje 80.000 ljudi. Bleiburški pokolj je samo dio sistematskih represalija, nasilja i terora jugoslavenskih komunista, koji su u borbi za uspostavu apsolutne vlasti i sprovođenje revolucije nastojali eliminirati što je moguće veći broj svojih stvarnih i potencijalnih političkih protivnika. Masovne vansudske likvidacije i smaknuća, kakve su se dešavale širom Jugoslavije, bile su sastavni dio takve politike. Sve to je bio hladno proračunat i planiran ideološki motiviran čin. Tvrdnje o ekscesnoj naravi zločina i osveti kao primarnom motivu ne mogu izdržati kritički historiografski sud. Historijske činjenice o Bleiburškom zločinu ne treba promatrati kroz prizmu političkih manipulacija i zloupotreba tog zločina. Niti jedan zločin tih razmjera nije pošteđen zloupotreba i mitomanije. Irelevantno je, u tom pogledu, pitanje načina i forme komemoracija i drugih manifestacija javnoga sjećanja, političkih poruka i simbolike. Te forme i ti sadržaji mogu biti izloženi kritici. Ali negirati i osporavati sam zločin i dovoditi u pitanje temeljno ljudsko i civilizacijsko pravo žrtava na sjećanje – van svake je pameti i moralnih obzira.
Ključne riječi: Bleiburg; Bleiburški zločin; historiografija; 1945; Jugoslavija; NDH; Slovenija; Hrvatska; Srbija; Bosna i Hercegovina; komunistički zločini; revolucionarno nasilje; teror; Tezno; Huda Jama; žrtve; stradalnici; Bošnjaci.
Prof. dr. Omer Hamzić
Ovaj autorski tekst objavljen je 13. 5. 2020. godine na veb portalu bosanskamisao.ba tri dana prije održavanja mise za ‘žrtve’ Blajburga u Katedrali Srca Isusova u Sarajevu (16. 5. 2020). Misa je, očekivano, uzburkala javnost, produbila podjele, nesporazume i omraze u Bosni i Hercegovini. Iznoseći svoj stav o tome, autor je pošao od općepoznatog načela da se crkvi (džamiji) niko ne bi trebalo da “miješa u posao” kao što se ni crkva (džamija) ne bi trebalo da miješa u svjetovne poslove. Do nesporazuma je upravo i došlo zato što se u ovom slučaju “neko nekom” debelo umiješao u posao. Autor i ne pokušava raspetljati koliko je ovdje jedna politika kao “svjetovna stvar” bila u funkciji katoličke crkve, a koliko je katolička crkva bila u funkciji jedne politike. Ali jedno je sigurno: Sarajevo je posljednje mjesto na zemaljskoj kugli u kojem je katolička crkva trebala držati misu za Blajburg. Bosna je ovo i Hercegovina. Reminiscencije na Blajburg ovdje su nešto sasvim drugo, Blajburg i Bošnjaci nešto sasvim treće… I sasvim drugačije u odnosu na Hrvate i Hrvatsku…. Napomena: riječi Blajburg i Jasenovac u ovom tekstu, osim stvarnog, ovdje imaju i simbolično značenje.
Ključne riječi: misa, Blajburg, Bošnjaci, Sarajevo,
Berina Beširović Ramani
Svjedočimo buđenju desničarskog populizma na posljednjim izborima širom Evrope. Bilo da se priključuju vladajućim koalicijama, bilo da djeluju samostalno, radikalne desničarske partije zauzimaju neko od prva četiri mjesta na izborima, a to smo vidjeli na primjerima Njemačke, Francuske, Austrije itd. Populistička retorika krajnje desnice nakon napada od 11. septembra 2001. na SAD, usmjerena je dominantno prema, kako ga karakterišu u svom narativu lideri krajnje desnice prijetećem terorističkom islamu, a u vrijeme migrantske krize javlja se pojačana ksenofobija i buđenje nacionalizma i fašizma. U ovom radu porede se dvije desničarske strukture: Engleska liga odbrane (English Defense League ili EDL) i Alternativa za Njemačku (Alternative fur Deutschland ili AfD).
Ključne riječi: desničarski populizam, nacionalizam, migracije, ksenofobija, islamofobija, ideologija.
Mina Kujović
Vjersko-prosvjetne inspekcije u periodu austrougarske uprave provodila je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Zemaljskom vladom. Radilo se o redovnim kontrolama rada u islamskim vjerskim školama koje su se uglavnom svodile na formalno kontrolisanje nastavnog procesa, jer kontrolori tokom kratkog boravka u nekoj školi nisu mogli objektivno sagledati sve pristupe u obradi pojedinih nastavnih predmeta. U prilogu se govori o kontroli rada u islamskim vjerskim školama po gradovima u sjeveroistočnoj Bosni tokom marta i decembra 1909. godine. Po zahtijevu reisul-uleme Mehmed Teufik ef Azabagića kontrolu su obavili članovi Ulema medžlisa, Munib ef. Korkut i Mehmed Džemaludin ef. Čaušević. Svoja zapažanja i prijedloge iznijeli su u opširnim izvještajima koje je Reisul-ulema proslijedio Zemaljskoj vladi. Iz tih izvještaja, u ovom prilogu izdvojeni su samo oni dijelovi koji se odnose na Gračanicu, konkretno to su zapažanja o nađenom stanju u Osman-kapetanovoj medresi, mekteb-ibtidaiji, tri ženska sibjan mekteba i nastavi islamske vjeronauke u Osnovnoj narodnoj školi.
Ključne riječi: Gračanica, Islamska zajednica, Osman-kapetanova medresa, austrougarska uprava
Ivo Mišur
U članku autor donosi neke do sada nepoznate ili manje poznate detalje sa životne staze ustaškog viteza Ibrahima Pjanića Pirića kao jedne od kontroverznih ličnosti s područja Gračanice, pa i Bosne i Hercegovine. Radi se o periodu od proljeća 1945. do kraja 1951. godine, koji je Pjanić, nakon što je sretno “prebrodio Blajburg” proveo u Austriji, Italiji i Siriji. Na osnovu njegove izbjegličke dokumentacije, autor donosi neke nove podatke, koji mogu biti koristan prilog biografiji i nadopuna do sada objavljenim tekstovima o toj ličnosti.
Ključne riječi: Ibrahim Pjanić, Soko, Gračanica, Sirija
Prof. dr. Omer Hamzić
U ovom radu govori se o teškom stanju starog objekta Osman-kapetanove medrese usljed devastacije u toku Drugog svjetskog rata i neposrednom poraću. Lokalne komunističke vlasti nisu imale ni želje ni volje da priskoče u pomoć, a Vakufsko-mearifsko povjerenstvo, u ime vakufa u čijem je vlasništvu bio objekat, materijalno oslabljeno i organizaciono, takoreći rastureno, nije bilo u stanju ništa poduzeti. Tek 1950. godine, mladi partijski aktivista, učitelj Ibrahim Hasanbegović, tada sekretar Sreskog narodnog odbora, pokreće inicijativu da se zaustavi dalje propadanje tog objekta. Javno je izašao s prijedlogom da Sreski savez kulturno-umjetničkih društava, čiji je bio predsjednik, Medresu preuzme u dugoročni zakup za svoje aktivnosti. Zahvaljujući podršci koju je dobio u nadležnim organima, već 1951. godine sklopljen je dugoročni ugovor o zakupu, objekat je saniran i priveden nekoj funkciji. Imajući u vidu da je Savez u tim prostorima organizovao različite amaterske kulturne aktivnosti, vremenom je Medresa pretvorena u gradski Dom kulture, popunjen primjerenim i adekvatnim sadržajima (sala za sastanke, kancelarije Narodnog univerziteta, Gradska biblioteka, gradska kafana itd.). Ti su sadržaji ostali u njemu u narednih dvadesetak godina, sve do izgradnje i puštanja u rad novog doma kulture, 1978. godine. Nakon izgradnje novog doma kulture, iako je i dalje ostao “na brizi Narodnog univerziteta”, objekat je ponovo zapušten i izložen propadanju. Zahvaljujući sretnim okolnostima objekat je temeljno obnovila Mjesna zajednica Gračanica, uz podršku građana, izraženu i politički artikuliranu putem podružnica Socijalističkog na području grada. Radovi su izvedeni u sklopu velike akcije uređenja centra grada, 1987-1990. godine, kada je kompletna čaršija, misli se na centralnu ulicu, definitivno dobila svoj današnji izgled. Nakon prvih parlamentarnih izbora, jednoglasnom odlukom višestranačke Skupštine opštine Gračanica, objekat je vraćen Islamskoj zajednici. Svoju saglasnost za to formalno je dala i Mjesna zajednica Gračanica i Narodni univerzitet. Ovaj prilog zasniva se na primarnim izvorima (arhivskoj građi) kao i na sjećanjima i jednoj usputnoj bilješci (pismu) učitelja Ibrahima Hasanbegovića, te na sjećanju autora ovog teksta, koji je bio neposredni sudionik nekih od ovih događaja kao što je uređenje centra grada i obnova Medrese, odnosno starog doma kulture.
Ključne riječi: Osman-kapetanova medresa, Gračanica, vakuf, dom kulture, komunistička vlast.
Priredili: Omer Hamzić i Edin Šaković
Treći dio “Žrtvoslova bošnjačkog stanovništva s područja općine Gračanica” donosi podatke o Žrtvama Drugog svjetskog rata s užeg gradskog područja, odnosno samog naselja (mjesne zajednice) Gračanica. Na osnovu djelomično izvršenog anketiranja i prikupljanja podataka metodom oralne historije, matičnih knjiga i više arhivskih izvora, te postojećih parcijalnih popisa, sastavljen je cjelovit spisak od 227 stradalih osoba. Mnogi podaci su nepotpuni i nedovoljno provjereni, dok izvori često pružaju kontradiktorne informacije. Spisak objavljujemo kao radni materijal, u nadi da će potaknuti dalje prikupljanje novih podataka, te provjeru i korekciju postojećih.
Ključne riječi: Gračanica; Drugi svjetski rat; 1941.-1945.; stradali; žrtve; poginuli; ubijeni; popis stradalih; žrtvoslov.
Prof. dr. Omer Hamzić
U prilogu se, iz jednog posebnog ugla, govori o liku i djelu pukovnika Bahrije Džananovića, ratnom komandantu proslavljene 212/222 bosanske oslobodilačke brigade, te daju osnovni podaci o nastajanju i borbenom putu te jedinice, čije je formiranje označilo početak oslobodilačke faze u ratu za Bosnu i Hercegovinu na širem području Gračanice. Bio je jedan od najboljih oficira Armije Bosne Hercegovine, po svojim vojno-stručnim kvalitetima, postignućima jedinice koju je vodio iz uspjeha u uspjeh od njenog osnivanja, krajem 1993. do njene demobilizacije u proljeće 1996. godine, po svojm moralnim i ljudskim vrlinama, bio je drugačiji od mnogih i visoko iznad njih. Iako se nije najbolje snašao, poput mnogih svojih kolega, nakon završetka rata, a pogotovo nakon preranog penzionisanja, iako duboko razočaran društvenim kretanjima u poraću, pogotovo nezahvalnim socijalnim stanjem mnogih svojih boraca u miru, ostao je do kraja moralno uspravan i čestit čovjek kakav je bio i u ratu.
Ključne riječi: Gračanica, Bahrija Džananović, Armija Bosne i Hercegovine, 212/222 bosanska oslobodilačka brigada
Samir Nukić
Ovo je autorizovan tekst Oproštajnog govora na komemorativnoj sjednici povodom smrti komandanta 212/222 oslobodilačke brigade, pukovnika Bahrije Džananovića, održanoj u velikoj sali Bosanskog kulturnog centra u Gračanici, 21. 1. 2020. Iako je sastavljen za jednu konkretnu i tužnu prigodu, tekst sadrži niz podataka koji su od velikog značaja za kulturu sjećanja na svijetle likove i važne događaje iz nedavne prošlosti kako Gračanice, tako i čitave Bosne i Hercegovine. Autor teksta je ratni načelnik Štaba 212/222. oslobodilačke brigade, brigadir u mirovini.
Ključne riječi: Bahrija Džananović, Gračanica, 212. oslobodilačka brigada, Lukavac
Damir Galijašević
Esad Kovačević je jedan od najboljih interpretatora sevdalinki u Bosni i Hercegovini, vrijedan učenik Safeta Isovića, Omera Pobrića i dr. Iako je prigodnog karaktera, tekst donosi značajne podatke iz umjetničke karijere ovog vrsnog zaljubljenika sevdaha.
Ključne riječi: Esad Kovačević, sevdalinka, Miričina, Gračanica
Dr. sc. Melida Travančić
Smail Terzić (1940-1999) jedan je od istaknutih kulturnih djelatnika u Tešnju od šezdesetih do devedesetih godina prošlog stoljeća. On je pjesnik, fotograf, pripovjedač, glumac, urednik, voditelj i novinar. Objavio je zbirku poezije, dvije knjige o osnivanju i radu pozorišta u Tešnju, kao i knjigu o pjesniku Musi Ćazimu Ćatiću, otkrivajući detalje iz njegovog života. Sve su to danas izuzetno vrijedna svjedočanstva o razvoju kulture u prošlosti, ali i svjedočanstva o upornosti, istraživanju i radu pojedinca kakav je bio Terzić. Cilj rada jeste dati što vjerodostojniji portret Smaila Terzića, istaknutog kulturnog djelatnika, dok, s druge strane, cilj je osvijetliti i vrednovati njegov doprinos razvoju kulture sa akcentom na pozorištu, u čijem razvoju je višestruko učestvovao, preciznije fokus je na društvenom i kulturnom životu navedenog perioda. Kroz cijeli angažman i rad u kulturi ovog čovjeka vodi entuzijazam, on je u potpunosti posvećen svom poslu, on konstantno bilježi i zapisuje sve što se događa i od toga oblikuje priču, uvijek stavljajući interes zajednice u prvi plan, radeći na afirmaciji kulture i grada Tešnja kako u BiH, tako i van njenih granica.
Ključne riječi: Smail Terzić, kultura, Tešanj, pozorište, poezija, tradicija, entuzijazam, novinarstvo
Smail Terzić
Nijaz Omerović
Prof. dr. Omer Hamzić
Dženana Kahriman, MA
Dr. sc. Almina Alagić
Hadžija Hadžiabdić
Dr. sc. Senad Čeliković
Jakub Džafić
Prof. dr. Omer Hamzić
Prof. dr. Omer Hamzić
Krajem 1959. godine u Gračanici su osnovane dvije značajne ustanove–Gimnazija i Narodni univerzitet. I jedna i druga su u drugoj polovini prošlog i prvim decenijama ovog stoljeća ostavile snažan pečat u kulturno-prosvjetnom razvoju čitavog ovog kraja. U vrijeme njihovog osnivanja, u socijalističkoj Jugoslaviji još uvijek se tragalo za takozvanim vlastitim putem u socijalizam, pokušavao se pronaći model efikasnijeg privređivanja (ali uz vrhovnu arbitražu partije), razmišljalo se o prvim ustavnim reformama koje će poslije 1961. godine i ustavno urediti dotadašnje društvene promjene, izvršene na takozvanim samoupravnim principima. Nakon donošenja Ustava SFRJ, 1963. godine, uslijedila je i prva ozbiljnija poslijeratna privredna reforma (1965.), proklamovana veća samostalnost tadašnjih republika i autonomnih pokrajina, ali i privrednih preduzeća, koja su trebala ući u neku kontrolisanu tržišnu utakmicu… Sve će to kasnije dovesti do velikih prestrojavanja, naročito nakon donošenja Ustava, 1974. i Zakona o udruženom radu 1975., i napokon, definitivno uvesti Jugoslaviju u stanje permanentne krize koja će se raspetljati općom katastrofom na ovim prostorima, od 1990. do 1999. godine.
Edin Šaković
Ove, 2019. godine, navršilo se ravnih pola stoljeća od osnivanja, tačnije od početka redovnog emitovanja programa lokalne javne radio-stanice u Gračanici. Navršilo se punih 50 godina od kako su stanovnici ovoga grada i njegove okoline na svojim radio aparatima po prvi put čuli redovnu najavu: “Ovdje Radio Gračanica”.
Dr.sc. Muhamed Ibrahimović
U ovom prilogu prezentiraju se rezultati istraživanja koje je autor obavio tokom 2019. godine u cilju sagledavanja efikasnosti i funkcionalnosti lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini. Istraživanje je obavljeno u više općina oba entiteta i Distriktu Brčko putem anketnog upitnika kao i neposrednih razgovora sa osobama koje zauzimaju značajnije pozicije u lokalnoj samoupravi i učestvuju u provođenju zakona i propisa iz te oblasti. Za obradu ove teme autor se skoncentrisao na pet ključnih pitanja koja se odnose na stanje postojeće zakonske regulative. Gotovo svi odgovori potvrdili su potrebu njene promjene, te jačanje materijalne osnove i izvora za finansiranje lokalne samouprave. Analizirajući pristigle odgovore na anketna pitanja moguće je zaključiti da lokalni organi vlasti u entitetima i Brčko Distriktu imaju skoro ujednačene stavove o većini pitanja, osim o pitanju podrške donošenju jedinstvenog zakona o lokalnoj samoupravi na nivou države. Visok stepen saglasnosti postoji i u pogledu zahtjeva za stabilnijim finansiranjem lokalnih zajednica, što bi moglo biti polazište nadležnim zakonodavnim organima u nekim budućim, svakako neophodnim, promjenama zakonske regulative u toj oblasti.
Ključne riječi: lokalna samouprava, entitet, kanton, lokalna zajednica.
Mina Kujović
Borba Muslimana Bosne i Hercegovine za vjersku i vakufsko-mearifsku autonomiju, s kraja 19. stoljeća uspješno je okončana donošenjem i objavom Statuta za autonomnu upravu islamskih vjerskih i vakufsko-mearifskih poslova u Bosni i Hercegovini, 1. maja 1909. godine. Za budući vjerski, pa i politički razvoj bosanskih Muslimana taj je statut bio od višestrukog značaja. Temeljem njegovih odredbi, između ostalog, prvi put u njihovoj historiji dozvoljeno im je da sami biraju svoje vjerske i vakufsko-mearifske organe. U prvom dijelu članka daje se kratak osvrt na sam autonomni pokret i ključne odredbe Statuta. U drugom, opširnijem dijelu govori se o prvim autonomnim izborima, održanim za grad Gračanicu i 18 mjesta (džemata) u gračaničkom kotaru. Navedena su imena i prezimena svih izabranih članova za nove vjerske i vakufsko-mearifske organe, te imena kandidata iz Gračanice za Okružno vakufsko-mearifsko povjerenstvo u Tuzli. Svi podaci su navedeni na temelju, do sada nekorištenih, dokumenata, pohranjenih u arhivskom fondu, nastalom tokom djelovanja Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu, od 1879. do 1918. godine.
Ključne riječi: Vakufsko-mearifska autonomija, Gračanički kotar, izbori, Soko, Sladna, mektebski prirez
Prof. dr. Omer Hamzić
Na osnovu izvorne građe u prilogu se rasvjetljavaju počeci rada i društveno-političke okolnosti na samom kraju 1959. godine u kojima je došlo do osnivanja Narodnog univerziteta u Gračanici, kao javne ustanove koja je ostavila snažan pečat u razvoju kulture i narodnog prosvjećivanja na tom lokalnom području. U prilogu se akcenat daje na prve dvije-tri godine postojanja i rada te ustanove. To je period uhodavanja i traganja za njenom trajnom programskom profilacijom. Historijski podaci pokazuju da je ova ustanova, kao i mnoge njoj slične, osnovana sa primarnim zadatkom da bude u funkciji režima i vladajuće politike, prvenstveno kroz ideološko-političko obrazovanje ne samo članova partije, već i širokih narodnih masa. Međutim, gračanička i mnoge njoj slične ustanove brzo su izašle iz tih uskih ideoloških okvira i izrasle u vrlo dinamične ustanove osposobljene za organizaciju široke lepeze oblika opštenarodnog prosvjećivanja i kulturnog uzdizanja naroda u skladu sa njegovim zahtjevima i potrebama. U slučaju Gračanice, radi se o ustanovi koja je preživjela sve burne društvene promjene u drugoj polovini 20. stoljeća, koja se uspješno prilagodila vremenu i danas funkcioniše pod nazivom Bosanski kulturni centar.
Ključne riječi: Narodni univerzitet, ideološko-političko obrazovanje, obrazovanje odraslih narodna biblioteka, bioskopi
Edin Šaković
Na osnovu arhivskih dokumenata i ostale građe u članku se iznose osnovni podaci o osnivanju, pokretanju i počecima rada radio-stanice u Gračanici. Radio kao medij u Gračanici je masovnije zaživio tokom tridesetih godina XX. stoljeća. Do 1945. godine u Gračanici je bilo nekoliko desetina vlasnika radio-aparata, u narednih desetak godina taj broj je narastao na nekoliko stotina. Poslije 1960. godine, kada se osniva nekoliko lokalnih radio-stanica u širem okruženju Gračanice (Brčko, Modriča, Gradačac, Doboj…), rađa se ideja za osnivanje javne radio-stanice u Gračanici. Vrijedi spomenuti i samoinicijativne pokušaje privatnog (i bespravnog) radio-emitiranja, poput “Radio Lipe”, “Radio Varoši”, “Radio Miričine”, koji su stekli veliku popularnost i pažnju javnosti. Godine 1966. odlukom Opštinske konferencije Socijalističkog saveza osnovana je radio-stanica Gračanica. Međutim, prošle su pune tri godine prije nego što su ispunjeni svi potrebni pravni, kadrovski i tehnički uvjeti za početak njenog rada. U okviru Narodnog univerziteta, kao općinske javne ustanove za oblast obrazovanja, kulture i informiranja, Radio Gračanica je sa eksperimentalnim radom otpočela sredinom februara, a sa redovnim programom od 1. marta 1969. godine. U početku, Radio Gračanica je radila sa improviziranom opremom i veoma skromnim tehničkim mogućnostima, te mahom volonterskim kadrom. No, vremenom je kadrovski jačala, razvijala se i stagnirala, ovisno o društvenim promjenama, historijskim lomovima i mijenama kroz koje je u svojoj polustoljetnoj povijesti prolazila.
Ključne riječi: Radio; radio-emitiranje; radio-stanica; Gračanica; Radio Gračanica; osnivanje; pokretanje; 1966. godine; 1969. godina; Nesib Suman; Aleksandar Popović; Ešref Ćurić.
Doc. dr. Mirza Džananović
Salih Jalimam bio je historičar i vrijedan član akademske, naučne i kulurne zajednice kako svog rodnog grada Zenice tako i cijele Bosne i Hercegovine. Kompletan radni vijek posvetio je istraživanju prošlosti Bosne i Hercegovine, a poseban fokus posvetio je srednjovjekovnoj bosanskoj državi, naročito njenom duhovnom razvoju, te historiji Zenice koju je nastojao promatrati i mimo okvira industrisjkih postrojenja, radnika i zatvora. Bio je redovan predavač u nekoliko univerzitetskih centara u Bosni i Hercegovini, a poseban doprinos je dao formiranju i razvoju Univerziteta u Zenici, naročito Pravnom fakultetu, čiji je bio prvi dekan, te Filozofskom fakultetu. Aktivno je sudjelovao u radu više kulturnih institucija, organizacija i udruženja, a bio je član uredništva i redakcije nekoliko značajnih časopisa uključujući i Gračanički glasnik.
Ključne riječi: Salih Jalimam, Zenica, mikrohistorija, srednjovjekovna Bosna, duhovna susretanja
Mr. sc. Kemal Nurkić
U radu se detaljnije govori o stanovništvu sela Škahovica, Kaze Gračanica u XIX. stoljeću, tačnije prema popisima 1850/51. i 1874. godine. O detaljnijim karakteristikama toga sela iz sredine XIX. stoljeća i krajem osmanske uprave, do sada nismo imali podatke. Takav jedan detaljan uvid nam omogućavaju do sada nepoznati i nekorišteni podaci službenog popisa stanovništva iz 1850/51. godine, te gruntovni popis Škahovice iz zadnje decenije osmanske uprave. Prevod ovih popisa za selo Škahovicu kao i njihova analiza pružaju nam obilje podataka o demografskim karakteristikama sela u navedenom periodu. Između ostalog, doznajemo detaljne podatke o muškom stanovništvu svih kuća u selu. U kućama su popisani svi muškarci sa imenom, imenom oca, brojem godine i prezimenom.
Ključne riječi: Škahovica, Osmanski period, popis stanovništva, XIX. stoljeće, prezimena.
Mr. sc. Kemal Nurkić, Mr. sc. Rusmir Djedović, Mr. Edin Šaković
Godine 1266. po Hidžri (1850./1851.) izvršen je popis stanovništva Ejaleta Bosna, pri čemu su popisane i mahale u kasabi Gračanica, središtu istoimene kaze. U ovom članku objavljujemo dijelove popisa koji se odnosi na mahalu Čiriš, jednu od petnaestak mahala u Gračanici. Popisom je obuhvaćeno ukupno 38 kuća, sa imenima vlasnika, te muških članova domaćinstva. Najbrojnija familija u mahali prema ovom popisu bili su Šabići (11 kuća), zatim slijede familije Sakalaš (4 kuće), Ramaš (3 kuće), Kakeš (3 kuće), Ćehajić (2 kuće), te još petnaest ostalih familija zastupljenih sa po jednom kućom. Popis donosi obilje novih, do sada nepoznatih podataka o stanovištvu mahale, te se može smatrati veoma dragocjenim izvorom za buduća geneaološka, antropogeografska i historiografska istraživanja.
Ključne riječi: Popis stanovništva; 1850.; 1851.; Mahala Čiriš; Gračanica; Osmansko carstvo; rodovi; kuće; genealogija.
Priredio: Edin Šaković
U ovom broju našega časopisa donosimo seriju odabranih dokumenata, priloga, članaka i fotografija, koji ilustriraju polustoljetnu povijest Radio Gračanice. Riječ je o samo jednome dijelu prikupljene izvorne građe, koja će u dogledno vrijeme, nadajmo se, poslužiti za pisanje posebne monografije o ovoj radio-stanici. Do tada, uvjereni smo da će čitatelj, prelistavajući ove dokumente i priloge, kao prvorazredne historijske izvore, osjetiti dašak prošlih vremena u kojima je ovaj radio rođen, u kojima je odrastao, razvijao se i sazrijevao, mijenjao onako kako se mijenjalo njegovo okruženje i kako smo se mijenjali i mi sami. Kažu da slika govori više od hiljadu riječi – slično je i sa arhivskom građom. Prelistajte naredne stranice i u to se sami uvjerite.
Nijaz Omerović
Na stranicama “Gračaničkog glasnika” u više je navrata i sa različitih motrišta pisano o dešavanjima s početka agresije na Bosnu i Hercegovinu, a osobito o događajima u rejonu Zečevog gaja, na tromeđi Malešića, Lendića i Stjepan Polja, 23. i 25. maja 1992. godine. Ovom prigodom objavljujemo memoarski zapis neposrednog sudionika, Nijaza Omerovića, akademskog slikara iz Gračanice, koji je u proljeće 1992. godine bio pripadnik Manevarskog voda Teritorijalne odbrane RBiH Gračanica i blizak saradnik njegovog komandira Mehmeda Meše Ahmedbegovića. Zapis je nastao 28. maja 1992. godine, nepuna tri dana od presudnih borbi na Zečevom gaju, u kojima su živote za Bosnu i Hercegovinu dala desetorica boraca Teritorijalne odbrane RBiH. Kao autentično svjedočanstvo, nastalo neposredno nakon spomenutih događaja, sigurno će poslužiti kao koristan i pouzdan izvor, ali i kao poticaj za buduća istraživanja.
Ključne riječi: Gračanica; 1992. godina; agresija na Bosnu i Hercegovinu; Teritorijalna odbrana RBiH; Patriotska liga BiH; Manevarski vod TO RBiH Gračanica; Mehmed Ahmedbegović; 25. maj; 23. maj; Zečev gaj; sjećanje; zapis.
Prof. dr. Omer Hamzić
Autor je prikazao jedan tragičan i već davno zaboravljen lik iz prošlosti zavičaja. Iz priloga se vidi kako je i zašto došlo do tog zaborava. Nažalost, to je i jedan od mnogih primjera bošnjačkog samozaborava. U ovom slučaju na nekom lokalnom nivou. Ovaj prilog je jedan od načina kako bi se tome trebalo suprotstavljati. I učiti iz dobrih i loših primjera iz naše prošlosti.
Ključne riječi: Medžid Hamzić, Sjepan Polje, Gračanica, logor Banjica, ilegalni komunistički pokret
Prof. dr. Omer Hamzić
U ovim memoarskim bilješkama autor opisuje neke zanimljive detalje iz svoje radne biografije, odnosno sjećanje na početke svoje karijere u Radiostanici, koja se odmah po svom osnivanju našla u sastavu Narodnog univerziteta u Gračanici. Rad je podijeljen na dvije veće cjeline. U prvoj autor objašnjava kako je 1971. godine primljen na posao i kako je “pekao” novinarski zanat, te kako je stvarao prve “otkačene” emisije na lokalnom radiju, koje su u tim vremenima bile jako popularne i slušane. Nije ni slutio da će sedam godina kasnije postati direktor Narodnog univerziteta i nadređen svojim dojučerašnjim šefovima. U svom mandatnom periodu kao najmlađi među direktorima tadašnje općine Gračanica, riješio je nekoliko značajnih razvojnih pitanja ustanove, o čemu i piše u ovom dijelu svojih sjećanja (jačanje biblioteke, “uhodavanje” novog Doma kulture, “Delegatski bilten”, iznašao trajno rješenje za muzičku školu itd,) Iako je kasnije radio sasvim druge poslove, autor je, kako kaže, u duši ili «po zanatu» trajno ostao novinar. Tome poslu će se ponovo vratiti, iako ne profesionalno tokom rata i agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992. – 1995.), kad je u jednom granatiranju Gračanice izgubio sina i doživio lakše ranjavanje. U to vrijeme bio je zapažen saradnik i komentator Radio Gračanice i jedan od najvrednijih članova Redakcije lokalnog ratnog lista “Biljeg vremena”. Nije mogao da to ne spomene u kontekstu svoje porodične tragedije iako se to možda ne uklapa najbolje u cjelinu ove priče. Nedostajale su mu riječi, da opiše pogibiju svog dječaka, pa je na tom mjestu morao naglo završiti ovaj prilog, rizikujući da ostane neshvaćen. Kao i svako sjećanje “bačeno na papir” i ovo je, neminovno, subjektivno intonirano. I pored toga, nadamo se da može korisno poslužiti kao izvor za proučavanju kulturne prošlosti Gračanice, kao autorovog zavičaja, a posebno za istorijat Narodnog univerziteta, Radio Gračanice i lokalnog novinarstva u kojima je ostavio neke tragove.
Ključne riječi: Narodni univerzitet, Radio Gračanica, omladinske emisije, Gračanica, dom kulture
Mr. sc. Fatima Bećarević
Predmet analize je knjiga za djecu “Priče dobre vile” gračaničke spisateljice Lejle Kadić. Riječ je zbirci poezije koja je tematski i stilski bliska djeci uzrasta do deset godina, ali i svima onima koji iz perspektive dječijeg svijeta nastoje posmatrati svakodnevnicu i motive koji su karakteristični za odrastanje, otkrivanje prirode i društva. Cijelu zbirku odlikuje osjećaj za ritam i melodiju zbog kojih su pjesme pamtljive i privlačne za djecu. Književno stvaralaštvo spisateljice Kadić predstavlja jedinstvenu pojavu na lokalnoj književnoj sceni, ali i širem kontekstu, posebno po stilu pisanja i načinu oblikovanja književne građe.
Ključne riječi: dječija književnost, poezija, ritam, melodija, ilustracije.
Majda Dobrnjić
Ideja za istraživanje južnoslavenske melanholije nastala je pod uticajem citata o Jekovcu, stijeni sa koje se čovjek strmoglavi i umre dok je još u zraku. Iako je melanholija predmet istraživanja različitih naučnih oblasti dugi niz godina, njeno predstavljanje u likovnoj umjetnosti dosta je rijetko i zahtijeva proučavanje u okviru šireg kulturnog prostora. Tokom istraživanja melanholije za ovaj rad dosta se oslanjalo na saznanja vezana za sevdalinku zato što je to žanr u kome se melanholija najčešće ispoljava i u kome je općepoznata. Tokom istraživanja melanholije nastao je niz umjetničkih slika u različitim likovnim tehnikama na kojima su prikazani motivi karakteristični za melanholično raspoloženje i ambijent. Umjetničke slike iz ciklusa “Južnoslavenska melanholija”, koje prate ovaj tekst, rađene su u tehnikama pastel, akril i lavirani tuš. Osim dokumetarne građe kojom se potvrđuje interes za melanholiju u prošlosti ovaj rad upotpunjuju i fotografije na kojima je prikazana melanholija u savremenom društvu i svakodnevnici.
Ključne riječi: melanholija, tradicija, likovna umjetnost, sevdah, eglenisanje, likovne tehnike
Amra Mujezinović
Doc. dr. Mirza Džananović
Doc. dr. Benjamina Londrc
Mina Kujović
Umihana Krličević–Omerović
Melida Travančić
Prof. dr. Sead Selimović
Mr. Jasmin Jajčević
Prof. dr. Omer Hamzić
