Gračanička lokalna historiografija i njeni korijeni

Mr. Edin Šaković

U povodu 30. godišnjice od izdavanja knjige “Gračanica i okolina u NOB i Revoluciji”, autor daje osvrt na spomenutu knjigu i njen značaj, te daje kratak osvrt na korijene i razvoj lokalne historiografije od konca XIX. stoljeća do 1988. godine. Navedena je knjiga, u svom uvodnom dijelu, po prvi put donijela dosta obiman pregled prošlosti Gračanice i njene okoline, od najstarijih vremena pa do 1941. godine. Uprkos svim kasnijim istraživanjima i spoznajama, te uistinu obimnoj produkciji lokalne historiografije, prezentirane uglavnom na stranicama “Gračaničkog glasnika”, ova knjiga je još uvijek jedina sinteza povijesti Gračanice i njene okoline.

CIJELI TEKST>

Neka istraživačka iskustva u radu na monografiji „Gračanica i okolina u NOB-u i revoluciji“

Prof. dr. Omer Hamzić

U članku se iz ugla jednog od dvojice autora knjige „Gračanica i okolina u NOB-u i revoluciji“ ukazuje na značaj ove knjige kao prve i do sada još uvijek jedine historijske sinteze o Gračanici, koja, za razliku od mnogih drugih sličnih publikacija, prvo prezentira stariju prošlost (1/3 knjige), pa tek onda prelazi na temu „NOB-a i revolucije“. Autor, nadalje, iznosi interesantna iskustva na području takozvane „oralne historije“ i memoaristike, pledirajući veliku dozu opreza pri korištenju tih i takvih izvora. Na praktičnom primjeru propitivanja takozvanog revolucionarnog pokreta pred Drugi svjetski rat u Gračanici, ukazuje ne samo na značaj komparativne metode pri provjeri konkretnih historijskih činjenica iz usmenih kazivanja, već i na mogućnost dolaska do neočekivanih saznanja, koja bacaju sasvim novo svjetlo na „predmet“ istraživanja u okviru zadate teme.

CIJELI TEKST>

O pokušaju pružanja pomoći slabijim đacima u Konviktu “Narodne uzdanice” u Tuzli

Prof. dr. Omer Hamzić, Mina Kujović, prof.

Mjesni odbor Muslimanskog kulturnog društva “Narodna uzdanica” u Tuzli je 1938. godine u svom đačkom internatu organizirao nadzor i ispomoć u učenju za one svoje pitomce koji su pohađali tuzlanske srednje škole, a koji su zaostajali ili pokazivali slab uspjeh u učenju. Iako su to radili gimnazijski profesori na volonterskoj osnovi, za njihov angažman trebalo je pribaviti odobrenje Ministarstva prosvjete Kraljevine Jugoslavije. Sačuvani arhivski dokumenti pokazuju da to nije bila obična administrativna formalnost. U prilogu pratimo prepisku između Mjesnog odbora “Narodne uzdanice” i Gimnazije u Tuzli, Prosvjetnog odjeljenja Kraljevske banske uprave Drinske banovine u Sarajevu i Ministarstva prosvjete u Beogradu u vezi sa tim odobrenjem. Ova službena korespondencija, osim što pokazuje kako je praktično funkcionisala centralistički uređena uprava u monarhističkoj Jugoslaviji, svjedoči i o nastojanju režima da spriječi ili bar da oteža rad onih kulturno-prosvjetnih društava, koja nisu bila po mjeri ili pod okriljem tog režima. “Narodna uzdanica“ kao Muslimansko kulturno-prosvjetno društvo, od samog svog osnivanja, 1924. godine, nije uživala naklonost aktuelne vlasti. Naprotiv.

CIJELI TEKST>

Sudbine Jevreja u Gračanici tokom Drugog svjetskog rata

Prof. dr. Omer Hamzić

U ovome prilogu izneseni su rezultati istraživanja stradanja i sudbine građana jevrejskog porijekla tokom Drugog svjetskog rata u Gračanici. Jevrejska zajednica u ovome gradu bila je dosta malobrojna i, početkom rata, kako i ostale suočila se sa rasističkim zakonima i diskriminatorskim mjerama ustaškog režima u NDH. Do hapšenja i deportacija Jevreja iz Gračanice došlo je tek u jesen 1942. godine, u jednom od posljednjih valova progona Jevreja na području Bosne i Hercegovine. Tada je stradalo ukupno 8 osoba iz domicilnih jevrejskih porodica, dok se nekolicina drugih ranije uspjela spasiti bijegom u talijansku okupacionu zonu. Drugi val hapšenja Jevreja trebalo je da uslijedi početkom 1943. godine. Na udaru su bili Jevreji – zdravstveni radnici (i njihove porodice), koji su do tada bili pošteđeni od progona, zbog svoje stručnosti i nedostatka kadrova te struke. U gračaničkom slučaju, oni su izbjegli hapšenje, zahvaljujući nekim ljudima bliskim vlasti, koji su im pomogli da se prebace na područje pod kontrolom četnika. Izdvaja se tragična sudbina Helene Kolman, koja je uhapšena i sprovedena u pritvor u Zagreb, gdje je izgubila život, dok je njena kćerkica Nada, preživjela zahvaljujući gračaničkoj porodici Prohić. Zabilježeno je još nekoliko primjera zaštite, spašavanja i pomoći koju su Jevrejima u Gračanici, pružale uglavnom antifašistički opredijeljene osobe, ali se, po mnogo čemu izdvaja slučaj spašavanja jevrejske porodice ljekara Schmuklera, u kome je ključnu ulogu imao ustaški logornik Ibrahim Pjanić, koji će kasnije pružiti zaštitu i jevrejskoj liječnici Jolandi Rausnic. Uz ovaj rad se na kraju prilaže žrtvoslov Jevreja Gračanice, koji uključuje imena osoba jevrejskog porijekla – kako stanovnika Gračanice, tako i onih koji su rođeni u Gračanici, a stradali kao stanovnici drugih gradova.

CIJELI TEKST>

O formiranju i djelovanju Patriotske lige BiH na području općine Gračanica

Mr. sc. Rusmir Djedović, Mr. Edin Šaković, Husein Serhatlić

Patriotska liga BiH na području općine Gračanica osnovana je u jesen 1991. godine, u okrilju Stranke demokratske akcije, kao vodeće političke snage na općini, koja je u tom vremenu, pravilno procjenjujući političko-sigurnosnu situaciju, započela organizacione i druge pripreme za otpor oružanoj agresiji i odbranu Bosne i Hercegovine. Konkretnije aktivnosti u tom pogledu su započele tokom septembra 1991. godine, kada su uspostavljena redovna dežurstva u gradu i u svim mjesnim zajednicama, te sistem praćenja kretanja i aktivnosti JNA. U tom razdoblju započinje i formiranje kriznih štabova u mjesnim zajednicama, kao osnovne strukture tzv. političkog krila Patriotske lige, koja će biti objedinjena 24. oktobra 1991., uspostavom Kriznog štaba na općinskom nivou, te preuzimanjem nekih konkretnih zadataka (vojno organiziranje, procjena vlastitih i neprijateljskih snaga, plan odbrane općine i sl.). Mjesec dana kasnije, 26. novembra 1991., formirano je i vojno krilo, odnosno Općinski štab Patriotske lige Gračanica, dok se u prvim mjesecima 1992. godine formiraju manje jedinice po mjesnim zajednicama, te interventno-manevarska jedinica pri samome štabu, koja početkom aprila ide u pomoć opkoljenim braniocima Zvornika (borba za Kula Grad). Za svo to vrijeme, snažno se podupirao rad legalnih organa i službi, paraliziranih od strane srpskih predstavnika. Kada su naredbom Predsjedništva sve patriotske oružane formacije trebale biti objedinjene u Teritorijalnu odbranu BiH i preostale jedinice i skupine pripadnika Patriotske lige iz Gračanice stupaju u njene okvire, iskazavši se u prvim oružanim borbama.

CIJELI TEKST>

Dnevnički zapis Osmana Nurića iz Sokola o boravku u zarobljeništvu 1945. godine

Mr. Edin Šaković

Autor donosi dnevničku zabilješku Osmana Nurića (1926.–1965.) iz Sokola, ratnog zarobljenika i sudionika tzv. marševa smrti 1945. godine. U totalitarnom ozračju komunističkog režima preživjeli svjedoci ovakvih stradanja uglavnom se nisu usuđivali javno govoriti, niti pisati o svojim iskustvima, zbog čega ovaj zapis, iako u kratkoj i lapidarnoj formi, ima posebnu historijsku vrijednost.

CIJELI TEKST>

Prilog usmenoj historiji gračaničkog kraja u Drugom svjetskom ratu i poratnom dobu

Nihad Halilbegović

U ovome prilogu autor objavljuje zabilježene usmene iskaze trojice svjedoka, odnosno njihova sjećanja na vrijeme provedeno u Drugome svjetskom ratu i neposrednom poraću. Mehmed Avdić iz Donje Orahovice (rođen 1924.) bio je mobilisan u ustaše. Kao pripadnik 14. bojne povlačio se prema austrijskoj granici, do Dravograda, gdje pada u zarobljeništvo. Svjedočio je razdvajanju zarobljenika u logoru u Mariboru, gdje je jedna skupina izdvojena za likvidaciju. Sa ostalima je, u tzv. marševima smrti, sproveden do Varaždina. Tu je mobilisan u partizane (Jugoslavensku armiju), te upućen u borbe protiv ostataka poraženih snaga. Mustafa Duraković iz Malešića (rođen 1927.) u ratu je bio pripadnik mjesne posade tzv. Zelenog kadra, krijući se ispred partizanskih napada. U završnici rata pod ustaškom prisilom je krenuo u odstupanje. U zarobljeništvo Jugoslavenske armije je dospio kod Dravograda, a zatim je u “marševima smrti”, od logora do logora, sproveden do Bosanskog Broda. Odatle je pušten kući, ali je ubrzo uhapšen i sproveden u zloglasni zatvor “Štok” u Tuzli, odakle je upućen na prisilni rad. Mustafa Hasičević iz Klokotnice (rođen 1925.) mobilisan je u 13. SS diviziju “Handžar”. Boravio je na obuci u Njemačkoj, nakon čega se vraća u Bosnu. U jesen 1944. njegova jedinica je upućena u Mađarsku, gdje se bori protiv nastupajuće Crvene Armije, do trenutka kada se sa nekoliko boraca odvojio od jedinice. Nakon toga vraća se u rodni kraj, priključivši se mjesnoj posadi Zelenog kadra. Krenuli su u povlačenje, ali se Mustafina grupa predala partizanima u okolini Bosanskog Broda. Mustafa je stupio u 23. srpsku diviziju, u kojoj je bio do kraja rata.

CIJELI TEKST>

Stanovništvo Gračanice u svjetlu najnovijih popisnih podataka (drugi dio)

Dr. sc. Damir Džafić

U Gračaničkom glasniku br. 37, autor ovog teksta je analizirao neka obilježja stanovništva gračaničke općine koristeći se preliminarnim rezultatima popisa stanovništva Bosne i Hercegovine iz 2013. godine. S obzirom da su u junu 2016. godine objavljeni prvi zvanični rezultati navedenog popisa stanovništva, te da oni u određenoj mjeri odudaraju od preliminarnih rezultata, javila se potreba za analizom nekih, do sada objavljenih obilježja stanovništva gračaničke općine, kao što su broj stanovnika, prosječna gustoća naseljenosti, broj domaćinstava i njihova prosječna veličina, zatim starosno-spolna, nacionalna, vjerska, jezička i ekonomska struktura stanovništva. Podaci koji se odnose na gračaničku općinu su komparirani sa podacima koji se odnose na Tuzlanski kanton i Bosnu i Hercegovinu.

CIJELI TEKST>

Likovi zavičaja: Esad Tihić – vojni historičar, koautor monografije „Gračanica i okolina u NOB-u i revoluciji“

Prof. dr. Omer Hamzić

Esad, Tihić, pukovnik pukovnik JNA, profesor historije, rođen je 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Filozofski fakultet, Odsjek–historija, završio je u Beogradu. Više od 30 godina radio je u Vojnoizdavčkom zavodu, pretežno na pripremi i izdavanju djela iz istorije narodnooslobodilačkog rata i drugih istorijskih perioda. Bio je redaktor ili urednik preko 30 knjiga i edicija Objavio je veći broj historiografskih radova te nekoliko historijskih monografija. Autor podsjeća na ovog skoro već zaboravljenog vojnog historičara, jednog od dvojice autora monografije „Gračanica i okolina u NOB-u i revoluciji“, govori o koautorskoj saradnji na tom projektu, sa nizom zanimljivih detalja iz te saradnje. U prilogu ovog rada po prvi puta se objavljuje cjelovit spisak objavljenih knjiga i historiografskih radova Esada Tihića (sa izuzetkom dva manja članka)

CIJELI TEKST>

O porijeklu i rodoslovlju familije Šestan

Zajim Šestan

Šta je čovjek ako ne zna ko je i odakle potiče? Šta je čovjek ako ne zna kome da se vrati? Ovo kratko rodoslovlje sastavljeno je kao pisani dokument koji će ostati svim budućim generacijama, da saznaju ko su i odakle potiču. Ono je sastavljeno na osnovu obavijesti i podataka prenošenih sa koljena na koljeno, od starijih mlađima, ali i raznih dokumenata, te priča koje kruže narodom. Za neke činjenice postoje čvrsti i pouzdani dokazi, dok o nekima govori samo narodno predanje.

CIJELI TEKST>

Poezija Seada Husića: Govor o prešućenom

Mr.sc. Fatima Bećarević

Riječ je o jednoj sasvim novoj pojavi u ovogodišnjoj domaćoj pjesničkoj produkciji. Ovoga puta autor je skrenuo na sebe pažnju svojom drugom zbirkom pjesama pod naslovom „Stvari“. Za ovaj broj našeg časopisa odabrali smo šest šest do sada neobjavljenih pjesama iz kojih je vidljiv njegov umjetnički i stvaralački senzibilitet. Pjesme u sebi nose posebnu dozu nostalgije, potrebe za uspostavljanjem kontakta i veze sa drugima, onima koji su nekad bili tu i činili bilo grada.

CIJELI TEKST>

Sead Husić - Šest pjesama

Sead Husić

CIJELI TEKST>

Redakcijska bilješka o slikaru i grafičaru Meši Bajriću

Rođen je u Gračanici 26. III. 1960. godine, završio Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu 1983., nakon čega pohađa postdiplomski studij iz grafike kod prof. Dževada Hoze. Završio je Lærer Seminarium u Kopenhagenu (2007.). Član je Udruženja likovnih umjetnika BiH od 1983. i Društva likovnih umjetnika “18. novembar” u Kopenhagenu od 2002. Živi i radi u Kopenhagenu (Danska) i Gračanici (BiH).

CIJELI TEKST

Mirsad Sinanović, 109/224.brdska brigada Doboj u odbrambeno-oslobodilačkom ratu 1992. -1995.

Smail Mešić, puk. OS BiH

Čitanjem ove knjige vrlo jasno se uočava želja autora da na sebi primjeren i najbolji mogući način predstavi borbu naroda za život i goli opstanak u proteklom odbrambenooslobodilačkom ratu, te da naglasi značaj te borbe za odbranu ovih prostora i države BiH u cjelini.

CIJELI TEKST>

Adnan Jahić, Muslimansko žensko pitanje u Bosni i Hercegovini (1908. - 1950.)

Dr. sc. Filip Škiljan

Adnan Jahić, izvanredni profesor na tuzlanskom univerzitetu, iznenadio nas je još jednom novom knjigom u izdanju Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, Naučnoistraživačkog instituta Ibn Sina iz Sarajeva i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba pod nazivom Muslimansko žensko pitanje u Bosni i Hercegovini (1908. – 1950.). Povijest svakodnevice jedna je od grana povijesti koja je do prije dvadesetak godina bila poprilično nepoznata hrvatskim i bošnjačkim povjesničarima, koji su se uglavnom bavili tzv. događajnicom, punom važnih datuma, događaja i ličnosti.

CIJELI TEKST>

Sead Selimović, Izet Šabotić Drugi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine

Hadžija Hadžiabdić

O odbrambeno-oslobodilačkom ratu u Republici Bosni i Hercegovini i njenoj Armiji napisana su mnoga djela i ispjevane najljepše pjesme, ali nije urađen sveobuhvatan rad. Pisalo se pojedinačno o hrabrim borcima i brigadama te armije, a evo došlo je vrijeme da se piše i o njenim korpusima.

CIJELI TEKST>

Jasmin Mandžukić, Tešanj – lokalna uprava 1878. – 1941. (tešanjski gradonačelnici)

Prof. dr. Omer Hamzić

Iako je u posljednjih dvadesetak godina objavljeno na desetine vrijednih naslova i knjiga o Tešnju, ili je njihov nastanak inspirisan ovim gradom, te organizovano na desetine naučnih skupova na razne teme Tešnja, još uvijek postoje neistražena područja, ali i nepregledana građa po državnim arhivima u Beču, Zagrebu, Sarajevu, Beogradu, Banja Luci i još nekim drugim gradovima bivše države. Dokaz za to je i ova knjiga, čiji je autor uložio vidan napor da na primjeru Tešnja istraži i rasvijetli odraz glavnih historijskih procesa, u malim bosanskim gradovima i čaršijama u periodu austrougarske okupacije i periodu između dva svjetska rata.

CIJELI TEKST>

Prof. dr. Salmedin Mesihović, tri knjige: Liberalna frakcija rimskog nobiliteta–Gaj Lelije i Scipion Emilijan; Geneza zla–Agrarna kriza: ekonomski i socijalni pad Republike; Helenske apoikije u Italiji i Siciliji

Dr.sc. Benjamina Londrc, Dr. sc. Goran Behmen

U sve tri ove knjige autor se vraća svojim osnovnim teorijskim stavovima u vezi sa utemeljenjem i određenjem rimske civilizacije, oslobađajući se pojmovnog, monotonog, katedarskog okvira. Cjelovitošću sklopa rečenice i jasnoćom stila izlaganja, uspio je sastaviti jedan uticajan misleni sistem koji predstavlja jedinstvenu sintezu istorijskog, ekonomskog, pravnog i filozofskog naučnog djela. I u ovim knjigama prepoznatljivo je univerzalna težnja autora za integracijom ljudskih saznanja, ali na način da izjave mislilaca ispituje, upoređuje i podvrgava naučno-metodičkoj obradi, ispunjavajući ih svojim bićem i nastojanjem da u svima podstakne unapređivanje shvatanja antike.

CIJELI TEKST>

Jusuf H. Mujkić: Zavidovići kroz historiju – Društveni procesi na prevazilaženju begovskih odnosa u agraru

Mina Kujović

Jusuf Mujkić je svom rodnom gradu Zavidovičima i široj čitalačkoj javnosti podario i IV tom edicije o društveno-ekonomskom i kulturnom razvoju područja zavidovičke općine od polovine XV do kraja XX vijeka. U prethodna tri toma bavio se historijskim zbivanjima u Zavidovićima i okolini dok je ovaj četvrti posvetio likovima svog šireg zavičaja–veleposjedniku Edhem-begu Uzeirbegoviću iz Maglaja i posjedniku Numanu Osmanefendiću iz Zavidovića.

CIJELI TEKST>

Zbornik radova sa naučnog skupa „Uticaj ideologija na historiografiju Bosne i Hercegovine 20. stoljeća“

Prof. dr. Omer Hamzić

Riječ je o još jednom naučnom i izdavačkom uspjehu Društva historičara TK, zapravo o okončanju Projekta pod navedenim naslovom, koji je realizovan, kako je i uobičajeno u dvije faze: u prvoj je uspješno organizovan naučni skup,održan u Tuzli 3. 12. 2016. godine, u drugoj su obavljene sve stručne i tehničke pripreme za izdavanje Zbornika radova, putem kojeg će zapravo najbolji radovi sa tog skupa „krenuti“ u život i biti konačno dostupni stručnoj i široj javnosti. Njegovim predstavljanjem tokom naučnog skupa „Mikrohistoriografska istraživanja u Bosni i Hercegovini“, u organizaciji Društva historičara Tuzla (16. 12. 2017.) simbolično je označen završetak jednog i najavljen početak još jednog sličnog projekta Društva historičara.

CIJELI TEKST

Poplava, zemljotres, smog: Prilozi ekohistoriji Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću (zbornik radova)

Ajdin Muhedinović

Svježinu i dinamičnost u bosanskohercegovačku historiografiju unosi Udruženje za modernu historiju (UMHIS), koje je u kratkom periodu publiciralo niz monografija i zbornika radova o modernoj historiji Bosne i Hercegovine. Ono što rad ovog udruženja čini još značajnijim jeste činjenica da su pojedine teme iz bosanskohercegovačke historije, koje su potpuno zanemarene, postale aktuelne.

CIJELI TEKST>

Grupa autora, Prvi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine

Adnan Hadžiabdić

Ova obimna knjiga (str. 494 str.) nastala je kao istraživački projekat grupe autora, okupljenih u Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, uz finansijsku podršku Ministarstva za boračka pitanja Kantona Sarajevo. (Smail Čekić, Vahid Karavelić, Nedžad Ajnadžić, Selmo Cikotić, Šefko Hodžić, Muhamed Smajić i Mesud Šadinlija).

CIJELI TEKST>

Listovi gračaničkog kalendara od 26. 10. 2017. do 11. 5. 2018.

Priredili: prof. dr. Omer Hamzić i mr. Edin Šaković

CIJELI TEKST>

Glosar novih autora

CIJELI TEKST>

Urbana tradicija Gračanice

Edin Šaković, MA

REDAKCIJSKA NAPOMENA: Općinsko vijeće Gračanica je na svojoj 8. sjednici, održanoj u maju 2017. godine, usvojilo Odluka o proglašenju Grada Gračanice, nakon čega je upućena inicijativa Vladi Federacije BiH za pokretanje procedure u cilju dodjeljivanja statusa grada općini Gračanica. U inicijativi je istaknuto da su ispunjeni svi preduvjeti propisani Zakonom o principima lokalne samouprave Federacije Bosne i Hercegovine. Na sjednici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, održanoj 20. jula 2017. godine u Sarajevu, Vlada je podržala inicijativu za donošenje Zakona o Gradu Gračanica, uputivši odgovarajući prijedlog Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH. U okviru spomenute inicijative, priloženo je i historijsko obrazloženje sa kratkim opisom viševjekovne urbane tradicije Gračanice.

PDF članka

Danko Grlić – devedeset i četiri godine poslije…

Edi Bokun

SAŽETAK: Danko Grlić (1923. – 1984.) jedan od najznačajnijih filozofa bivše Jugoslavije čiji je uticaj ostavio dubok trag i u široj Europi, rođen je u Gračanici, nadomak Tuzle. Grlić se najviše bavio estetikom i filozofijom Friedricha Nietzschea, gdje su naročito bitni njegovi napori za rehabilitaciju Nietzschea u Jugoslaviji i njegova nastojanja da djelo ovog njemačkog filozofa odbrani od krivotvorenja i povezivanja sa pseudofilozofijom nacionalsocijalista. Valja istaći i njegovu izrazitu prevodilačku, leksikografsku i enciklopedijsku aktivnost. Rad daje kratku rekapitulaciju Grlićevog djela uz osnovne biografske podatke i objašnjava njegov značaj u časopisu „Praxis“ i generalnoj filozofskoj pozornici druge polovine 20. vijeka.

Ključne riječi: Danko Grlić; Gračanica; Zagreb; filozofija; estetika; Nietzsche; Praxis; marksizam.

PDF članka

Kazivanje Ferdinanda Pavla Sokolovića (Kasim iz Modriče) o padu tvrđave Soko pod osmansku vlast

Dr. sc. Nedim Zahirović

SAŽETAK: U članku se iznose novi, do sada nepoznati podaci o padu utvrđenog grada Sokola pod osmansku vlast, koji potječu iz kazivanja Kasima iz Modriče, prebjega, poznatog i pod imenom Ferdinand Pavle Sokolović. Kazivanje je zabilježio habsburški diplomata Johann Rudolf Schmid zum Schwarzenhorn, sredinom XVII. stoljeća. Posebno je zanimljiv dio u kome Kasim spominje vlastitog kršćanskog pretka “iz roda Mladeni”, koji je bio “zapovjednik tvrđave Soko, a zatim postao Turčin”, predavši utvrdu Osmanlijama. Uz citiranje neposrednog izvora, autor donosi detaljan historijski osvrt na ovo pitanje, zaključujući da spomenuti navod ne treba uzimati bez zadrške, ali ga ne treba ni odbacivati, barem dok se ne pronađu podaci iz prvorazrednih izvora koji bi ga potvrdili ili osporili.

KLJUČNE RIJEČI: Utvrđeni grad Soko; Zvornički Sandžak; Gračanica; Modriča; Osmanlije; Kasim iz Modriče; Johann Rudolf Schmid zum Schwarzenhorn.

PDF članka

Osvrt na mjere austrougarske uprave neposredno nakon okupacije koje su pospješile proces sistemskog potčinjavanja bošnjačke vjerske inteligencije

Edin Veladžić

U radu je ponuđen kraći osvrt na mjere koje je austrougarska uprava poduzimala neposredno nakon okupacije u cilju sistemskog potčinjavanja muslimanskih vjerskih institucija i najvišeg sloja tadašnje bošnjačke vjerske inteligencije. Dotakli smo se nekoliko delikatnih situacija koje su opterećivale „normalizaciju“ odnosa između okupacione uprave i bošnjačkog naroda. Nova vlast je, primjenjujući različite tehnike vladanja, nastojala u što kraćem vremenskom periodu pridobiti domaće stanovništvo, a u slučaju Bošnjaka muslimana, društveni sloj vjerske inteligencije bio je posebno interesantan. Istraživanja pokazuju da je ta inteligencija često imala ključnu ulogu u rješavanju svih otvorenih pitanja tog vremena. U prvoj deceniji okupacione uprave predstavnici vjerske inteligencije gotovo da su bili jedini reprezenti bošnjačkog naroda, te je sasvim logična i pragmatična namjera austrougarskih vlasti da institucionalno i u svakom drugom pogledu stave pod kontrolu ključne predstavnike Bošnjaka.

Ključne riječi: Bošnjaci, austrougarska uprava, inteligencija, muslimani

PDF članka

Vila Solvay u Lukavcu

Semir Hadžimusić, MA, Dr. sc. Adi Ćorović, dipl. ing. arh.

(historijski osvrt i arhitektonski opis nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine)

Temelji današnjeg gradskog područja Lukavca postavljeni su krajem 19. stoljeća. Naime, već sa početkom izgradnje Fabrike sode, 1893. godine, podizane su i prve stambene zgrade novog naselja. Radilo se planski, po urbanističkim načelima, zadovoljavajući stambene, ali i komunalne, infrastrukturne, javne i društveno-socijalne potrebe. Prvo su podignute zgrade za radnike i majstore (Radnička kolona i Majsterhaus), a zatim i za činovnike i namještenike (Činovnička kolona, Filipstan). Na kraju Činovničke ulice sagrađen je reprezentativni objekat prvobitno za potrebe zdravstvene ustanove. Upravo, ovaj objekat promjenom namjene iz zdravstvene u stambenu, postaje dom (vila) tadašnjeg direktora lukavačke Fabrike sode Solvay, Fritza Mülera. Kao značajno graditeljsko dobro iz Austrougarskog perioda, predstavlja jedan od simbola grada Lukavca, koji od novembra 2015. godine ima status nacionalnog spomenika Bosne i Herecgovine.

Ključne riječi: Lukavac, Vila Solvay, nacionalni spomenik BiH, arhitektura austrougarskog perioda, Pasterov Zavod u Lukavcu, Adolf Hempt, Fritz Müller

PDF članka

Posljednji gračanički odmetnik i njegova družina: Alaga Zelenkić – između legende i stvarnosti

Nihad Halilbegović, Edin Šaković

Sažetak: Alaga Beganović (1916.-1948.), poznatiji po nadimku Alaga Zelenkić, bio je vođa odmetničke skupine koja je djelovala na gračaničkom području u neposrednom poraću od 1945. do 1948. godine. Okupivši oko sebe veći broj pripadnika poraženih vojnih formacija i civila koji su se krili od novih vlasti, Alaga je sa drugovima svojom pojavom i manjim gerilskim akcijama pružao otpor komunističkom režimu i njegovim predstavnicima na terenu. Oslanjajući se na saradnike među stanovništvom, uspješno je odolijevao potjerama i pretresima, sve do prve polovice 1948. godine, kada je izdajom otkriven i ubijen. Poput brojnih drugih odmetnika, već za života postao je neka vrsta legendarne ličnosti, a u narodnim pripovijestima i kazivanjima njegovo je ime i danas živo, kako u gračaničkom kraju, tako i šire. U ovome članku se, na osnovu narodne predaje i prikupljenih sjećanja, te dostupnih arhivskih izvora, pokušava osvijetliti Alagin životni put i razdoblje njegova odmetništva.

Ključne riječi: Alaga Beganović; Alaga Zelenkić; odmetnici; gerila; komunizam; otpor; Gračanica; Srebrenik; sjevero-istočna Bosna.

PDF članka

Jedan primjer komunističke represije, slučaj konfiskacije imovine Ibre Klokića (Osmanovog) iz Malešića

Prof. dr. Omer Hamzić

SAŽETAK: Prilog se zasniva na nekoliko dokumenata o provođenju agrarnih i drugih mjera represije komunističkog režima u neposrednom poraću. Slučaj Ibrahima Klokića, koji je došao pod udar tih mjera, pokazuje kako su se one provodile neposredno i u praksi. Postupak se najčešće odvijao u dvije faze: u prvoj po propisima o agrarnoj reformi, a u drugoj po propisima o konfiskaciji imovine „narodnih neprijatelja“. U prvoj fazi vođeni su upravni (agrarne komisije), a u drugoj sudski postupci (općinski i viši sudovi). U prvom dijelu priloga govori se o porijeklu i precima Ibrahima Klokića s ciljem da se pokaže kako su nastajala imućnija seoska domaćinstva („kulaci“), koja su dolazila pod udar navedenih zakona. U drugom dijelu, na slučaju Ibrahima Klokića, autor prikazuje kako je u praksi tekao postupak primjene spomenutih represivnih zakona.

Ključne riječi:

PDF članka

Gračanički kraj sredinom XVIII. stoljeća: podaci iz sidžila tešanjskog kadiluka

Mr. Almina Alagić, prof., Ago Mujkanović, prof.

SAŽETAK: Sidžil tešanjskog kadiluka iz razdoblja od 1751. do 1789. godine sadrži značajne podatke koji se odnose i na gračanički kraj. Na osnovu prijevoda sidžila, kojeg je sačinio rahm. Abdulah Polimac (uz korekturu Lamije Hadžiosmanović i Saliha Trake), a koji se danas čuva u Općoj biblioteci u Tešnju, u ovom prilogu donosimo podatke koji se odnose na gračanički kraj. Uglavnom se radi o bujuruldijama, službenim nalozima bosanskog divana (ejaletske vlade), koje su u vidu okružnica upućivane na više kadija (kadiluka), među njima i gračaničkom. Iz tih naloga i okružnica saznajemo dragocjene podatke o općim prilikama u sjevernoj i sjeveroistočnoj Bosni sredinom XVIII. vijeka.

Ključne riječi: Tešanjski sidžil; kadiluk Tešanj; kadiluk Gračanica; bujuruldije; fermani; XVIII. stoljeće.

PDF članka

“Gornja Lohinja je oslobođena, Gornja Lohinja je pala, Gornja Lohinja je...”

Faruk Delić

(Listajući ratnu bilježnicu – Drugi dio)

SAŽETAK: Autor ovoga članka, kao jedan od neposrednih sudionika, donosi sjećanje na ljeto 1992. godine i situaciju na području Gornje Lohinje, sela naseljenog srpskim stanovništvom, sa kojima je ratno rukovodstvo općine Gračanica vodilo duge i mukotrpne pregovore o predaji nelegalnog vojnog naoružanja i priznavanju vlasti Republike Bosne i Hercegovine. Uprkos tome, stanovnici Lohinje su donijeli odluku da se isele na Ozren, na područje pod punom kontrolom srpskog agresora. Uz autorova sjećanja, u prilogu se donose faksimili originalnih spiskova iseljenih stanovnika Gornje Lohinje, čija je imena autor unosio na licu mjesta.

Ključne riječi: Gornja Lohinja; Gračanica; Agresija na Bosnu i Hercegovinu; 1992.; pregovori; razoružavanje; iseljavanje.

PDF članka

Likovi zavičaja: Profesor Mehmed Nurikić (1947. – 2016.)

Prof. dr. Omer Hamzić, Edin Šaković, MA

U više od pola stoljeća postojanja i rada gimnazije u Gračanici, kroz nju su prošle desetine nastavnika i profesora, koji su tu proveli kraće ili duže vrijeme, ili pak skoro cjelokupan radni vijek. Među njima je bilo vrsnih stručnjaka, dobrih pedagoga i vrijednih zaljubljenika u svoj posao. Profesor Mehmed Nurikić (1947. – 2016.) nastavnik je koji je dijelio sve navedene osobine, ostavši u lijepome sjećanju generacija i generacija gračaničkih gimnazijalaca. Povrh toga, ostavio je i značajnog traga u kulturnom životu grada, općine i lokalne zajednice u kojoj je živio i djelovao.

PDF članka

Traganje za kontinuitetom: o prozi Velida Beganovića Borjena

Mr. sc. Fatima Bećarević

SAŽETAK: U 44. broju Gračaničkog glasnika predstavljeno je šest do sad neobavljenih priča Velida Beganovića Borjena, u kojima se na interesantan način traga za uspostavom kontinuiteta u postojanju pojedinca, ali i grupe/a čiji je dio. Narodno umijeće pripovijedanja, blisko prigušenom šaputanju po mahalama, a obogaćeno slikovitim i preciznim opisima i zapažanjima, pokazuje da je riječ o vrsnom pripovjedaču, koji naraciju gradi vješto i sigurno, a u kratkim i odmjerenim monolozima otkriva filozofska zapažanja o svijetu, vremenu i svrsi postojanja. Traganje za kontinuitetom ne odnosi se samo na pojedinca, iako je on u svim pričama nosilac mikrosvijeta, nego i na društvo koje bez obzira na vrijeme naracije podliježe okvirima i modelima, ograničavajući slobodu izražavanja vlastitog sopstva.

Ključne riječi: proza, kontinuitet, identitet

PDF članka

Pismo Anđeli i druge priče

Velid Beganović Borjen

PDF članka

Bez nišana

Mirsad Čamdžić

PDF članka

Hasan Škapur, Odnos osmanskih vlasti prema bosanskom ustanku (1875-1878)

Centar za osmanističke studije iz Sarajeva, Sarajevo 2017.

Prof. dr. Senaid Hadžić

PDF članka

Jusuf H. Mujkić, Zavidovići kroz historiju: društveno-ekonomski i kulturni razvoj područja zavidovićke općine od polovine XV dokraja XX vijeka

Knjiga 4, Društveni procesi na prevazilaženju begovskih odnosa u agraru, Zavidovići: Općina Zavidovići, 2017.

Dr. sc. Dženita Rujanac

PDF članka

Miralem Mejremić, 40 godina Muzičke škole u Gračanici

„Avicena“, Sarajevo, 2017.

Prof. dr. Omer Hamzić

PDF članka

Jusuf Mulić, Sulejman Mulić, Biografski leksikon fakultetski obrazovanih Konjičana, (tom prvi)

Narodni univerzitet, Konjic 2016.

Mina Kujević, prof.

PDF članka

Mirza Avdičević, Otrgnuto od zaborava – Gradačac kroz vrijeme

JU Javna biblioteka Gradačac, 2017.

Marko Matol

PDF članka

Edin Šaković (priređivač), Džemat Rašljeva nekada i sada

Bosanski kulturni centar, Gračanica, 2017.

Prof. dr. Omer Hamzić

PDF članka

Dževad Kapetanović, Priče s kamena

„Grafičar promet“, Sarajevo, 2017.

Goran Behmen

PDF članka

Arhivska praksa

Broj 20, Arhiv Tuzlanskog kantona i Društvo arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona, Tuzla 2017.

PDF članka

Mr. Jasmin Jajčević

Njemačka fondacija za međunarodnu pravnu saradnju (IRZ): “Prebolijevanje prošlosti – ciljevi, poteškoće i putevi”

Posjeta naučnika iz jugoistočne Evrope Minhenu, Regenzburgu i Nirnbergu (19. – 22. 9. 2017.)

PDF članka

Listovi gračaničkog kalendara od aprila do novembra 2017.

(priredili: Omer Hamzić i Edin Šaković)

27. 4. 2017.

Održana 7. sjednica Općinskog vijeća: Odluka o proglašenju Gračanice gradom (nacrt)

Osim nacrta navedene odluke i godišnjih izvještaja o radu i finansijskom poslovanju javnih zdravstvenih ustanova Doma zdravlja i Gradske apoteke, te Veterinarske stanice u Gračanici (sa bilansom stanja i uspjeha u 2016. godini), usvojen je i Izvještaj o izvršenju Budžeta Općine Gračanica za period 1. 1. – 31. 3. 2017. godine, te Odluka o ovogodišnjim općinskim priznanjima (u nacrtu). Iz usvojenog izvještaja o realizaciji Budžeta za navedeni period navodimo samo nekoliko bitnih podataka, na koje se osvrnuo i načelnik Nusret Helić u svom obrazloženju, rekavši da su u navedenom periodu ostvareni prihodi i primitci u iznosu od 3.129.690 KM, što je za oko 12 % više u odnosu na plan, ali u odnosu na isti period prošle godine manji za 7,7 %.  Porezni prihodi su ostvareni u iznosu od 1.862.362 KM, što čini 59,52 % ukupnih prihoda i za 9,97 % su veći u odnosu na plan. U strukturi poreznih prihoda, najveći dio čine prihodi po osnovu indirektnih poreza. Porez na dohodak je bio veći u odnosu na plan za 12,21 %, dok su prihodi po osnovu PDV-a ostvareni u iznosu od 1.031.059 KM i manji su za 8,57 % u odnosu na očekivanja po planu Budžeta. Vezano za podbačaje prihoda iz PDV, izražena je zabrinutost i bojazan da bi se evidentni poremećaji u pogledu izmirenja prispjelih obaveza po osnovu zaduženja države i Federacije mogli ponovo prelomiti “preko leđa” općina, što bi se negativno odrazilo na realizaciju bitnih ciljeva Općine u 2017. godini.

PDF članka

Glosar novih autora

PDF članka

Neka razmišljanja povodom 25. godina od održavanja referenduma i početka rata za nezavisnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu

Prof. dr. Omer Hamzić

U prilogu se autor bavi teškim političkim raskolima u Bosni i Hercegovini oko njene poslijeratne konstitucije, neslaganjima oko interpretacije i obilježavanja Dana državnosti i Dana nezavisnosti BiH. U tom smislu ukratko daje historijsku vertikalu i pravnu utemeljenost Referenduma i međunarodnog priznanja nezavisnosti BiH, 1992., i istovremeno postavlja pitanje opstanka Republike srpske u uspostavljenom kapacitetu u Dejtonu, nakon presude za genocid 2007. godine. Na kraju, iznosi stav da je u februaru ove godine, Apelacija na presudu Haškog tribunala za genocid propala, krajnje bijedno i ponižavajuće, prije svega za bošnjačke žrtve (a onda i za državu), za što je, u prvom redu kriva bošnjačka politika u Sarajevu.

Ključne riječi: Dan državnosti, Alija Izetbegović, genocid, Republika Srpska, ratni zločini, srpski narod

>>PDF članka

Politika Hrvatske Prema Bosni i Hercegovini u 2016. i početkom 2017.

General Fikret Muslimović, Prof. dr. Omer Hamzić

Na konkretnim primjerima autori analiziraju tendencije hrvatske politike prema Bosni i Hercegovini nakon prijevremenih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, 11. 9. 2016. godine. Postepeni zaokret te politike udesno i očigledna retuđmanizacija hrvatskog političkog miljea ima negativne implikacije na unutrašnje odnose i političku stabilnost u Bosni i Hercegovini koju konstantno narušava kontroverzna i neiskrena politika HDZ BiH i njenog lidera Dragana Čovića. Dok učestvuje u vlasti na svim razinama u BiH, nezadovoljan tzv. “jednakopravnošću Hrvata”, ali samo na prostoru Federacije, on istovremeno održava partnerske i prijateljske odnose sa Miloradom Dodikom i njegovim SNSD, koji otvoreno ruši i BiH i tu istu vlast, ne pokazujući nikakav interes za položaj Hrvata u RS. U isto vrijeme, na tragu te iste, obnovljene”tuđmanovske” politike, u Hrvatskoj se uporno negira nacionalna posebnost Bošnjaka s ciljem da budu samo vjerska skupina, dok su u BiH na područjima i u kantonima gdje vlast ima HDZ, izloženi ne samo političkoj diskriminaciji već i apartheidu (Stolac, Livno, Kiseljak i dr.) Autori zaključuju da se i u jednom i u drugom slučaju radi o retuđmanizaciji hrvatske politike i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini s ciljem da se u BiH očuvaju rezultati progona nehrvata tokom rata. Da bi se očuvala stabilnost u BiH i regionu, takvoj politici sve probosanske snage, moraju dati adekvatan i jedinstven odgovor, bez obzira na sve njihove ideološke i druge razlike.

Ključne riječi: Hrvatska politika, Bosna i Hercegovina, političke stranke, Tuđman, Hrvatska demokratska zajednica

>>PDF članka

Kako je počeo rat na općini Gračanica: prvi dani agresije - maj 1992. godine

Prof. dr. Omer Hamzić

U ovom prilogu govori se o početku rata, odnosno izbijanju neprijateljstava na prostoru općine Gračanica, sa detaljima iz takozvane “majske oluje nad Gračanicom” (od 18. do 25. maja 1992. godine) kada su četnici sa Ozrena, 25. 5. 1992. godine izvršili najteže granatiranje Gračanice, prvi puta pokušavajući i pješadijski napad na grad koji im se našao na putu realizacije poznatog plana okupacije regije Tuzla pod kodnim nazivom “Drina”. Po tom planu, između ostalog, trebalo je općinu Gračanica presjeći pokretom četničkih snaga sa Ozrena, spajanjem Kakmuža na ozrenskoj i Lohinje (srpskog naselja) na gračaničkoj strani i dalje prema Smolući i Jasenici na putu Tuzla–Srebrenik. Drugi napadni pravac vodio je od Karanovca na ozrenskoj strani, spajanjem sa Lendićima na teritoriji općine Gračanica i dalje pravcem Skipovac – Duga Njiva na Trebavi. Na tom pravcu, od velikog strateškog značaja bili su posebno utvrđeni Lendići sa kojih su se u navedenom periodu izvodile učestale provokacije i artiljerijski udari na Gračanicu i susjedna bošnjačka naselja. U pokušaju da otklone opasnost sa tog uporišta, branioci Gračanice, 23. i 25. maja, izvršili su napad na najisturenije četničke položaje prema selu Malešićima u rejonu Ahmića i na utvrđenu kotu Zečev gaj na domaku Lendića. Zauzevši, 23. 5., položaje u Ahmićima, pripadnici TO iz Malešića i Stjepan Polje, podržani dobrovoljcima iz interventne jedinice SDA, dva dana kasnije, pokušali su “uzeti” i kotu Zečev Gaj. Zbog očiglednih propusta u organizaciji napada, nedovoljnog opreza, i neiskustva, pretrpjeli su teške gubitke, izgubivši u jednom danu 10 mladih boraca, nakon čega su sva dejstva u tom rejonu obustavljena. Autor detaljno opisuje seriju oružanih provokacija četnika sa Ozrena prema Gračanici i ostalim naseljima na desnoj strani Spreče, koje su prethodile odlučujućim udarima, 25. 5. 1992. Paralelno s tim, ukazuje na određene slabosti u organizaciji odbrane Gračanice, koje su baš i eskalirale u navedenom periodu kao posljedica političkih animoziteta u vojno-političkom vrhu općine i da nisu prevaziđene, mogle su prouzrokovati još teže posljedice.

Ključne riječi: Gračanica, Lendići, odbrana Bosne, Zečev Gaj, Teritorijalna odbrana, četnici, Hajrudin Džebo Bajbaga

>>PDF članka

Neke dileme oko pokušaja zauzimanja utvrđene kote Zečev gaj, 25. 5. 1992.

Omer Delić

Na pitanje iz naslova ovog priloga ni do danas, nažalost, nije precizno i jasno odgovoreno, uprkos raznim interpretacijama i viđenjima samog događaja kako od neposrednih sudionika, tako i od onih koji su pokušali, na osnovu relevantnih dokaza, sklopiti neku objektivnu historijsku sliku. Uz ostalo, to je dalo povoda za razne mistifikacije i nagađanja, pa i razne zloupotrebe “narodne memorije”, koje sam po sebi, ovaj događaj, u najmanju ruku ne zaslužuje. Iako autor ovog priloga nije ni pokušao dati odgovor na ovo pitanje, on ga je s pravom i pravilno postavio s ciljem da potakne neka nova ozbiljnija istraživanja. Za početak je ponudio i neka svjedočenja sudionika gotovo sa lica mjesta, koja je pribilježio odmah nakon ove bitke, kao prilog proučavanju odlučujućih događaja iz odbrambeno-oslobodilačkog rata na području općine Gračanica.

Ključne riječi: Odbrambeno-oslobodilački rat, Malešići, Lendići, Zečev gaj, Gračanica

>>PDF članka

Bitka na koti Zečev gaj, 25. 5. 1992.

Senahid Kahrimanović

Ovo je autentično svjedočenje “sa lica mjesta” o najtežoj bici u gračaničkom kraju, s početka rata za Bosnu i Hercegovinu (1992. – 1995.) u kojoj je u jednom danu poginulo 10, a ranjeno više boraca iz redova branilaca države Bosne i Hercegovine. Istog dana Gračanica je pretrpjela najteže razaranje iz artiljerijskog oruđa sa srpskih položaja na Ozrenu. Odbijeni su i pokušaji pješadijskog napada na sam grad. Autor je prije i u vrijeme ove bitke, kao i u kasnijem periodu, sve do završetka rata obavljao tešku i odgovornu dužnost predsjednika kriznog štaba, odnosno predsjednika ratnog Savjeta mjesne zajednice Stjepan Polje. Ovaj prilog zasniva se na insertima iz njegove knjige sjećanja, objavljene kao autorsko izdanje pod naslovom “Moja zona odgovornosti”, 2008. godine u Gračanici.

Ključne riječi: Zečev gaj, Gračanica, rat za Bosnu i Hercegovinu, Malešići, Stjepan Polje

>>PDF članka

Šta se zaista desilo na Zečevom gaju?

Edin Šaković, MA

U ovome radu, na osnovu iskaza neposrednih sudionika i druge raspoložive izvorne građe, donosi se prikaz oružane borbe na Zečevom gaju, na tromeđi Malešića, Stjepan Polja i Lendića, 25. maja 1992. godine. Navedena borba predstavlja prvi teži sukob između snaga velikosrpskog agresora i jedinica Teritorijalne odbrane Republike Bosne i Hercegovine (TO RBiH) na prostorima Gračanice. Kroz analizu iznesenih podataka, autor ukazuje da borbeno djelovanje jedinica TO RBiH na širem području Zečeva gaja tog dana nije predstavljalo napad niti pokušaj oslobodilačke akcije, već spontani razvoj situacije koji započinje agresorskim napadom, uz artiljerijsku i tenkovsku podršku, na linije odbrane Malešića i Stjepan Polja. Interventne snage, uključujući i Manevarsku jedinicu TO, svojim izlaskom na teren su konsolidirale liniju odbrane i odbile agresora, ali zbog međusobne nepovezanosti i nedostatka koordinacije nisu uspjele preuzeti potpunu inicijativu nad poprištem borbe. U tom pokušaju, naprotiv, došlo je do upada u neprijateljsku zasjedu, u kojem Manevarska jedinica TO trpi teže gubitke, koji su se uslijed pokušaja izvlačenja poginulih i ranjenih do kraja dana povećavali. Ipak, uprkos teškim gubicima, jedinice TO su uspjele odbiti agresora i spriječiti vjerovatni pokušaj zaposijedanja Zečeva gaja, kao idealnog polaznog položaja za dalje napredovanje u cilju spajanja agresorskih snaga sa Ozrena i Trebave, što bi za odbranu šireg područja Gračanice imalo katastrofalne posljedice.

Ključne riječi: Zečev gaj; Gračanica; Lendići; Stjepan Polje; Malešići; 1992.; 25. maj; agresija na Bosnu i Hercegovinu; Teritorijalna odbrana RBiH; Manevarska jedinica TO; odbrana.

>>PDF članka

Pokušaj atentata srpskih ekstremista sa Ozrena na Tajiba Omerdića, načelnika Službe javne bezbjednosti u Gračanici, 7. 3. 1992.

Prof. dr. Omer Hamzić

U prilogu se govori o terorističkim akcijama srpskih ekstremista po Gračanici u proljeće 1992. koje se, kao i u drugim gradovima BiH pojačavaju nakon referenduma za nezavisnu i suverenu BiH, 28. 2. i 1. 3. 1992. godine. U fokusu je teroristički napad, izveden 7. 3. 1992. godine na jedan ugostiteljski objekat u centru grada i na porodičnu kuću tadašnjeg načelnika Službe javne bezbjednosti Gračanica Tajiba Omerdića, koji je prethodno prozvan kao “tuđmanovac” i tako bio već označen kao meta u jednom listu JNA. Koliko god su unosile strah i neizvjesnost u narodu, ove akcije su, kako se pokazalo i na primjeru Gračanice, potakle bosanske patriote u organima vlasti da, “kupujući vrijeme”, ubrzaju pripreme za odbranu. U konkretnom slučaju, na prijedlog Savjeta za narodnu odbranu, Skupština opštine Gračanica, 8. 3. 1992. godine donosi odluku da izvrši mobilizaciju rezervnog sastava policije.

Ključne riječi: Gračanica, Tajib Omerdić, rezervna policija, teroristički napad, Skupština opštine.

>>PDF članka

Dan za pamćenje: 25. maj 1992. godine

Ibrahim Nurkić, pukovnik

Redakcijska napomena: članak pukovnika Ibrahima Nurkića, prvog komandanta Opštinskog štaba Teritorijalne odbrane Gračanica i ratnog načelnika štaba Operativne grupe 2, prenosimo iz publikacije: Omer Hamzić i Mirzet Hamzić, Odbrana Gračanice 25. 5. ‘92., Gračanica: Monos, 1996., 123-130, cijeneći da je od njezinog izdavanja prošlo skoro dva desetljeća, te da je ta knjiga već teže dostupna širem krugu čitatelja. Također smo željeli da u ovom broju, posvećenom 25. maju 1992. godine i bitci za odbranu Gračanice, ponudimo i pogled iz perspektive tadašnje glavne komande snaga odbrane na području Gračanice. Članak prenosimo u izvornom obliku, ispravljajući tek par sitnijih, očito štamparskih grešaka.

Ključne riječi: Ibrahim Nurkić, Opštinski štab TO Gračanica, Gračanica, 1992., Lendići, Ahmići, Zečev gaj, ...

>>PDF članka

Listajući ratnu bilježnicu: prizori iz ratne bolnice u Sokolu prvih dana agresije na Bosnu i Hercegovinu

Faruk Delić

U prilogu autor iz svoje ratne bilježnice prenosi neke interesantne detalje iz Ratne bolnice u Sokolu kod Gračanice, koja je upravo i profunkcionisala u drugoj polovini maja 1992. godine, a u dramatičnim danima žestokih granatiranja Gračanice i borbi oko četničkog uporišta Lendići (od 23. – 25. maja) zbrinula i spasila život mnogim ranjenicima, kako civilima, tako i pripadnicima jedinica Teritorijalne odbrane. Autor donosi i spisak prvih ranjenika kao i imena prvih ljekara i drugog medicinskog osoblja Bolnice.

Ključne riječi: Ratna bolnica Soko, Gračanica, ranjenici, Lendići

>>PDF članka

Živote halalili za Bosnu

Rusmir Djedović

Redakcijska napomena: Članak kojeg prenosimo prvobitno je objavljen u listu “Zmaj od Bosne”, koji je tokom perioda agresije izlazio u Tuzli, u broju 38 od 26. V. 1993., na strani 6. Nastao je povodom prve godišnjice bitke na Zečevom gaju. U formi u kojoj ga objavljujemo, članak je sravnjen s originalnim rukopisom, te su ispravljene manje tipografske greške uočene u tiskanom izdanju.

Ključne riječi: Gračanica; Patriotska liga; Manevarska jedinica Patriotske lige Gračanica; Kula-grad; 25. maj 1992.

>>PDF članka

Don Giovanni iz sela Doborovci kod Gračanice

Mirsad Čamdžić

“Boemi”, “Traviata”, “Tosca”, “Salome”, “Don Đovani" – sve su to dosadna muzičko-scenska uprizorenja za platinaste gospođe i bogatu gospodu u tamnim odijelima. Opera živi samo zahvaljujući čudacima koji “gotive” tamne fuge violončela i urednicima trećih programa nacionalnih radio-mreža što se “iživljavaju” nad nedužnim slušateljstvom...

>>PDF članka

Likovi zavičaja, Tajib Omerdić, policajac pjesničke duše

Prof. dr. Omer Hamzić

Rođen je 1948. godine u Stjepan Polju, gdje je završio osnovnu školu, da bi školovanje kasnije nastavio u srednjoj rudarskoj školi u Sloveniji. Igrom slučaja, 1971. godine zaposlio se kao policajac u Jastrebarskom kod Zagreba i u tom zanimanju ostat će do kraja života. Napredujući u poslu kao policajac, završio je studij kriminalistike u Zagrebu i stekao zvanje višeg inspektora. Sticajem okolnosti, nakon prvih demokratskih izbora, 1990. godine, od čelnika nove vlasti pozvan je da se vrati u rodni kraj i u maju 1991. postavljen za načelnika Stanice javne bezbjednosti (SJB) u Gračanici. Na toj funkciji pokušavao je primijeniti stručnost i profesionalizam, stečen u Zagrebu. Zalagao se za poštivanje zakonitosti, reda i poretka, te očuvanje suvereniteta i integriteta Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija.

>>PDF članka

Kaćuša

Safet Berbić

Sa malom slikarskom planšetom pod pazuhom i dva-tri papira istrgnuta iz nekog dječijeg bloka za crtanje zaputio sam se niz mahalu. Od Lojina brda dolje ka čitaonici, gdje stanuje Omer Čolić, vodila me uska seoska cesta. Budući da je imao slikarski vrlo zahvalne crte lica, htio sam mu napraviti portret, baš onakav kakav sam nedavno napravio i rahmetli Zejćiru i rahmetli Sulejmanu, mom ocu, i živim i zdravim Hamidu i Ibrahimu i mnogim drugim ljudima iz mahale, sadašnjim i budućim rahmetlijama...

>>PDF članka

Dućan daidže Safeta

Zlatko Dukić

Bila kiša, sunce, snijeg, vjetar, loše i ma koliko naopako vrijeme – on je bio tu. Nikad nije propustio naviku da, najkasnije u pola sedam ujutro, bude na platou pred bankom. U uglu, na betonskoj žardinijeri, otvorio bi svoj koferčić, nudeći svoju robu: cigarete, upaljače, žvakaće gume, kesice s bundevskim košpicama, čokoladice...

>>PDF članka

Časopis za književnu povijest “Naslijeđe”

Marko Matolić, BA

Jednoga dana (ožujak je te 2015. godine rano obznanio proljeće) šetao sam kroz Doboj u koji sam došao tek toliko da se provozam vlakom. Kako bi užitak vožnje bio potpun, u gradu sam tražio da kupim šešir i novine. Šeširi koje sam našao bili su skupi i ne po mom ukusu – mada su me prodavači uvjeravali da su muški. No, novine koje sam kupio stvorile su mi ideju koja u jednoj mjeri i danas određuje pravce mog života i djelovanja...

>>PDF članka

Nove pjesme (izbor)

Larisa Softić-Gasal

Mojsije
Nadvladao me taj šarm bespomoćnosti
koji si natkrio šeširom kišnog čovjeka
mljackaš po barama izmokrenog krika
propovjedajući Mojsijevu dvojbu.
Mrijeti si počeo i sam u ideale svoje sumnjajuć.
Obećanu zemlju pronašao nisi.
Hrabrost tvoja snove nije zasijala
sjemenom nejalovim.
Polje božanskih htijenja voljnobijednika
Prokletinja je samoizdajnih gromada.
Mljackaš po barama izmokrenog krika
Ti, šešir, kišnog čovjeka.

>>PDF članka

Adnan Jahić, Vrijeme izazova, Bošnjaci u prvoj polovini 20. vijeka

Prof. dr. Omer Hamzić

Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, Zagreb, Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića, Sarajevo, 2014.

Ova knjiga, svojim sadržajem obuhvata jedno od najdramatičnijih razdoblja u historiji Bošnjaka. Na dramatiku tog vremena, uticale su, prvenstveno, vanjske historijske okolnosti (u prvom redu dva svjetska rata), te nestanak starih imperija (Austro-Ugarske i Osmanske carevine), nastanak Sovjetskog saveza, te uspostava i propast prve države Južnih Slavena (Kraljevine SHS/Jugoslavije), potom nastanak i nestanak NDH kao ratne fašističke izrasline i na tkivu BiH i napokon stvaranje socijalističke Jugoslavije kao potpuno novog državno-društvenog ustroja u granicama predratne države, odnosno Kraljevine Jugoslavije... To su, dakle, neke historijske kulise u okviru kojih se odvija “dramska radnja” ove, još jedne velike knjige profesora Adnana Jahića.

>>PDF članka

Prof. dr. Senahid Hadžić, Bosna i Hercegovina u vrijeme pojave (veliko)nacionalnih ideja

Prof. dr. Izet Šabotić

JU Arhiv Tuzlanskog kantona, Društvo arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona

Knjiga je rezultat višegodišnjeg interesovanja, istraživanja i napora autora u traženju odgovora na kompleksno pitanje historijskog položaja Bosne i Hercegovine u vrijeme pojave velikonacionalnih ideja.

>>PDF članka

Benjamina Londrc, Pravni položaj jevrejske zajednice u BiH od 1918. do 1945. godine

Dr. sc. Eli Tauber

Izdavačka kuća “Monos” Gračanica i Udruženje “Hagada”, Sarajevo, 2016.

Najznačajniji period za Jevreje Bosne, kako za njihov razvoj, tako i za njihov doprinos razvoju Bosne i Hercegovine, je period između dva svjetska rata. Ovaj period nastupio je poslije austrougarskog i osmanskog perioda u kojem su Jevreji imali svoju vjersku slobodu i nesmetanost za razvoj zajednice.

>>PDF članka

Ddr. Azem Kožar, Edicija “Arhivistika u teoriji i praksi” (knjiga 1, 2, 3 i 4)

Mr. Zenita Fazlić, Saneta Adrović

Arhiv Tuzlanskog kantona, Društvo arhivskih zaposlenika TK i Društva historičara, Tuzla, 1995, 2005, 2011. i 2016.

U 2016. godini izašla je četvrta po redu knjiga-studija iz edicije Arhivistika u teoriji i praksi, autora prof. ddr. Azema Kožara. Kako se radi o jedinstvenom autorskom i izdavačkom poduhvatu u arhivskoj praksi Bosne i Hercegovine i zemalja njenog okruženja, ali i mnogo šire, prilika je da se, prije nešto detaljnijeg prikaza, prošle godine izašle četvrte knjige iz ove edicije, ukratko osvrnemo i na prethodne tri, koje su svaka na svoj način značajne za razvoj arhivistike kao mlade naučne discipline.

>>PDF članka

Irena R. Cvijanović (ur.), Spomenica dr. Tibora Živkovića

Amer Maslo

Istorijski institut Beograd, Beograd, 2016, 377 str.

Sredinom 2016. godine u izdanju Istorijskog instituta u Beogradu objavljena je Споменица др. Тибора Живковића. Na taj način ova institucija je obilježila treću godišnjicu od smrti njihovog dugogodišnjeg kolege i direktora Tibora Živkovića (1966. – 2013.), koji je za svoga kratkog života dao izuzetan doprinos izučavanju srednjovjekovne historije južnoslavenskih naroda.

>>PDF članka

Halid Kadrić, Kobno Raspuće (historijski roman)

Mr. sc. Alma Hasukić

“Bosanska riječ”, Sarajevo 2015.

Zdravo društvo, da se poslužimo ovim higijenskim terminom, neće se temeljiti na viktimološkim i nacionalističkim mitomotorikama nego će, kad već mora, stvarati sasvim drugačije pripovijesti o sebi, takve koje će se zasnivati na etici sopstva koja svoje bitisanje ne vidi drugačije nego kao etičko posvjedočenje drugosti. I takve koje će prošlost gledati s puno manje patetike a puno više ironije.

>>PDF članka

Senahid Kahrimanović, Kuća moje majke (roman)

Safet Berbić

Bosanski kulturni centar Gračanica, 2016.

Romaneskni prvijenac Senahida Kahrimanovića smješten ispod jednostavnog naslova “Kuća moje majke” ambiciozan je pokušaj da se na malom prostoru sublimira cijeli jedan život u svojoj svojojoj cjelokupnosti i sveobuhvatnosti. Zamka je to u koju se uhvati najveći broj tzv. pisaca u pokušaju. Da ne budemo pogrešno shvaćeni, ali taj postupak literarne sublimacije života u njegovoj teško uhvatljivoj sveobuhvatnosti (naročito na tako malom broju stranica) nije nepoznat literaturi, posebice onoj realističkoj, ali je naročito drag kao prvi pokušaj u pisanju romana. Tek vrhunski spisatelji sposobni su doseći literarnu jednostavnost u kojoj se na malo prostora kaže puno.

>>PDF članka

Sabina Hodžić Mehmedović “Mom srebreničkom heroju”

Mr. sc. Fatima Bećarević

Fondacija “F.H. ...i ja sam iz Srebrenice” Sarajevo, 2016.

Potreba za ponovnim ispisivanjem historije i suočavanjem sa individualnim i kolektivnim traumama česta je u bosanskohercegovačkoj književnosti posljednjih dvadesetak godina, pa stoga ne čudi činjenica da veliki broj pisaca osvjetljava ratna i poslijeratna iskustva u književnim djelima.

>>PDF članka

Andrej Nikolaidis, Mađarska rečenica (roman)

Buybook Sarajevo i OKF Cetinje 2016.

Ko je Joe? Ili Sjeda kao budali šamar.
U Odlaganju, Pareziji, Nikolaidis priznaje: “Kada sam pisao Mimesis želio sam vidjeti koliko stvarnosti mogu upumpati u tekst a da on i dalje bude književnost.” Parafrazirajući ga mogli bismo kazati da je u rečenom djelu nastavio taj trend “upumpavanja”, a da ga je u Mađarskoj rečenici doveo na razinu na kojoj je stvarnost upotpunosti literarizirao.

>>PDF članka

Listovi gračaničkog kalendara od 11.11.2016. do 18.4.2017. godine

Prof. dr. Omer Hamzić

11. 11. 2016.
“Fortuna” u stečaju – odmah nakon odluke, 217 radnika ostalo bez posla, ostali strahuju za svoju budućnost
Po svemu sudeći, golemi problemi ove najmnogoljudnije proizvodne firme u Gračanici (preko 1.200 zaposlenih), koja se smatrala vodećom kompanijom u obućarskoj grani u BiH, nakon otvaranja stečajnog postupka, kulminirali su sukobom nezadovoljnih radnika i menadžmenta, blokadom firme, čak i fizičkim obračunom, koji je srećom prošao bez težih posljedica. Vijest o stečaju i zaoštravanju situacije u javnosti je dočekana sa iznenađenjem, jer su problemi ove fabrike godinama “trpani pod tepih”, pored ostalog i u uz podršku politike i struktura vlasti...

>>PDF članka

Glosar novih autora

>>PDF članka

Povodom

“Omladinskim snagama, radnijem brigadama...”

(u povodu 70. godišnjice izgradnje omladinske pruge Brčko – Banovići i predstojeće 40. godišnjice omladinske radne akcije “Gračanica 77”, posljednje velike radne akcije na općini Gračanica)

Dr. sc. Omer Hamzić

U prvom dijelu ovog priloga autor je pokušao dokazati kako se na primjerima dobrovljnog omladinskog rada može oživjeti i njegovati kult rada među mladim ljudima bez kojeg ne može biti ni njihovog ličnog napretka, a ni napretka zajednice. U prilogu dominira mišljenje da je rad i radno angažovanje najbolje sredstvo za pravilno vaspitanje i pripremanje mladog čovjeka za život, što i jeste glavna pozitivna tekovina dobrovoljnog omladinskog rada u Socijalističkoj Jugoslaviji. Tu dimenziju omladinskih radnih akcija treba pozitivno valorizovati iako su bile faktor izgradnje i stabilizacije jednog režima kojem se mogu upućivati mnoge kritike i zamjerke. U drugom dijelu priloga autor kao nekadašnji omladinski funkcioner i organizator iznosi svoje vlastito sjećanje i iskustvo sa Lokalne radne akcije “Gračanica 77”, koja je imala niz specifičnosti (nije bila naseljskog tipa) i ostvarila značajne efekte. Bila je to posljednja omladinska radna akcija takvih razmjera u Gračanici, koja je brzo pala u zaborav. Ovim prilogom autor je učinio napor da se ona “vrati” iz zaborava.

Ključne riječi: Omladinska pruga “Brčko – Banovići”, Lokalna radna akcija “Gračanica 77”, omladinski rad, akcijaši

PDF članka

Stradanje učenika iz Gračanice u saobraćajnoj nesreći između Olova i Kladnja 27. oktobra 1966. godine

(u povodu 50. godišnjice tragedije)

Nihad Halilbegović

“Najveće je slovo što se samo sluti
Najdublje je ono što u nama ćuti”

—Mak Dizdar

U ovom članku autor se osvrće na tešku saobraćajnu nesreću koja se zbila 27. 10. 1966. na prijevoju Karaula, između Olova i Kladnja. U nesreći je stradao autobus sa učenicima osnovne škole “Mitar Trifunović Učo” iz Gračanice, koji su se vraćali sa ekskurzije. Život je izgubilo pet osoba (troje učenika i njihova nastavnica, kao i jedna suputnica). Veći broj je teže ili lakše povrijeđen. Do nesreće je došlo sudarom sa vojnim vozilom JNA. Po svjedočenju većeg broja sudionika događaja, krivac je bio vozač vojnog kamiona koji je udario u školski autobus. U službenoj istrazi, krivica je pripisana vozaču autobusa, dok je JNA oslobođena svake odgovornosti, što je kod porodice stradalih ostavilo poseban osjećaj gorčine.

Ključne riječi: Gračanica; tragedija; saobraćajna nesreća; 27. 10. 1966.; Karaula; 50. Godišnjica.

PDF članka

Teme

Ideološka i politička obilježja Referenduma o danu Republike srpske i krsne slave, devetom januaru

Gen. Fikret Muslimović, prof. dr. Omer Hamzić

U prilogu se daje autorski osvrt na jedan od najkontroverznijih političkih događaja ove godine u Bosni i Hercegovini (25. 9. 2016.), koji predstavlja direktan udar u temelje njene državnosti i još jedan pokušaj njene demontaže kao države sa nesagledivim posljedicama. Iako se očekivala, i ovoga puta izostala je adekvatna reakcija međunarodne zajednice, koja je, istina osudila referendum kao protivustavno djelovanje jednog od dva entiteta u BiH, ali je ostavila domaćim političkim snagama da to na licu mjesta riješe, postignu dogovor i krenu putem evroatlantskih integracija, što su probosanske političke snage odavno već shvatile kao floskulu i alibi za nedjelovanje istih onih koji su “skrojili dejtonsku Bosnu”. Jedan od ciljeva srpskog referenduma u Republici Srpskoj, 25. 9. 2016. godine, je i bio da pokaže u kojoj je mjeri ta država “nemoguća” bar za Srbe. Osim kritike povodom izostanka reakcije međunarodne zajednice, autori su ovaj događaj analizirali sa više aspekata: kontinuiteta velikosrpske politike, vanjskog uticaja, poglavito iz Rusije i Srbije, bošnjačkog odgovora, te upotrebe referenduma kao najjačeg predizbornog aduta za ovogodišnje lokalne izbore u rukama SNSD i njenog moćnog lidera. Konačno, kroz sami tekst priloga učinjen je autorski pokušaj da se ukaže na posljedice ovog političkog čina, koje bi trebalo strpljivim političkim radom sanirati i odlučno eliminisati s obzirom da neki već upozoravaju i na mogućnost rata na ovim prostorima, iako svi relevantni faktori u zemlji takvu mogućnost u startu odbacuju.

Ključne riječi: Bosna i Hercegovina, Referendum, Republika srpska, velikosrpska politika, Srbija, Rusija

PDF članka

Rezultati lokalnih izbora na području općine Gračanica, 2016.

Prof. dr. Omer Hamzić

Na području općine Gračanica registrovano je 42.286 birača, od čega je na izbore izašlo i na 63 biračka mjesta glasalo 66,6%. “Izborni dan” na području općine protekao je bez većih problema. Za načelničko mjesto, u utrku je ušlo pet kandidata, a za pozicije u općinskom vijeću (30 mandata) 13 političkih stranaka. SDA je relativni pobjednik izbora, sa svega 192 glasa ispred SDP, dok je SDP ponovo dobio svog starog načelnika Nusreta Helića 42,30% glasova. Obje stranke u Općinskom vijeću imaju po 9 mandata. Izbori su općenito donijeli pad SDP-a i SDA u odnosu na prethodne izbore, dok su birači po prvi put iskazali veće povjerenje tzv. “malim” strankama.

Ključne riječi: Lokalni izbori 2016., Gračanica, općinsko vijeće, Nusret Helić, političke stranke

PDF članka

Prošlost

Adem Handžić i njegov naučni doprinos izučavanju institucije vakufa u Bosni i Hercegovini

Alen Zečević, prof.

Ovaj rad tretira doprinos dr. Adema Handžića proučavanju problematike institucije vakufa, njene najranije prošlosti, prirodu razvoja i uloge koju je ona imala u procesu osnivanja i urbanog razvitka gradova u prvim stoljećima osmanske vlasti u Bosni i Hercegovini. U tom smislu, autor je pokušao dati što je moguće jasniji uvid u radove Adema Handžića koji su se u cjelini ili barem djelimično bavili pitanjem institucije vakufa i njenog značaja u ukupnom socijalno-ekonomskom preobražaju bosanskohercegovačkih gradskih naselja i podizanju stepena njihovog urbaniteta. U radu se s posebnom pažnjom razmatra naučna valorizacija Handžićevih studija koje su postavile temeljnu podlogu za izučavanje pitanja nastanka i razvitka Tuzle i naselja u njenoj široj okolini u XVI stoljeću.

Ključne riječi: Adem Handžić, institucija vakufa, gradovi, urbanizacija, privreda.

PDF članka

Kroz vrtloge Drugog svjetskog rata: kazivanja i uspomene Omera Ćorića iz Piskavice

Edin Šaković, MA

U prilogu se opisuje život Omera Ćorića iz sela Piskavica kod Gračanice tokom Drugoga svjetskog rata. Prve dvije ratne godine Omer je proveo na radu u Njemačkoj, kao nekvalificirani radnik u rudniku. Po povratku kući unovačen je (regrutovan) u Domobranstvo, odakle nakon 2,5 mjeseca dobija prekomandu u Waffen-SS, odnosno 13. SS diviziju. Nakon obuke u Francuskoj i Njemačkoj, raspoređen je za kuhara u 2. veterinarskoj četi. U 13. SS diviziji ostaje sve do kraja njezinog ratnog puta, dospjevši u američko zarobljeništvo. Neko vrijeme je boravio u zarobljeničkom logoru u Italiji, a zatim se vraća u Jugoslaviju, gdje završava na višemjesečnom prisilnom radu. Po oslobađanju dolazi u rodno selo, u kome je proveo ostatak života.

Ključne riječi: Omer Ćorić; Piskavica; Gračanica; Drugi svjetski rat; 13. SS gorska divizija; Waffen-SS; zarobljeništvo; stradanje; sjećanje; kazivanje, oralna historija.

PDF članka

Građa

Prepiska u vezi sa kupovinom bašče za Paša-Zade mektebski vakuf u Gračanici

Primjer odnosa u nadležnostima između Zemaljske vakufske komisije i Kotarske komisije u Gračanici 1890. godine

Mina Kujović

Nakon austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine, 1878. godine, pravni položaj islama i bosanskohercegovačkih muslimana kao i organizacija Islamske zajednice i vakufa kao izvorne islamske institucije iz temelja su se izmijenili. Podaci o odnosu novoformiranih organa Islamske zajednice i vakufskih institucija u Bosni i Hercegovini sačuvani su u arhivskom fondu Zemaljskog vakufskog povjerenstva (1890. – 1895.), koji je, sređen i obrađen, pohranjen u Arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. Među sačuvanom spisima nalazi se i službena prepiska Zemaljskog vakufskog povjerenstva (ZVP) sa kotarskim vakufskim komisijama. U prilogu donosimo spis iz službene korespondencije između Zemaljskog vakufskog povjerenstva u Sarajevu i Kotarske vakufske komisije u Gračanici, a odnosi se na Paša-Zade mektebski vakuf, iz kojeg se jasno vidi da su kotarska povjerenstva u svom djelovanju trebala za svaki poslovni postupak tražiti odobrenje Zemaljskog povjerenstva kao državnog organa..

Ključne riječi: Gračanica, mekteb, Islamska zajednica, vakufi, Paša Zade mekteb

PDF članka

Poginuli, ranjeni i zarobljeni vojnici sa područja gračaničkog kotara u redovima austro-ugarske vojske (1914. -1919.)

Ago Mujkanović, prof.

U radu se na osnovu službenih evidencija objavljuje popis stradalih vojnika Austro-Ugarske monarhije sa područja kotara Gračanica. Uz poginule i umrle vojnike, navedena su i imena ranjenih, kao i onih koji su dospjeli u ratno zarobljeništvo. Popis je sačinjen hronološkim redom, prema godinama.

Ključne riječi: Prvi svjetski rat; Gračanica; poginuli; ranjeni; zarobljeni; Austro-Ugarska; kotar Gračanica.

PDF članka

Zavičaj

Mahala Lipa u Gračanici

(historijsko-etnografske bilješke)

Mr. sc. Rusmir Djedović, Edin Šaković, MA

U ovome članku autori se bave mahalom Lipa, jednom od tradicionalnih urbanih cjelina u gradu Gračanici. Mahala se prostire u jugozapadnom dijelu Gračanice, na blagim i osunčanim padinama. Pretpostavlja se da je nastala dosta rano, još u XVII. stoljeću, iako današnje ime mahale potječe iz XIX. stoljeća, od jednoga starog stabla lipe koje je bilo kultno mjesto. Starije ime mahale je Hadži Džafer, po istoimenoj džamiji. U radu se prezentiraju podaci o kućama i familijama u mahali koncem XIX. stoljeća, te o njihovom porijeklu, a također i o najznačajnijim urbanim sadržajima, starinama i znamenitostima: o Hadži Džafer džamiji, lokalitetu Tećište – mjestu nekadašnje tekije, kultnome mjestu Mula Dedin mezar i dr.

Ključne riječi: Mahala; Lipa; Gračanica; Hadži Džafer; starine; kuće; familije; porijeklo; džamija; mekteb; Mula Dedin mezar; mezarja; izvori; vakufi.

PDF članka

Dovište na Tirinovcu kod Prokosovića, općina Lukavac

Semir Hadžimusić, MA

Održavanje dova na našem području ima kontinuitet još od najstarijih vremena, pa sve do danas. Stara vjerovanja, kultovi (vrhova, vode, kiše, Sunca) prenose se još iz predslavenskog i staroslavenskog spektra vjerovanja. Svoje posebne oblike dobivaju u srednjem vijeku, za vrijeme srednjovjekovne bosanske države i crkve bosanske, kada se održavaju molitve na otvorenom (molitvišta, zborišta). I nakon prihvatanja islama u Bosni, zadržana je tradicija molitve na otvorenom, većinom na istom mjestu, sa istim ili sličnim motivima, ali uz druge vjerske obrede (namaze i dove). Jedno od poznatijih dovišta u sjeveroistočnoj Bosni bilo je upravo na uzvišenju Tirinovac, iznad naselja Prokosovići u općini Lukavac. Na tom prostoru molitve su održavane još od srednjeg vijeka, oblikovane u osmanskom periodu u dove i tako se održale sve do 1940. godine. “Dovilo” se svake godine, određeni dan u drugoj polovini maja, prije svega za kišu, ali i uopće za dobro vrijeme i plodonosnu žetvu.

Ključne riječi: Tirinovac, Prokosovići, Lukavac, dovište, vjerski obred, kultno mjesto.

PDF članka

Likovi zavičaja: Gračanička epizoda u životu Šefika Bešlagića

Edin Šaković, MA

Šefik Bešlagić (1908.-1990.), historičar umjetnosti i konzervator, jedan je od najistaknutijih bosanskohercegovačkih naučnih radnika i istraživača, koji je najveći doprinos dao istraživanju bosanskih srednjovjekovnih spomenika stećaka. Pet godina svog života, na početku radnoga vijeka, Bešlagić je proveo u Gračanici, službujući kao učitelj. Za to vrijeme, ostavio je vidnoga traga u kulturnom i društvenom životu ovoga grada. Isticao se u radu kulturno-prosvjetnog društva “Gajret”, zatim Sokolskog društva, kao i Sreskog vakufsko-mearifskog povjerenstva Gračanica. Zabilježio je i usmenu narodnu predaju o Ahmed-paši Budimliji, jednome od najznamenitijih vakifa u povijesti Gračanice. Sve to ga svrstava u ličnosti koje su dale značajan doprinos ovoj lokalnoj zajednici.

Ključne riječi: Šefik Bešlagić; Gračanica; učitelj; Gajret; Sokolsko društvo; Islamska zajednica; Sresko vakufsko-mearifsko povjerenstvo; Ahmed-paša Budimlija.

PDF članka

Riječ

Ekumenski romani Enesa Karića

Prof. dr. Vedad Spahić

Romani Enesa Karića Jevrejsko groblje i Slučajno čovjek fabularno su povezani, zajednički im je glavni junak a i centralna tema – mogućnosti i perspektive međureligijskog i interkulturnog dijaloga. Ono što ih još suštinskije povezuje jeste da su to romani s tezom. Označujući religije danas kao “muzeje davno prošle nade” Karić ljestvicu svojih ekumenskih očekivanja ne postavlja visoko. Romanopiščeva ishodišna vizija (teza) nije postizanje nekog interdoktrinarnog konsenzusa nego uspostava i širenje dijaloga kao takvog, za što je potrebno dijalog izmjestiti iz krugova vjersko-akademske elite i spusti ga u partere i agore profanog života. Ključna autorska operacija lowering of cultural values mora obuhvatiti laičku razinu gdje se, kako nam autor nadvosmisleno sugerira, dijalog religija, ideologija i kultura jedino ima nadati učinku, svrsi i smislu. Ta je intencija stavila pred autora probleme naturalizacije laičkih likova preopterećenih sofisticiranom duhovno-teološkom agendom i s tim u vezi iznađena rješenja nisu uvijek na razini koja alimentira estetsku vjerodostojnost.

Ključne riječi: roman s tezom, polifonijski roman, ekumenizam, sakrocentrični društveni konsenzus, spuštanje kulturnih vrijednosti, mehke metanaracije, naturalizacija i unutarnja motivacija

PDF članka

Krik sa margine: O poeziji Fikrete Karić i Senaide Sarajlić

Mr.sc. Fatima Bećarević

“Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima.”

U ovom radu predstavljene su dvije pjesnikinje porijeklom iz Gračanice. Osim pjesništva i općine na kojoj borave, povezuje ih i ista bolest – cerebralna paraliza. Riječ je o Fikreti Karić koja iza sebe ima pet objavljenih knjiga i o Senaidi Sarajlić koja je ove godine objavila svoju prvu zbirku poezije u kojoj su sabrana djela koja su nastajala dugi niz godina. Pozicija sa koje pišu obje autorice predstavlja poziciju drugog-marginaliziranog  u odnosu na dominirajuće matrice u društvu. Njihova drugost određena je invaliditetom, nemogućnošću formalnog obrazovanja, otežanim kretanjem, rodnim diskursom i svim onim odrednicama koje su karakteristične za žene u patrijarhalnom društvu kao što je bosanskohercegovačko.  Poezija Fikrete Karić uronjena je u islamski religijski diskurs kroz koji se prikazuju sve njene želje, problemi, tegobe i radosti, dok Senaida Sarajlić piše sa pozicije mlade djevojke pred kojom su prva ljubavna iskustva, želje za druženjem i otkrivanjem novih svjetova koji joj zbog invaliditeta bivaju uskraćeni. Ovaj rad je prilika da se skrene pažnja na poziciju osoba sa invaliditetom u bosanskohercegovačkom društvu i ukaže na bisere koji nastaju u skrivenim kutovima našeg društva, tamo gdje borave oni koji nemaju priliku izboriti se za mjesto koje zaslužuju.

Ključne riječi: Fikreta Karić, Senaida Sarajlić, poezija, cerebralna paraliza.

PDF članka

Izbor stihova iz pjesničke zbirke “Majka”

Fikreta Karić

Put
Kada bih mogla hodati,
Nikada ne bih hodala onim putevima
Kojim hodaju neki od onih koji već mogu hodati.
Nego bih i dalje ostala na svom putu,
Putu kojim hodim i dok hodati ne mogu!

PDF članka

Izbor stihova iz pjesničke zbirke “Govor tužnog srca”

Senaida Sarajlić

Ženi koja me rodila
Znam da ćeš uvijek uz mene biti,
znam da me nećeš povrijediti,
Znam da ćeš me utješiti.
snažno, snažno zagrliti.

Znam da često činim greške,
ponekad ti kažem i riječi teške,
ali oprosti za to, iskreno te molim,
puno mi značiš, najviše te volim.

Ti si moj jedini prijatelj,
koji zna sve moje tajne i boli,
ti si jedina osoba koja me iskreno voli.
Ti si jedina koja zaslužuje najbolje
zbog tebe živim život,
iako nemam volje.

Pjesma ova pisana je iz srca,
ali ona ne može opisati
koliko se osjećam krivom
za tvoje teške dane i neprospavane noći,
ali nadajmo se zajedno da će bolje vrijeme doći.

Hvala ti što si se za mene borila,
hvala ti što si me kroz sve prepreke vodila,
hvala ti što postojiš
i što si me rodila.

PDF članka

Prikazi i osvrti

Amir Brka: Jerej ili Pseudosakralni pledoaje za genocid u Tešnju

Centar za kulturu i obrazovanje, Tešanj, 2016.  217.

Dr. sc. Omer Hamzić, Mina Kujović, prof

Nakon čitanja ove knjige ostajemo zatečeni kako je autor uspio na nepunih 300 stranica teksta “posložiti” sve relevantne činjenice iz  zamršene novije, ali i starije historije ove zemlje i svog rodnog grada i istovremeno razgolititi jednu božiju instituciju, koja, nažalost, ne počiva na postulatima vjere i božjeg milosrđa, već na gomili laži, obmana i samoobmana svojih vjernika i svojih sljedbenika. Riječ je o srpskoj pravoslavnoj crkvi i njenoj historijskoj ulozi na ovim prostorima u zadnjih 200 godina.

PDF članka

Florens Hartman: Mir i kazna

Baybook, Sarajevo, 2007.

Prof. dr. Džemal Najetović

Knjiga je posvećena žrtvama masovnih zločina, a opisuje događaje iza kulisa međunarodne politike i pravosuđa. Autorica, nekadašnja novinarka pariškog “Le Mond-ea”, ne nudi nam obično novinarsko istraživanje, već nam kompetentno, kao direktan svjedok, otvara zatvorena vrata. Navodi i informacije nisu prikupljani posredno od osoba prisutnih razgovorima, pregovaranjima ili zatvorenim sastancima, na kojima se zbiva većina događaja koje prenosi, nego ih je autorica neposredno čula i zabilježila. Knjiga je objavljena u sjajnom prevodu Nataše Desnica – Žerajić.

PDF članka

Nihad Halilbegović: Sarajevo od Referenduma do agresije i napada na grad – 05. i 06. aprila 1992. godine

Sarajevo: autor, 2016., 242 str.

Edin Šaković, MA

Razdoblje koje je neposredno prethodilo agresiji na Bosnu i Hercegovinu nesumnjivo predstavlja jedno od najvažnijih i najbitnijih poglavlja u novijoj historiji ove zemlje. Uprkos tome, relativno je malo historijskih, odnosno historigrafskih radova i studija koji se njime bave ili ga pokušavaju osvijetliti. Umjesto toga, ovaj se period tretirao kroz memoaristiku i povijesnu publicistiku, a ponajviše kroz različite novinarsko-kolumnističke tekstove, već poslovično površne, subjektivne i tendenciozne, nerijetko i skroz dezinformirajuće. Uslijed toga, o spomenutom vremenu i ključnim događajima i dešavanjima koji su se u njemu zbili postoje različiti, nerijetko i potpuno oprečni pogledi, mišljenja i tumačenja, ali i brojne mistifikacije, kao i neke u javnosti uvriježene “istine” kakve naprosto nemaju uporišta u činjenicama. Za istraživanje navedenog perioda i svih njegovih kontroverzi, stoga, potrebna je i osobna hrabrost. Autoru knjige o kojoj govorimo – toga sigurno ne nedostaje.

PDF članka

Jelena Mrgić:  Zemlja i ljudi. Iz istorije životne sredine zapadnog Balkana

Equilibrium, Beograd 2013, 158.

Enes Dedić, MA

Istražujući problematiku nastanka i razvoja gradskih naselja, sa posebnim akcentom na sustav mreža urbanih sredina šireg regiona zapadnog Balkana, Jelena Mrgić je posvećivala pažnju konstantama kao uzročnicima nastanka i razvoja gradova. Kao vrstan poznavalac medijevalne istorijske geografije spomenutog područja, profesorica Mrgić se ovaj put upustila u istraživanje životne sredine, odnosno prostora u kojem je čovjek krojio puteve ljudske civilizacije. Fenomen istraživanja životne sredine odavno je pokupio simpatije u evropskom i svjetskom društvu, nastojeći demonstrirati razvojne obrasce zagađenja i borbe za očuvanje planete Zemlje u minulim vremenima, te stvoriti putokaze za djelovanja u budućnosti. Pred nama se nalazi, za naše okvire, neobična knjiga o prošlosti životne sredine našeg podneblja, rekli bismo prijatno osvježenje novijeg historiografskog korpusa, skretanje sa konkretnih tema političko-društvene svakodnevnice na procese uzrokovane upravo političko-društvenim gibanjima.

PDF članka

Dževa Avdić: Moj osmijeh je moja osveta

Univerzitet u Sarajevu, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Sarajevo, 2016.

Mr. sc. Fatima Bećarević

Čitajući knjigu «Moj osmijeh je moja osveta», autorice Dževe Avdić prolazimo kroz lavirint osjećaja, tragičnih događaja i neviđene patnje likova koji se hrabro i uporno bore sve do posljednjeg trenutka. Intimistička ispovijest o životu mlade autorice predstavlja potragu za vlastitim identitetom u kome se poseban akcent stavlja na ono čega nije bilo u procesu sazrijevanja i naglog odrastanja, a to je djetinjstvo koje je pokidano i izbrisano iz dugoročne memorije sjećanja. Stoga se uspomene oživljavaju pričama majke, babe, brata i drugih bliskih ljudi koji se sjećaju života u rodnom selu, mukotrpnih napora da se izgradi kuća i višestrukih progona iz doma, sela, grada, iz onih grupa u koje je Dževina porodica dolazila, kao i onih, čiji je sudbinski dio bila, ali im nikad u potpunosti nije pripadala.

PDF članka

Mujo Begić, Senadin Ramić, Zlatan Ališić: Tomašica–masovna grobnica

Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2015, 152.

Jasmin Medić, MA

Masovne grobnice nepobitan su dokaz izvršenog genocida nad bošnjačkim narodom u toku agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Sumirajući događaje u Bosni i Hercegovini, čija je tematika usko vezana za agresiju i genocid, nijedan događaj – izuzev izricanja presude u predmetu Bosna i Hercegovina protiv Savezne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) pred Međunarodnim sudom pravde ili izricanje prvostepene presude u predmetu protiv ratnog lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju – nije izazvao toliku pažnju javnosti kao otkrivanje masovne grobnice Tomašica 2013. godine. Proces njene ekshumacije i statistički pokazatelji nakon okončanja iskopavanja posmrtnih ostataka, pokazali su da se radi o najvećoj masovnoj grobnici na prostoru bivše Jugoslavije.

PDF članka

Saznanja”, Časopis za historiju, br. 6

Udruženje građana “Društvo historičara” Tuzla, Tuzla 2015., 243.

Jasmin Jajčević, MA

Šestim brojem ovog časopisa ostvaren je kontinuitet njegovog izlaženja kao godišnjaka Društva historičara Tuzla. Sadržajno, najveći dio ovog broja čini 8 članaka, koji su po strukturi i sadržaju raznovrsni, tematski su oblikovani tako da široko tretiraju problematiku vezanu prošlost bosanskohercegovačkog društva od najstarijih vremena do međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine.

PDF članka

Likovna izložba “Akvareli Fuada Arifhodžića”,  Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića (5.10. – 31. 12. 2016.)

(Izložba je otvorena u Bošnjačkom institutu – Fondaciji Adila Zulfikarpašića, povodom predstavljanja Legata Fuada Arifhodžića)

Gradimir Gojer

Fuad ARIFHODŽIĆ (1914. – 2008.) bio je Sarajlija po rođenju i prema opredjeljenju. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u Sarajevu, a Pravni fakultet studirao u Beogradu. Sve svoje slobodno vrijeme posvećivao je slikanju. Prvi put izlaže 1949. godine u Izložbenom paviljonu u Sarajevu, a u ULUBiH biva primljen 1952. godine, od kada izlaže na mnogobrojnim kolektivnim i samostalnim izložbama. UNICEF je 1985. godine u milionskom tiražu objavio njegov akvarel Krovovi Sarajeva zimi. Dobitnik je Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva za 2001. godinu.

PDF članka

Listovi gračaničkog kalendara

Listovi gračaničkog kalendara od 14.5. do 8.11.2016. godine

Prof. dr. Omer Hamzić

14.5. 2016.
Održan 19. festival dječjeg teatra u Gračanici

Festival zajednički, već skoro dvije decenije, organizaciji Centar za dramski odgoj iz Mostara i Bosanski kulturni centar u Gračanici. U okviru festivalskog programa ove godine predstavilo se ukupno deset dječjih predstava: “Bit ću isti kao mama” (KUD “Adem Alić” i Osnovna škola “Hasan Kikić”), “Moja mama je klinceza” (Gradsko kazalište Vitez), “Čarobnjak iz Oza” (Katolički školski centar “Sv. Franjo”, Tuzla), “Uspavana Štrecilija” (Sedma osnovna škola, Blažuj), “Tri mačka i zakopano blago” (Gradsko pozorište Živinice – U. G. Scena), “Vane” (Mostarski teatar mladih, 1974.), “Imam svoje ja” (Pozorište mladih “DIS” Banja Luka), “Ničiji problem” (Osnovna škola “Čengić Vila”, Sarajevo), “Zimska basna” (Osnovna škola Humci) i “Ko je smjestio Vuku?” (Prva osnovna škola Srebrenik). Odlukom dječjeg žirija (u sastavu: Dženana Gazibegović, Adnan Smajlović i Belma Nurkić), kao tri najbolje predstave izdvojene su: “Imam svoje ja”, “Moja mama je klinceza” i “Čarobnjak iz Oza”. Stručni žiri (u sastavu: Albina Junuzović, Edin Šaković i Nedžad Peljto) podijelio je nagrade i pohvale prema pojedinim kategorijama. Nagrada za najbolji scenski nastup pripala je Katoličkom školskom centru “Sveti Franjo” i predstavi “Čarobnjak iz Oza”; nagradu za ansambl igru osvojilo je Pozorište mladih “DIS” iz Banja Luke; nagrada za interakciju sa publikom je dodijeljena Mostarskom teatru mladih 1974, nagradu za primjenu novih teatarskih formi u dječjem teatru osvojila je Osnovna škola “Čengić Vila”, dok je Gradskom kazalištu Vitez žiri dodijelio nagradu za radost igre.

PDF članka

Glosar novi autora

PDF članka

Povodom

“Gračanički glasnik”–iskustva i rezultati jedne uspješne kulturne misije

(Povodom 40. broja i 20 godina izlaženja)

Prof. dr. Galib Šljivo

U ovom prilogu autor je detaljnije ispitao ostvarenje misije ovog časopisa tokom protekle dvije decenije koliko je ovo glasilo prisutno na kulturnoj sceni, ne samo jedne lokalne zajednice, na koju upućuje njegov naslov, već na specifičan način i u širem području Bosne i Hercegovine. Autor ističe da je časopis, slijedeći dosljedno svoju programsku koncepciju, uspio u pogledu svog sadržaja očuvati ravnotežu (ali i međusobno dopunjavanje) između priloga, koji nose predznak “umjetnički” (književnost, slikarstvo, umjetnost) i autorskih priloga koji nose predznak “naučni” (historiografija, etnografija, narodna tradicija, duhovnost itd.). Kao historičar, u ovom prilogu, ipak, posebnu pažnju je posvetio pitanju doprinosa Časopisa u oblasti historiografije, ističući pri tome posebne zasluge za afirmaciju takozvane lokalne historije. To potkrepljuje i činjenicom da je na “predlošku” ovog Časopisa prije pet godina u Gračanici organizovan i naučni skup posvećen mjestu i ulozi lokalne historiografije u našoj kulturi pamćenja. Pozivajući se na zaključke tog skupa, i ovaj autor je mišljenja da (1) na ovakvom konceptu časopis treba nastaviti svoju kulturnu misiju i (2) da može poslužiti kao primjer “dobre prakse” svim subjektima koji namjeravaju pokrenuti ovakve ili slične projekte.

Ključne riječi: Gračanički glasnik, kulturna misija, Gračanica, časopisi, lokalna historija

PDF članka

Od “incidenta” do fenomena

(Uz 20 godina i 40 brojeva “Gračaničkog glasnika”)

Zlatko Dukić

U ovom prilogu autor iznosi lični doživljaj časopisa za kulturnu historiju “Gračanički glasnik”, koji je već punih 20 godina prisutan na kulturnoj sceni mnogo šireg područja u odnosu na područje označeno u njegovom naslovu. Svoje impresije iznosi, ne samo kao književnik i dugogodišnji kulturni poslenik,već i kao aktivan saradnik ovog glasila, sudionik njegovih uzleta, ali i kriza kroz koje je u proteklom periodu prolazio. Ukazuje na uspjehe i rezultate Časopisa, ističući njegovu otvorenost i širinu, tematsku razuđenost, tolerantnost i demokratičnost u iznošenju stavova sa kojima se ponekad, lično i nije slagao. Pri tome posebno naglašava beskrajnu upornost, stvaralačku energiju, ali i autorske i menadžerske zasluge glavnog i odgovornog urednika i osnivača Časopisa, dr.sc. Omera Hamzića za opstanak i razvoj ovog velikog izdavačkog projekta.

Ključne riječi: Gračanički glasnik, Gračanica, kulturna historija, tradicija

PDF članka

Teme

Kako se sjećati odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992.–1995.–iskustva Spomen-sobe u Tešnju i koncepcija Spomen-sobe u Gračanici

Redakcijski uvod

Pod ovim naslovom, uz nekoliko uvodnih napomena Redakcije, objavljujemo dva autorska priloga iz oblasti zavičajne kulture sjećanja: prvi nosi naslov “Spomen-soba u Tešnju 1992.–1995. – Zaborav je neprijatelj”, autorice Mensure Mujanović iz Tešnja i drugi “Spomen-soba 1992.–1995. Općine Gračanica–idejna skica projekta”, čiji je autor Edin Šaković iz Gračanice. U prvom se iznose iskustva jednog već realizovanog projekta u Tešnju, a u drugom osnovne konture takvog istog projekta koji se namjerava realizovati u Gračanici. Riječ je o jednom od načina i oblika njegovanja kulture sjećanja na Odbrambeno-oslobodilački rat i ne tako davno minulo vrijeme, obilježeno pokušajem rušenja, ali i uzdizanja slobodne, nezavisne i suverene Bosne i Hercegovine.

Ključne riječi: Gračanica, Tešanj, Spomen-soba, Odbrambeno-oslobodilački rat

PDF članka

Spomen-soba u Tešnju 1992.–1995. – “Zaborav je neprijatelj”

Mensura Mujkanović, prof. historije

JU Muzej Tešanj je 30. aprila 2012. godine, u zgradi gdje se nalazi sjedište Jedinstvene organizacije boraca i Organizacije porodica šehida i poginulih boraca Tešanj, u prisustvu mnoštva posjetilaca, svečano otvorila stalnu izložbu pod naslovom Spomen-soba 1992.–1995. Zaborav je neprijatelj. Izložba je priređena u okviru općinske manifestacije “Tešanjsko proljeće” i općinskog praznika 4. april–Dan otpora fašizmu. Hronološkim slijedom, tekstom, fotografijom i izloženim predmetima, željelo se na ilustrativan način predstaviti život na prostorima tešanjske općine u ratno vrijeme, počevši od vojnog, privrednog i zdravstvenog segmenta, pa do obrazovanja i kulture. Izložba je koncepcijski zaokružena, ali će daljim istraživačkim radom doživljavati izmjene i dopune, sve u cilju što vjerodostojnijeg prikaza naše bliske lokalne prošlosti. Autori izložbe su Jasmin Mandžukić i autorica ovog članka.

Ključne riječi: spomen-soba, agresija na Bosnu i Hercegovinu, Odbrambeno-oslobodilački rat, eksponati, oružje, privreda, zdravstvo, obrazovanje, kultura.

PDF članka

Spomen-soba 1992.–1995. Općine Gračanica - idejna skica projekta

Edin Šaković, prof.

U ovom prilogu autor je u vidu idejne skice razradio inicijativu za otvaranje “Spomen-sobe 1992. – 1995.” u kojoj će se prikupljati i prezentirati muzejski eksponati iz razdoblja agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992. – 1995.) sa šireg područja općine Gračanica. Cilj je da se očuva i izgrađuje kultura sjećanja na to razdoblje bosanskohercegovačke historije. Predviđeno je da ova muzejska zbirka djeluje u okviru Bosanskog kulturnog centra i bit će smještena u zgradi Doma kulture.

Ključne riječi: spomen-soba, općina Gračanica, kultura sjećanja, eksponati, muzejska zbirka

PDF članka

Prošlost

Arheološki lokalitet Vis (Orman-grad) kod Srebrenika

Almir Mutapčić, dipl. arheolog, Ago Mujkanović, prof. historije

U članku se prezentuju podaci o arheološkom lokalitetu Vis ili Orman-grad u kanjonu Tinje kod Gornjih Hrgova (općina Srebrenik). Iako je evidentiran u Arheološkom leksikonu BiH (1988.), nedostajali su bliži podaci o tačnoj lokaciji, izgledu, konfiguraciji, te hronološkom i kulturnom određenju. U aprilu 2016. smo uspjeli locirati tačno mjesto nalazišta, a zatim smo izvršili pregled terena i rekognosciranje, prikupivši znatnu količinu keramike i kućnog lijepa (površinski nalazi). Na osnovu karakterističnih oblika i ornamenata, nalazište se može datirati u kasno bronzano doba, iako se ne može isključiti ni prisustvo sloja iz kasnog neolita, odnosno eneolita. U svakom slučaju, radi se o značajnom lokalitetu, a veća saznanja bi se dobila arheološkim iskopavanjima.

Ključne riječi: Orman-grad, Vis, Ormanica, Gornji Hrgovi, Srebrenik, arheološko nalazište, rekognosciranje, prahistorijska gradina, suhozid, površinski nalazi, keramika, kasno bronzano doba.

PDF članka

Izgradnja željezničkog saobraćaja u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini

(u susret godišnjici: 70 godina od izgradnje pruge Brčko – Banovići)

Alen Zečević, prof.

U nekoliko poglavlja posvećenih izgradnji pojedinih željezničkih saobraćajnica, ovaj rad tretira pitanje dinamike i rezultata procesa industrijske obnove Bosne i Hercegovine poslije Drugog svjetskog rata. U namjeri da rasvijetli ulogu željezničkog saobraćaja u postratnom periodu na tlu Bosne i Hercegovine, koja se nakon oslobođenja od okupatorskih snaga počinje izgrađivati kao socijalističko društvo, autor s posebnom pažnjom razmatra historijat gradnje pruge Brčko-Banovići, koja ove godine obilježava sedamdeset godina svoga postojanja, zatim Šamac-Sarajevo i Doboj-Banja Luka, kao i njihovo mjesto u ukupnom socijalno-ekonomskom preobražaju bosanskohercegovačkog društva u socijalističkoj Jugoslaviji.

Ključne riječi: Željeznički saobraćaj, pruga Brčko-Banovići, pruga Šamac-Sarajevo, pruga Doboj-Banja Luka, omladinske radne akcije, Drugi svjetski rat, petogodišnji plan, industrijalizacija.

PDF članka

Građa

Borba džematskih odbora u Gračanici za nacionalizovanu vakufsku imovinu

(Tragom arhivskih dokumenata)

Mina Kujović

Uvidom u originalne arhivske dokumente koji su nastali tokom rada Komisije za nacionalizaciju pri Izvršnom vijeću NR BiH saznajemo kako su se vlasnici nacionalizirane imovine koja im je oduzeta temeljem Zakona o nacionalizaciji zgrada i građevinskog zemljišta u periodu od 1959. do 1963. “borili” da oduzimanje ospore te da svoju imovinu zadrže ili, ako je oduzeta, ponovo vrate u svoje vlasništvo. U prilogu donosimo prepise i faksimile tri originalna dokumenta koji se odnose na nacionalizaciju imovine na području NOO Gračanica: jedan je dopis načelnika Odjeljenja za privredu i financije u Gračanici, dostavljen Komisiji za nacionalizaciju pri NR BiH u kojem iznosi probleme u vezi sa žalbama građana zbog problema oko uknjižbe nacionalizovane imovine i dva rješenja o nacionaliziranoj imovini koja je pripadala vakufima džamija u Gornjim Doborovcima, opština Gračanica i džamije Gojsalići iz Gračanice, u mahali Drafnići,

Ključne riječi: Gračanica, Doborovci, mahala Drafnići, nacionalizacija, vakufska imovina

PDF članka

Pritužba narodnog poslanika Edhema Mulabdića protiv učitelja Mustafe Žiška iz Gračanice zbog “unošenja politike u školu”

Dr. sc. Omer Hamzić

U ovom prilogu autor prikazuje Predstavku Edhema Mulabdića, narodnog poslanika iz reda JMO za srezove Maglaj i Gračanicu, koju je 15. 11. 1928. godine podnio Ministru prosvjete Milanu Grolu u Beograd protiv učitelja osnovne škole u Gračanici Mustafe Žiška zbog njegovog političkog angažmana u redovima Radikalne stranke. Dokument sam po sebi ilustruje složenost političkih prilika u Bosni i Hercegovini (primjer Gračanice) na vrhuncu krize vidovdanskog parlamentarizma (1927.-1928.), ali i odnos JMO kao najjače političke stranke Bošnjaka (muslimana) tog vremena prema onim sunarodnicima, koji su se nalazili u redovima njenih protivnika.

Ključne riječi: Gračanica, Mustafa Žiško, Edhem Mulabdić

PDF članka

Zavičaj

Gračanica: kulturno-historijska skica

Priredio: Edin Šaković, prof.

U članku se navode sažeti podaci o prošlosti i kulturnom naslijeđu općine Gračanica, namijenjeni korištenju u edukativne i turističke svrhe. Dat je najprije kratak pregled povijesti ovoga grada i njegove okoline, nakon čega su obrađeni pojedini spomenici kulture (građevine i graditeljske cjeline). Dalje se iznose osnovni podaci o Zavičajnoj muzejskoj zbirci, te o pojedinim vidovima nematerijalnog kulturnog naslijeđa. Članak završava kratkim osvrtom na časopis “Gračanički glasnik”, kao dragocjen izvor podataka za kulturnu tradiciju i naslijeđe Gračanice.

Ključne riječi: Gračanica; povijest; kulturno-historijsko naslijeđe; spomenici kulture; nacionalni spomenici; Zavičajna muzejska zbirka; nematerijalno naslijeđe; Gračanički glasnik.

PDF članka

O narodnom težačkom kalendaru u Bosni, mjerenju i prognoziranju vremena u narodnoj tradiciji

Izet Spahić

Na osnovu narodnih predanja i dostupne literature, te usmenih kazivanja i vlastitih iskustava i zapažanja u svom užem i širem zavičaju (selo Piskavica, šire područje Gračanice i sjeveroistočne Bosne), autor na popularan način (uz upotrebu i nekih arhaičnih izraza, kao npr. šenica (pšenica), čele (pčele) i dr., donosi pregled takozvanog težačkog kalendara na ovom prostoru, precizno navodeći šta se radi u polju, vrtu, voćnjaku, sa pčelama i oko stoke u određeno doba godine, u kojoj hevti (sedmici) po Prozuku (Božiću) ili Jurijevu (Đurđevu). Autor podsjeća i na nekoliko karakterističnih načina mjerenja i prognoziranja vremena u ovim krajevima koji su se dugo zadržali u narodnoj tradiciji i predanju.

Ključne riječi: narodno predanje, mjerenje vremena, časovnik, narodni kalendar, Prozuk, Jurijev

PDF članka

Riječ

Istinitost fantastičnog u poeziji Amira Brke

Momčilo Spasojević

A vele kako
i nije baš lahko
razumjeti
pjesnike
—Brka: Pjesnikov grob

Pjesme Amira Brke ne spadaju u poeziju koja je namjerno pisana, već u onu vrstu koja se piše iz unutrašnje potrebe da izrazi nagomilana osjećanja. On ispisuje poetiku vlastitog života i promišljanja i kako sam reče, želi “konstatirati stanje duha/naše epohe bez epohe”. Ta poezija, puna dubokih suštinskih misli, nerijetko je prožeta natprirodnim, odnosno fantastičnim u službi stvarnog. Fantastično u njegovom književnom djelu može da proiziđe i iz spleta psiholoških proturječnosti stvaraoca, kao i iz mučne morbidne stvarnosti tmurnog i opakog vremena u kome on živi. Pjesme takve vrste ponekada se rađaju i iz sudara malog čovjeka sa groznom uništavajućom silom i hrane se fantastičnim motivima, odnosno mitološkom građom, koja se upotrebljava kao simbolika rascvjetanog života. Svoju punu pjesničku zrelost Amir Brka doživljava u vremenu velikih društvenih promjena i tragičnih lomova u svim segmentima društva u kome živi i u kome se nameće nužnost preispitivanja vrijednosti novog i prošlog i njihovih odnosa. U takvim okolnostima, on razmišlja o čovjekovoj svijesti, različitim načinima života i shvatanjima, o tome koliko se može kontrolisati život. Riječ je o intimno-aluzivnoj lirici u kojoj se podrazumijeva i upotreba fantastičnog u službi stvarnog. Stihovi mu se odlikuju autentičnim izrazom, refleksivnošću, kritičnošću kao i određenom dozom pesimizma. U njima dominira osjećajnost i promišljenost, ali to je i poezija metafizičkog krika kojom se osjeća, ukazuje i prosuđuje. Okolnosti u kojim pjesnik stvara svakako se odražavaju u onome o čemu on piše. A u Tešnju, kao u malo kojoj drugoj sredini, zgusnute su legende i fantastično, što seže čak i do ilirskih vremena. To je grad sa prošlošću gustog fantastičnog ambijenta, a u pričama o njemu kruže sitni tamni zlodusi s gustim spletom proturječnosti. U takvoj sredini nikada se nije živjelo samo od stvarnosti i za stvarnost već i od prošlosti i mitskog, koje je nerazdvojni dio tog ambijenta i razmišljanja, odnosno poimanja života i svijeta. Izoštrenih sposobnosti A. Braka, između ostalog, opaža i ono što je u čovjeku onostrano, nadnaturalističko, i prepušta demonu pjesme. Ako je moguće u potpunosti shvatiti poeziju Amira Brke, za koga neko, između ostalog, reče da je “otišao u ekstrem analize modernog svijeta”. On je pjesnik mjere kod koga nema ničeg previše i ničega premalo. Dotičući se i baveći fantastičnim, on želi čitaocu da predoči stvarnost na jedan drugi, slikovit i ubjedljiv način, trudeći se da mu pjesme imaju boju vremena u kome su nastajale, obično zatamljenu, a proisteklе iz stvaralačke nesanice. Za njega bi se moglo kazati da pripada onoj maloj grupi pobunjenih pjesnik u čijim riječima se osjeća jeres, i kako sam reče, duh Antikrista u čijoj se lirici fantastično odnosno legendarno prepliće sa stvarnim i jedno drugo sretno dopunjuje.

Ključne riječi: Amir Brka, Tešanj, poezija, fantastično, lirika

PDF članka

Odabrane pjesme

Amir Brka

SMRT U TEŠNJU

Ćatiću

Tu su sve tvrđe hridi, tu je ustrajna noć
kojom je Priroda prekrila čudesnu svoju moć.
Odavde nikud se ne ide, jer ovdje sve se zna,
stoljeća koja se ne vide na kuli sahat tka,
i nikad na te zide sunce više ne sja,
mjesečev žuti lampion jedino svijetli na grad.

Na bedem često popnem se, dok cijela čaršija snî,
u nadi da još tu je misterij u mojoj izbi,
pa kada pogled se primakne, srca se uvijek dotakne,
kao iz Poea prenesena, bizarna vizija ta.

(...)

PDF članka

Poetički, etničko-povijesni i ideološki aspekti heteropredodžbi u romanu Zmaj od Bosne Josipa Eugena Tomića

Dr. sc. Vedad Spahić, vanredni prof.

Analiza heteropredodžbi u romanu Zmaj od Bosne hrvatskog poznoromantičarskog pisca Josipa Eugena Tomića pokazala je da, uz tvrdokorne stereotipije, književni postupci igraju nerijetko presudnu ulogu u konstruisanju predstava o etničkim, konfesionalnim i socijalnim skupinama, historijskim ličnostima i historijsko-društvenim situacijama. Utemeljena na postulatima Aachenske škole po kojima se predodžbe o narodima shvataju neesencijalistički, odustajanjem od spoznajne dimenzije, analiza je obuhvatila romanesknu predstavu o ličnosti Husein-kapetana, karakterizacije bosanskih muslimana i njihovog načina života, predstave o Osmanlijama, predstave o ženi... pokazujući u kojoj su mjeri imagološki aspekti bitni za razumijevanje autorova nesupjeha da harmonizira imaginativni i historijski sloj romana.

Ključne riječi: Josip Eugen Tomić, kasni romantizam južnoslovenskog tipa, imagologija, Aachenska škola, stereotipi, predožbe o Bosni i Bošnjacima, ideologija pravaštva, egzotizam, orijentalizam

PDF članka

Rad dramske sekcije “Udruženja mladih ANEA-MG” u periodu od 2011. do 2015.godine

Mr.sc. Fatima Bećarević

U ovom prilogu autorica iz svog ugla piše svojevrstan izvještaj o jednom pravom malom podvigu u oblasti kulturno-umjetničkog amaterizma na primjeru jedne male sredine kao što je Gračanica, konkretno u području amaterskog dramskog stvaralaštva u okviru jedne nevladine organizacije. Svoj iskaz uobličila je prvenstveno kao glavni akter, sudionik i pokretač, ali i umjetnički kreator, rukovodilac i kulturni animator u tom projektu. Opisana iskustva na okupljanju mladih koji se u jednoj maloj sredini “igraju pozorišta” i u tu igru (“na varku”) uvlače svoje roditelje, rođake i prijatelje iz učionice i razreda i tako pune pozorišnu dvoranu – više su nego dragocjena. U prilogu opisuje pojedinačno svaku predstavu na kojoj je radila sa tom “mladom populacijom”, a svaka predstava posebna je priča za sebe (u smislu njenog nastanka). Nakon sjajnih uspjeha ovih malih amaterskih dramskih družina, (ostvarenih takoreći u nemogućim uslovima, samo po sebi nameće se pitanje kako održati kontinuitet tog rada. U ovom prilogu ponuđena su neka dragocjena iskustva, ali ne i odgovor na postavljeno pitanje. Uostalom, ono se u ovom našem neuređenom društvu (i nevremenu za kulturu uopće) tiče nekog drugog, a ponajmanje autorice ovog priloga.

Ključne riječi: “Udruženja mladih ANEA-MG”, dramska sekcija, Gračanica, pozorište, amaterizam

PDF članka

Prikazi i osvrti

Fikret Muslimović, Selmo Cikotić: Mislilac i državnik – Alija Izetbegović

JU “Muzej Alija Izetbegović”, Sarajevo, 2016.

Prof. dr. Mirko Pejanović

Knjiga donosi uvid u politička stajališta Alije Izetbegovića o društveno-istorijskim pitanjima i promjenama koje su se odvijale od vremena pluralizacije bosanskohercegovačkog društva, 1990. godine, međunarodnog priznanja integriteta BiH, rata protiv BiH od (1992. – 1995.), pa sve do postizanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine.

PDF članka

Galib Šljivo: Historija Bosne i Hercegovine 1788. – 1878. (edicija u 12 knjiga)

“Planjax group”, Tešanj 2016.

Prof. dr. Izet Šabotić

Nije lako, niti jednostavno pisati o velikom historičaru i istraživaču, kakav je prof. dr. Galib Šljivo. Jer sve što se napiše je malo i šturo u odnosu na ono što je prof. Šljivo dao historijskoj nauci. Riječ je o istinskom istraživaču i naučniku, koji je cjelokupan svoj radni vijek posvetio historijskoj nauci, istražujući prošlost Bosne i Hercegovine, tragajući za činjenicama koje su pomogle njenoj boljoj spoznaji i razumijevanju. On pripada plejadi historičara koji su svojim radom i samoodricanjem, na poseban način, obilježili razvoj bosanskohercegovačke historiografije, otvarajući najsloženija historijska pitanja, kakvo je i pitanje vezano za prošlost Bosne i Hercegovine u burnom XIX stoljeću.

PDF članka

Dževad Juzbašić i Zijad Šehić: Lične zabilješke generala Oskara Potioreka o unutrašnjopolitičkoj situaciji u Bosni i Hercegovini

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 2015.

Dr. sc. Dževad Drino, Benjamina Londrc, MA

Radi se o vrlo zanimljivoj i dosta obimnoj publikaciji (602 stranice) u kojoj su za šire čitateljstvo priređeni lični zapisi austrougarskog generala Oskara Potijoreka, zemaljskog poglavara Bosne i Hercegovine, nosioca okupacione vlasti u ovoj zemlji u periodu od 4. 7. 1911. do 1. 11. 1918. godine, kada je, nakon sloma Austro-Ugarske Monarhije u Prvom svjetskom ratu, predao vlast predstavnicima Vlade Narodnog vijeća BiH. U knjizi se objavljuju autorski tekstovi jedne, po mnogo čemu zanimljive historijske ličnosti, koja je sticajem okolnosti značajno uticala na tok događaja u Bosni i Hercegovini neposredno pred izbijanje i u toku Prvog svjetskog rata.

PDF članka

Dževad Drino, Komparativna pravna historija

Samostalno autorsko izdanje, 2016.

Doc. dr. Omer Hamzić, Benjamina Londrc, MA

Na 236 stranica ove knjige, autor je, sa historijskog gledišta, obuhvatio dosta dug vremenski period, praćen krupnim civilizacijskim promjenama (oko 4.500–5.000 godina), od pojave prvih država u doli Nila, Eufrata i Tigrisa (oko 3000 g. p.n.e) do modernog doba i savremenih država u Evropi i Americi. Sa pravnog gledišta, u centru pažnje autora je pojava i razvitak svjetskih pravnih sistema, dominantno na evroazijskom prostoru.

PDF članka

Vesna Mušeta – Ašćerić: Uvod u historijsku nauku

Univerzitet u Sarajevu, 2014.

Dr. sc. Omer Hamzić, Benjamina Londrc MA

Ova knjiga po svom sadržaju skladno povezuje Historiju historiografije, Historijsku metodologiju i Metodologiju izrade naučnog rada. Sudeći po pristupu i načinu obrade ove tri tematske oblasti, može se konstatovati da je autorica svoj osnovni cilj da čitaocu prezentira jedno standardno udžbeničko štivo–uveliko ispunila, ali i premašila. Pored odabranih izvora i priznatih autoriteta u navedenim oblastima, na stranicama ove knjige (obima 271 stranica) nije teško prepoznati golemo iskustvo u istraživačkom i pedagoškom radu, kojim je autorica oplemenila sadržaj ove knjige. Naime, upoznavanje sa historijskom naukom ovdje ne teče samo suhoparnim iznošenjem pojmova, već kroz višestran presjek različitih gledišta eminentnih historičara, ali i vlastitog pedagoškog i didaktičkog iskustva.

PDF članka

Salmedin Mesihović i Amra Šačić: Historija Ilira

Univerzitet u Sarajevu, 2015.

Prof. dr. Dževad Drino, Benjamina Londrc, MA

Savremena historiografija definitivno je dobila svoje pojačanje objavljivanjem knjige “Historija Ilira”. Djelo je udžbeničkog karaktera i otkriva prapočetke bosanskohercegovačke historije, kroz postojanje ilirskog fenomena, bez politiziranja i bez mogućnosti pogrešnog razumijevanja materije. U cilju široke prihvaćenosti suštine, autori su izbjegli upotrebu čak i termina “nacija”. Kvalitet i naučnu vrijednost djela potvrđuju i imena uglednih recenzenata, prof. dr. Rajka Bratoža i doc. dr. Milana Lovrenjaka sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani.

PDF članka

Kemal Bašić, Muhamed Tajib Okić – život i djelo

Bosanski narodni pogled, Sarajevo, 2015. godine

Esmer Drkenda

Za početak, riječ-dvije o autoru ove knjige. Kemal Bašić je rođen u Hadžićima kod Prijedora 1964. godine. Srednje obrazovanje stekao je u Gazi Husrev-begovoj medresi. Nakon završetka medrese, upisuje Islamski teološki fakultet u Sarajevu. Poslije diplomskog studija, upisuje magistarski studij na Ilahijat fakultetu Univerziteta u Ankari. Upravo veza između autora ove knjige i rahmetli Tajiba Okića jeste u tome što je Tajib Okić preko 14 godina bio profesor na Ankara univerzitetu i utemeljitelj je katedre za Hadis i Tefsir. Kemal Bašić, sa svojom knjigom Muhamed Tajib Okić–život i djelo, predočio nam je cjelokupan životni put i rad velikog bošnjačkog alima, rahmetli Tajiba Okića. Autor knjige naglašava kako Tajib Okić spada u red naučnika koji su djelovali u svojoj domovini, ali i izvan nje–što nam pokazuje da se radi o naučniku koji je zadužio obje sredine u kojima je živio i radio.

PDF članka

Listovi

Listovi Gračaničkog kalendara od 4. 11. 2015. do 6. 5. 2016.

Dr. sc. Omer Hamzić

4. 11. 2015.

Gračanička kompanija “Kovan” dobitnik još jednog priznanja za kvalitet svojih proizvoda

Ovog puta priznanje dolazi sa Sajma Renexpo, koji je Saidu Karaliću, osnivaču kompanije dodijelio nagradu za uspjeh u energetskoj efikasnosti kompanije, odnosno za uspjeh proizvoda brenda “Ekoline”. Karalić je za medije kazao da je “Kovan” ušao u Evropu kao pionir u proizvodnji kotlova na pelet, a danas je već lider u Bosni i Hercegovini i susjedstvu. Bosna i Hercegovina danas troši više peleta nego sve zemlje bivše Jugoslavije zajedno, a preko 90 posto tih proizvoda je iz “Kovana”, istakao je vlasnik ove firme. “Kovan” je poznat širom Evropske Unije, te su rijetke zemlje u koje njegovi proizvodi nisu stigli, Inače, ova je firma posao započela prije petnaestak godina sa svega dva uposlena radnika, dok ih danas broji 190, od čega je oko 40 visokoobrazovanih.

PDF članka

Dodatak

PDF članka

[accordian divider_line="" class="" id=""]
[toggle title="English Contents" open="no"]

ON THE OCCASION OF
“Gračanica Messenger”– the experiences and results of a successful cultural mission
Galib Šljivo

From the “Incident” to the Phenomenon (Along with 20 years and 40 volumes of “Gračanica Messenger”)
Zlatko Dukić

TOPICS
How to remember the Defensive-Liberation War 1992–1995–Experience of the Memorial room in Tešanj and the concept
of the Memorial room in Gračanica
Editorial

Memorial room in Tešanj 1992–1995 – “The forgiveness is an enemy”
Mensura Mujkanović

Memorial room of the Municipality of Gračanica 1992–1995–Preliminary design of the project
Edin Šaković

THE PAST
Archaeological locality of Vis (Orman-town) near Srebrenik
Almir Mutapčić, Ago Mujkanović

The construction of the railway transport in the Socialistic Republic of Bosnia and Herzegovina (In the wake of an anniversary: 70 years from the construction of railway Brčko – Banovići)
Alen Zečević

SOURCES
Struggle of masjid boards in Gračanica for the nationalized vakuf property (In the wake of archival documents)
Mina Kujović

A complaint of the member of parliament, Edhem Mulabdić, against the teacher Mustafa Žižak from Gračanica for “bringing politics into schools”
Omer Hamzić

NATIVE REGION
Gracanica–cultural and historical sketch
Edin Šaković

About the National peasant calendar in Bosnia, measuring and forecasting the weather in the folk tradition
Izet Spahić

THE WORD
The truthfulness of the fantastic in Amir Brka’s poetry
Momčilo Spasojević

Selected poems
Amir Brka

Poetic, Ethnic-historical and Ideological Aspects of Heteroconcepts in the Novel “Zmaj od Bosne” by Josip Eugen Tomić
Vedad Spahić
The work of the drama group “Youth Association ANEA-MG” in the period from 2011 to 2015
Fatima Bećarević

REVIEWS
Fikret Muslimović, Selmo Cikotić: Mislilac i državnik – Alija Izetbegović
Mirko Pejanović

Galib Šljivo: Historija Bosne i Hercegovine 1788. – 1878. (edicija u 12 knjiga)
Izet Šabotić

Dževad Juzbašić i Zijad Šehić: Lične zabilješke generala Oskara Potioreka o unutrašnjopolitičkoj situaciji u Bosni i Hercegovini
Dževad Drino, Benjamima Londrc

Dževad Drino, Komparativna pravna historija
Omer Hamzić, Benjamina Londrc

Vesna Mušeta – Ašćerić: Uvod u historijsku nauku
Omer Hamzić, Benjamina Londrc

Salmedin Mesihović i Amra Šačić: Historija Ilira
Dževad Drino, Benjamina Londrc

Kemal Bašić, Muhamed Tajib Okić – život i djelo
Esmer Drkenda

GRAČANICA CHRONICLE

Pages from Gracanica’s Calendar November 4th 2015 - May 6th 2016)
Omer Hamzić

APPENDIX
New Author’s Glossary

[/toggle]
[/accordian]

[toggle title="Contents"]

ON THE OCCASION OF
Precious contribution to the universal good (with two decades and 40 issues of “Gracanicki glasnik”)
Amir Brka

TOPICS
The Dayton Peace Agreement and the Period of Transition
Fikret Muslimović

THE PAST
The Administrative Territory of Municipality Gracanica from 1962 to 1992: Interethical Relations and Differences in Development
Omer Hamzić

SOURCES
A Claim of a Muhajir from Eastern Bosnia in Gracanica in the Immediate Aftermath of the War (from 1945 to 1946)
Edin Šaković

Mehmed Spaho’s First Arrival to Gracanica, in December 23rd , 1922
Mina Kujović

A Few Data on the National Gathering in Bukva Above Soko, in September 1942
Ago Mujkanović

NATIVE REGION
In the Wake of Old Caravan Road from Gracanica to Tuzla
Edin Šaković, Marko Matolić, Elvedin Kovačević

Native Region Characters: Atif Kujundzic - He Knew What It Means and How to Be a Man
Zlatko Dukić

THE WORD
“Ja Mahaluša”and Other Plays of the Young Director  Mirela Trepanic from Gracanica
Radoslav Čorlija

“Medžnun i Lejla” (Majnun and Layla) by Muhamed Masic
Omer Hamzić, Neval Hadžiavdić

REVIEWS
Zlatko Dukić: “Jaukovac” (roman)
Omer Hamzić

Fikret Karčić: Muslimani Balkana, Istočno pitanje u XX stoljeću
Dževad Drino, Benjamina Londrc

Tomislav Išek: Mjesto i uloga Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” u društvenom životu Hrvata Bosne i Hercegovine između dva svjetska rata (1918.-1941.)
Amir Duranović

Mirko Pejanović: Država Bosna i Hercegovina i demokratija
Džemal Najetović

Jusuf Mulić: Medrese u Gračanici (1745-1946)
Mina Kujović

Jusuf Mulić: Muslimanske škole u Mostaru (1554-1945)
Mina Kujović

Sulejman Čamdžić: Neka moja sjećanja
Edin Šaković

GRAČANICA CHRONICLE
Pages from Gracanica’s Calendar (May 1st - November 6th 2015).
Omer Hamzić

APPENDIX
New Author’s Glossary

[/toggle]

Povodom

Uz dva desetljeća “Gračaničkoga glasnika”

(povodom jubilarnog 40. broja)

Amir Brka

Već i kad se začne časopis kakav je Gračanički glasnik, to je po sebi prvorazredan događaj, jer predstavlja pokazatelj, i to onaj najvišega reda, da u općenito zakržljaloj i učmaloj bosanskohercegovačkoj kulturno-političkoj situaciji ipak nije sve propalo, da ima razloga za nadu i za vjeru da naš duh nije nepovratno uništen–nego da je, pod naslagama primitivno-politički zatrovane i gramzivo merkantilizirane realnosti, tek skrajnut, zatomljen, onemogućen u svome iskazu, ali da taj duh svoj vitalizam uvijek iznova uspijeva potvrditi, u formama što su, zapravo, jedino i moguće u situaciji kakva u Bosni i Hercegovini već jest. A moguće su kao plod individualnih pregnuća, odvažnosti, lične kompetencije, entuzijazma, plemenite posvećenosti. Jer država, to jest oni što čine njezinu, na različite načine vladajuću strukturu, ne osjećaju ni želju ni potrebu, a uglavnom nemaju ni svijest o tome da se naše transvremeno utemeljenje mora zasnivati u onome što je najznačajnije–a to su vrijednosti koje su od strane Redakcije Glasnika imenovane kao kulturna historija.

PDF članka

Teme

Dejtonski mirovni sporazum i period tranzicije

(U povodu 20. godišnjice potpisivanja)

Fikret Muslimović, general-major u penziji

Osvrćući se na osnovne karakteristike Dejtonskog mirovnog sporazuma, autor naglašava njegova temeljna postignuća: zaustavljanje rata u Bosni i Hercegovini, te potvrdu teritorijalnog integriteta i državnog suvereniteta ove zemlje, ukazujući ujedno i na neke od brojnih pravnih anomalija i paradoksa, proisteklih iz okolnosti u kojima je sporazum sklopljen. Promatrajući Dejtonski mirovni sporazum kao ishod rata, može se zaključiti da je njegovo sklapanje označilo poraz agresorskih politika, usmjerenih ka uništenju i podjeli Bosne i Hercegovine, ali je ujedno bilo i potvrda uspjeha odbrambenih snaga, jer je njime postignut njihov temeljni ratni cilj: očuvanje države i njenog teritorijalnog integriteta. Ipak, nedostaci i anomalije Dejtonskog mirovnog sporazuma, osobito jake ovlasti entiteta i brojne mogućnosti blokade i dalje se koriste od nosilaca agresorskih politika, čime se blokira punu provedba sporazuma, te usporavaju nužne ustavne i druge reforme. Pri time posebnu opasnost imaju sredstva, sadržaji i metode iz domena specijalnog rata (koji uključuje plansko lobiranje, propagandu, diplomatiju, obavještajno kombiniranje, itd.), čega probosanske snage trebaju biti svjesne i na šta mogu odgovarati samo legalnim, demokratskim sredstvima i metodama.

PDF članka

Prošlost

Administrativno područje opštine Gračanica u periodu od 1962. do 1992. godine: međuetnički odnosi i razvojne proturječnosti

Dr. sc. Omer Hamzić

Predmet ovog istraživanja su naselja sa dominantno srpskim i naselja sa dominantno bošnjačkim narodom, koja su, do 1992. godine, odvojeno egzistirala u okvirima administrativnih granica opštine Gračanica. Učinjen je pokušaj da se na jednom malom, ali etnički podijeljenom prostoru identifikuju uzroci i posljedice razvijenosti jednih i zaostajanja u razvoju drugih etničkih zajednica (naselja). Uprkos vladajućoj politici, primjetno je da se vremenom ukupna društveno-ekonomska razvijenost, odnosno nerazvijenost tih naselja počinje sve otvorenije povezivati sa njihovim nacionalnim sastavom, naročito poslije šezdesetih, kada se i institucionalno (i po Ustavu) organizuju kao mjesne zajednice. Nakon historijskih promjena, poslije 1990. godine, te se razlike “napuhuju” do krajnjih granica da bi poslužile kao podloga za nacionalističku euforiju o ugroženosti jednog od strane drugog naroda, u konkretnom slučaju o ugroženosti Srba od strane Bošnjaka. Katastrofalne posljedice takve euforije, uveliko opterećuju međunacionalne odnose na ovim prostorima i danas. Stoga ima smisla pitanje: ko je tu koga, zapravo, ugrožavao. U traganju za odgovorom na to pitanje, autor je došao do niza podataka i činjenica na osnovu kojih se, njihovom komparacijom, može nedvojbeno zaključiti: prvo, da su, u naznačenom periodu, srpska naselja i srpske mjesne zajednice, objektivno, imale povoljnije uslove razvoja u odnosu na bošnjačke (muslimanske) i drugo, da je nacionalistička euforija o ugroženosti (i eksploataciji) jednih od strane drugih bila, objektivno, bez ikakvog osnova.

PDF članka

Građa

Jedna žalba muhadžira iz istočne Bosne u Gračanici iz neposrednog poraća (1945./1946. g.)

Edin Šaković

U prilogu se objavljuje peticija muhadžira (izbjeglica) iz istočne Bosne, smještenih na području sreza Gračanica, upućena “drugu saveznom ministru” i zastupniku sreza Gračanica (Sulejmanu Filipoviću), u kojoj se potpisani žale na težak položaj, oskudicu i glad, ali i nekorektan odnos i nerazumijevanje predstavnika narodne vlasti u Gračanici. Dokument je pronađen u konceptu, u arhivi Medžlisa Islamske zajednice Gračanica.

PDF članka

Prvi dolazak Mehmeda Spahe u Gračanicu, 23. 12. 1922.

Mina Kujović

U prilogu se govori o prvom dolasku Mehmeda Spahe, lidera Jugoslovenske muslimanske organizacija, kao najjače političke grupacije Muslimana (Bošnjaka) u vrijeme monarhističke Jugoslavije. Dokument, na kojem se temelji, značajan je po tome što upotpunjuje dosadašnja saznanja o aktivnosti JMO na području Gračanice i donosi više do sada nepoznatih podataka o izboru njenog rukovodstva u tom gradu.

PDF članka

Nekoliko podataka o narodnom zboru na Bukvi iznad Sokola u septembru 1942. godine

Ago Mujkanović

Autor objavljuje članak iz lista El-Hidaje o teferiču i narodnom zboru na Bukvi iznad Sokola (Gračanica), koji su organizirali pripadnici Hadžiefendićeve legije. Uz članak je priloženo i nekoliko fotografija snimljenih tom prilikom, kao i jedan arhivski dokument iz privatne kolekcije, a sve je popraćeno autorovim komentarom, u kome se objašnjava historijske prilike u kojima je spomenuti skup održan i njegov značaj.

PDF članka

Zavičaj

Tragom starog karavanskog puta od Gračanice do Tuzle

(hodološko-putopisne crtice)

Edin Šaković, prof., Marko Matolić, BA, Elvedin Kovačević

Na inicijativu Časopisa za kulturnu historiju “Gračanički glasnik”, početkom augusta 2015. godine organiziran je istraživački i “pješački” pohod u kome su autori ovoga rada slijedili pravac starog karavanskog puta između Gračanice i Tuzle, koji je vodio brdskim grebenima i kosama na vododjelnici slivova Spreče i Tinje. O značaju spomenute komunikacije u prošlosti svjedoči zabilježena narodna predaja, brojne starine duž njezina pravca pružanja, prostorni raspored najstarijih naselja ovoga kraja (evidentiranih u najranijim osmanskim popisima), kao i neki kartografski izvori. Osnovni cilj pohoda bio je terenski obilazak i utvrđivanje trase samoga puta, uvid u njezino današnje stanje, kao i terenski obilazak i evidentiranje kulturno-historijskog naslijeđa na spomenutom pravcu.

PDF članka

Likovi zavičaja: Atif Kujundžić–znao je šta znači i kako biti čovjek

Zlatko Dukić

Kad vam uveče, nedugo poslije TV-dnevnika, u kući zazvoni telefon, mnogo veći su izgledi za to da vam neko javlja neprijatnu i neželjenu, nego vijest sa suprotnim predznakom. Rijetki su izuzeci od tog nepisanog (i nepoželjnog) pravila. Znao sam to mnogo prije te nedjeljne večeri, 1. marta ove godine, u danu praznovanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

PDF članka

Riječ

“Ja mahaluša” i druge predstave mlade redateljke Mirele Trepanić iz Gračanice

(o predstavama koje vraćaju publiku u pozorište)

Radoslav Čorlija

Od 2010. godine kada je diplomirala režiju na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, Mirela Trepanić iz Gračanice postavila je na scenu nekoliko pozorišnih predstava različitog žanra, koje su doživjele veliku popularnost i posjećenost publike. Među njima, posebno se izdvaja kabare komedija “Ja mahaluša” u izvođenju Kamernog teatra 55 koja je, nakon što je „zapalila“ Sarajevo, odigrana na mnogim scenama u zemlji i inostranstvu. Riječ je o nesumnjivom talentu Mirele Trepanić i originalnom pristupu redateljskom poslu, koji se prepoznaje kako u njenom radu sa profesionalcima, tako i sa amaterima. Kroz kraće prikaze nekoliko najboljih predstava ove redateljice, autor ovog priloga skreće pažnju na njen talent i osebujan stvaralački postupak.

PDF članka

“Medžnun i Lejla” Muhameda Mašića

(povodom pronalaska i objavljivanja jednog zagubljenog rukopisa)

Priredili: Omer Hamzić, Neval Hadžiavdić

U prvom dijelu ovog priloga autori daju kraći osvrt na stvaralaštvo, intelektualnu zaostavštinu i rukopise Muhameda Mašića, nadarenog, samosvojnog i neshvaćenog intetelektualca iz Gračanice, koji su rasuti ne samo po raznim listovima i časopisima, već i po mnogim tajnim seharama njegovih prijatelja i poznanika u više mjesta u Bosni i Hercegovini. Za pisanje ovog rada povod je nedavno pronađeni rukopis ljubavnih pjesama Kajs Ibn Mulleveh Ibn Muzahima i nekih drugih arapskih pjesnika koji su sebe nazivali medžnunima, a koje je Muhamed Mašić prepjevao na bosanski jezik. U drugom dijelu govori se o okolnostima pod kojima je pronađen taj rukopis, a u trećem su odabrani faksimili, koji pokazuju kako su nastajali prepjevi spomenutih pjesama ispisivani rukom nadarenog pjesnika i prevodioca Muhameda Mašića.

PDF članka

Zlatko Dukić: “Jaukovac” (roman)

“PrintCom” Tuzla, 2015.

Dr. sc. Omer Hamzić

U doista obimnoj proznoj i spisateljskoj produkciji Zlatka Dukića društveni romani zauzimaju dominantno mjesto. To su oni romani koji zahvataju tematski i vremenski okvir – od Kraljevine Jugoslavije i njene propasti, Španskog građanskog rata NOB-a i revolucije, te naše poslijeratne socijalističke izgradnje, s neminovnom egzotikom Golog otoka, Informbiroa, UDBE i Staljina i Tita, seljačkih radnih zadruga i zrele faze socijalističkog samoupravljanja, pa do smrti, spomenutog, kako smo ga zvali našeg Najvećeg Sina, te najnovijih demokratskih promjena, raspada zemlje, novog krvavog rata, postdejtonske Bosne, izborne cirkusijade, privatizacije i tajkunizacije, opće atmosfere nekog prelaznog i neprolaznog prelaza “iz onog u onaj sistem”–doba koje se na “brdovitom Balkanu” zove tranzicija, a lakše guta kao globalizacija itd. Te romane i te proze smo u jednoj gruboj podjeli, na Okruglom stolu o književnom djelu Zlatka Dukića (u organizaciji Časopisa “Gračanički glasnik”, 14. 11. 2007.), upravo po zajedničkoj tematici i vremenu koje zahvataju, uslovno nazvali romani drugog stanja (dakle, nenormalnog vremena) ili romani prelomljene generacije, koja je gotovo po polovini svojih života okrutno prelomljena ratom, koji je opet okrutno razdvojio spomenuta dva društvena sistema, odnosno dva historijska perioda.

PDF članka

Fikret Karčić: Muslimani Balkana, Istočno pitanje u XX stoljeću

Centar za napredne studije, Sarajevo 2015.

Dr.s.s. Dževad Drino, Benjamina Londrc, MA

Pored svoja dva autorska teksta, u ovoj knjizi prof. dr. Fikret Karačić, kao njen priređivač, objavljuje još nekoliko priloga drugih autora, te više dokumenata i autentičnih svjedočenja o tragičnoj sudbini muslimana Balkana u zadnjih stotinjak godina. Njihova sudbina, kako kaže prof. Karčić, “nije bila određena time šta oni sami misle o sebi, već šta drugi misle o njima.” Činjenica je da se mišljenje tih “drugih” o muslimanima Balkana (to jest evropskim muslimanima) nije u biti promijenilo od otvaranja istočnog do današnjeg dana (do Bosne 1992.-1995., Bugarske 1988., Kosova 1999. itd). Dok se još uvijek u evropskim naučnim i političkim elitama vode sporovi oko suštine (pa i konačne definicije) istočnog pitanja (kao historijskog ili geostrateškog fenomena o dugom životu “bolesnika na Bosforu”), iz regionalne perspektive gledano, za muslimane Balkana istočno pitanje je od samog njegovog otvaranja, a posebno u zadnjih stotinjak godina bilo samo pitanje golog fizičkog opstanka i očuvanja kulturnog identiteta u svojoj i na svojoj zemlji.

PDF članka

Tomislav Išek: Mjesto i uloga Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” u društvenom životu Hrvata Bosne i Hercegovine između dva svjetska rata (1918.-1941.)

Sarajevo: Institut za istoriju, 2015, 581

Amir Duranović

Bosanskohercegovački historičar starije generacije, Tomislav Išek, naučnoj je javnosti poznat već nekoliko decenija. Od početka svoje znanstvene karijere bio je vezan za Institut za istoriju u Sarajevu gdje je prošao sva naučna zvanja i iz iste je institucije prije nekoliko godina otišao u zasluženu mirovinu. Tokom školovanja, usavršavanja i višedecenijskog rada, prepoznatljivost je gradio kroz dvije dimenzije. Kroz školovanje i usavršavanje, prošao je naučne centre Sarajevo, Beograd i Pariz. Kao univerzitetski profesor, više godina je bio angažovan na Univerzitetu u Tuzli. Pored usavršavanja i istraživačkog rada, značajan dio svoje radne karijere i dragocjenog vremena posvetio je umrežavanju bosanskohercegovačkih historičara u evropske okvire radeći kao predsjednik Nacionalnog komiteta Association Internationale d’Etudes de Sud-Est Europeen (AIESEE) za Bosnu i Hercegovinu. Pa ipak, najveću prepoznatljivost izgradio je svojim knjigama, studijama, člancima i raspravama čiji je fokus bila hrvatska građanska politika u Bosni i Hercegovini između dva svjetska rata. O tome je u proteklom periodu napisao veoma utemeljene, arhivskom građom i relevantnom literaturom fundirane knjige, a pored političkih tema, u posljednje vrijeme se intenzivnije bavio pitanjima društvenog života Hrvata u Bosni i Hercegovini, posebno se fokusirajući na mjesto i ulogu Hrvatskog kulturnog društva “Napredak”. Knjiga koju ovdje želimo ukratko predstaviti može se, na određen način, smatrati rezultatom višedecenijskog rada i krunom na dugogodišnju znanstvenu karijeru.

PDF članka

Mirko Pejanović: Država Bosna i Hercegovina i demokratija

IKD “University press” – Magistrati izdanja, Sarajevo, 2015., 252

Dr. sc. Džemal Najetović

Država je društveno-politička zajednica onih koji vladaju i onih kojima je vlada uređena na osnovi pravila koja prihvaćaju (svojevoljno ili pod prinudom) svi njeni članovi. U užem smislu, država je aparat sile koji načelno garantuje sigurnost svim članovima zajednice. Država je pravni subjekt unutarašnjeg i međunarodnog prava, koji se stiče: međunarodnim priznanjem de facto (privremeno i ograničeno) i de jure (stalno i neograničeno). Država je određena svojom funkcijom uređenja odnosa u društvu. Pravna država je ona država u kojoj su sva prava poopćtiva (tj. važe jednako za sve u istim uslovima). U njoj vlada striktno formalna procedura. Pravna država nije aparat za realizovanje interesa, nego mehanizam realizovanja formalne pravednosti kao jednakopravnosti. Sila je u državi dopustiva samo uz pretpostavku kršenja normi koje udovoljavaju navedenim uslovima, a sam prekršaj uslovljen je procedurom. Demokratska država polazi od neposrednog iskazivanja volje naroda, no, s vremenom postaje jasno da moderna demokratska država može biti jedino reprezentativna i parlamentarna. Država blagostanja ne garantuje samo elementarnu sigurnost i dogovorena prava svojih državljana i ostalih stanovnika, nego garantuje i minimum socijalne sigurnosti. Međunarodnim priznanjem država ulazi u međunarodnu zajednicu i postaje punopravni subjekt u međunarodnim odnosima.

PDF članka

Jusuf Mulić: Medrese u Gračanici (1745-1946)

Sarajevo, 2015, str. 113

Mina Kujović

Prof. Mulić smatra da je muslimansko školstvo imalo veliku ulogu u školovanju muslimana Bošnjaka, jer je time omogućeno njihovo uvođenje u javni život. Od prvih svršenih polaznika Gazi Husrev-begove medrese/Kuršumlije, muslimanske škole završile su brojne generacije učenika, od kojih su mnogi dali značajan doprinos kulturnom razvoju zemlje i društva. Profesor Mulić je u okviru obrade obimne historijske teme o muslimanskom školstvu, od dolaska Osmanlija pa do kraja prve polovine 20. stoljeća kad su, odlukom organa nove državne vlasti, sve vjerske škole zatvorene, opisao skoro sve značajnije bosanskohercegovačke medrese, među kojima su i tri medrese u Gračanici.

PDF članka

Jusuf Mulić: Muslimanske škole u Mostaru (1554-1945)

Sarajevo, 2015, str. 198

Mina Kujović

Profesor Jusuf Mulić se dugo bavio istraživanjem podataka o historiji muslimanskog školstva na području Bosne i Hercegovine, od osmanskog zaposjedanja u drugoj polovini 15. stoljeća pa sve do prve decenije nakon Drugog svjetskog rata, kad su sve muslimanske škole, osim Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, zatvorene. To je istraživanje rezultiralo objavljivanjem devet monografija o muslimanskom školstvu, a objavljivanjem ove desete Muslimanske škole u Mostaru (1554-1945), kako je navedeno u uvodu, profesor Mulić je završio istraživanje, pisanje i objavljivanje knjiga iz ove oblasti o kojoj još nije urađena cjelovita sveobuhvatna monografija, pa su zbog toga ove knjige dragocjene i predstavljaju veliki doprinos našoj historiografiji.

PDF članka

Sulejman Čamdžić: Neka moja sjećanja

Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, Naučnoistraživački institut “Ibn Sina” Sarajevo, 2015.

Edin Šaković

Ime nedavno preminulog dr. sc. Sulejmana Čamdžića, istaknutog stručnjaka s područja agrotehničkih i ekonomskih znanosti, među Bošnjacima je u Republici Hrvatskoj dobro poznato. Riječ je o dugogodišnjem vrijednom aktivisti koji je dao značajan doprinos društvenom, kulturnom i političkom organiziranju ovoga naroda, ali i o ličnosti iznimno bogatog i zanimljivog životopisa.

PDF članka

Listovi

Listovi gračaničkog kalendara od 1. maja do 6. novembra 2015.

Dr. sc. Omer Hamzić

07. 05. 2015.
Omladinski krug Medžlisa Islamske zajednice Gračanica održao javnu tribinu u povodu Dana džamija

Tribinu je otvorio Smajo ef. Mustafić, gračanički glavni imam, podsjećajući na značaj Dana džamija, kao i predstojećeg Dana pobjede nad fašizmom, te ističući da nevolje koje se danas dešavaju Bošnjacima imaju korijene u onome što se zbivalo u našoj bliskoj prošlosti, zbog čega je potrebno učvršćivati jedinstvo i međusobno povjerenje. Ukazujući na višestoljetnu tradiciju islama u Bosni, istaknuo je da je uloga Islamske zajednice u tom pogledu i danas od velikog značaja. Književnik i publicista Fatmir Alispahić, gost tribine, u svom se izlaganju osvrnuo na zabrinjavajuće nizak nivo kulture sjećanja među Bošnjacima, usprkos činjenici da su obrasci razmišljanja i političkog djelovanja kakvi su se uočavali i uoči agresije na našu zemlju danas možda još izraženiji, ilustrirajući to i primjerima policijske represije nad bošnjačkim povratnicima u entitetu Republika Srpska.

PDF članka

Dodatak

Glosar novih autora

PDF članka

Povodom

Riječ Redakcije: tri značajne obljetnice

Iako po definiciji, izraženoj u samom naslovu, spada u regionalnu ili lokalnu periodiku, sa programskim usmjerenjem na jedan određen prostor, konceptualno i tematski Gračanički glasnik, već 20 godina svoju misiju vezuje za kulturnu historiju u najširem smislu te riječi (proučavanje historije i historijskih izvora, kulturno-historijskog i arhitektonskog naslijeđa i ambijentalnih cjelina, kao i drugih elemenata materijalne i duhovne kulture), koja sama po sebi ne trpi nikakva ograničenja, pa ni prostorna, lokalistička, pogotovo. Što se tiče historije, izdržali smo na konceptu koji podrazumijeva–da je samo objektivnim naučnim činjenicama i argumentima, moguće objasniti i rasvijetliti mnogobrojne pojave iz naše bliže i dalje prošlosti, razbijati dojučerašnje tabu teme, otklanjati fetišizaciju pojedinih historijskih događaja i ličnosti, mitomaniju i historijsku laž itd.

PDF članka

Moralne, političke i vojne strane genocida u Srebrenici

(povodom 20. godišnjice genocida u Srebrenici, od jula 1995.)

Fikret Muslimović, general major u penziji

Sažetak: U prvom dijelu ovoga rada autor nudi opći pogled na fenomen genocida u Srebrenici, osvrćući se na uzroke i posljedice agresije na Bosnu i Hercegovinu, te podijeljenost i krizu bosanskohercegovačkog poratnog društva, u kome su rezultati agresije i genocida priznati kroz priznanje političkog entiteta zvanog Republika Srpska, gdje ne postoji spremnost za suočavanje sa ratnom prošlošću i odgovornošću srpske politike. Imajući u vidu da se u Republici Srpskoj javno i sistematski negira genocid u Srebrenici, autor se bavi i pitanjem moguće moralne katarze srpskog naroda, a također i pitanjima različitih vidova i stupnjeva odgovornosti. U drugom dijelu rada pojašnjene su vojne okolnosti ofanzive na Srebrenicu 1993. godine, o čemu autor govori i u svojstvu neposrednog svjedoka, kao član Štaba vrhovne komande Armije BiH. Posebno ukazuje na pokušaje predsjednika Izetbegovića da pomogne opkoljenoj Srebrenici, te opisuje vlastita iskustva u pregovorima sa agresorom na Sarajevskom aerodromu, održanim posredovanjem UN-a. Treći dio rada govori o vojnim okolnostima ofanzive na Srebrenicu 1995., pada te enklave i genocidu nad bošnjačkim stanovništvom. Autor posebno analizira vojni angažman Srbije, zatim samu vojnu operaciju zauzimanja Srebrenice i Žepe, te pasivnost UN-a i NATO-a, kao i mjere koje je poduzimalo bosanskohercegovačko političko rukovodstvo, predvođeno predsjednikom Izetbegovićem. Četvrti dio analizira ulogu Republike Srpske kao realizatora genocida, ali i stalnu prijetnju budućem miru. U petom dijelu prikazani su oblici maskiranja agresije na Bosnu i Hercegovinu, dok u šestom dijelu autor iznosi obimne dokaze o dominantnoj ulozi beogradskih vlasti u agresiji i genocidu u Bosni i Hercegovini. Sedmi, posljednji dio, kao svojevrstan zaključak, osvrt je na sve apsurde tretiranja agresije i njenih posljedica u poslijeratnom dobu.

PDF članka

Teme

Drugi juni koji to nije

Edin Šaković, Omer Hamzić

Sažetak: Drugi juni, kao Dan općine Gračanica, ustanovljen je Odlukom općinskog vijeća 2001. godine i zasnovan je na datumu prvog spomena utvrde Soko u historijskim izvorima–2. juna 1429. (kako se tada držalo). U obrazloženju donošenja odluke navedeno je da ovakav datum kao Dan općine ima za cilj afirmaciju dugotrajnog historijskog kontinuiteta Gračanice i njene okoline, odnosno duboke tradicije bosanskohercegovačke državnosti. Međutim, sam način usvajanja odluke (izbjegnuta je javna rasprava i postizanje konsenzusa među vijećnicima), kao i način i duh obilježavanja Dana općine u narednih desetak godina potisnuli su u potpunosti značaj i suštinu ovoga datuma u drugi plan. Na kraju, pokazalo se da je i sam taj datum zapravo netačan i pogrešan, jer prvi spomen Sokola pada na 19. juni 1449. godine. Imajući u vidu podatke koji se iznose u ovome radu, autori ovom prilikom iniciraju izmjenu datuma obilježavanja Dana općine sa 2. juna na 19. juni, a također sugeriraju da se u programskim sadržajima obilježavanja posveti puno veća pozornost onome što taj datum treba da simbolizira, nudeći i neke konkretne prijedloge.

PDF članka

Prošlost

Arheološko nalazište na lokalitetu Duje (općina Doboj-Istok)

Edin Šaković

Sažetak: U članku se ukazuje na do sada nepoznato arheološko nalazište na lokalitetu Duje, između s. Klokotnice i s. Lukavice. Lokalitet administrativno pripada općini Doboj Istok, iako se nalazi neposredno do administrativne granice s općinom Gračanica. Površinski nalazi izuzetno brojnih fragmenata keramike, kućnoga lijepa i kremenica upućuju na sada nepoznato prahistorijsko naselje, najvjerovatnije iz razdoblja neolita.

PDF članka

Stećci na lokalitetu Krčevine u Stanić Rijeci kod Doboja

Ago Mujkanović

Sažetak: U radu se daju podaci o do sada nepoznatim stećcima u naselju Stanić Rijeka kod Doboja, na lokalitetu Krčevine. Terenskim obilaskom zabilježili smo prisustvo dva stećka, jednog sljemenjaka i jednog sanduka. Donosimo njihov opis, kartografski prikaz lokaliteta, te nekoliko fotografija iz kojih se vidi njihovo današnje stanje. Stećci su ugroženi širenjem naselja i zahtijevaju hitne mjere zaštite.

PDF članka

Jedan pogled na vojno-političku situaciju u Gračanici početkom 1945. godine

Dr.sc. Omer Hamzić

Sažetak: U ovom prilogu govori se o vojno-političkoj situaciji i općim prilikama u Gračanici početkom 1945. godine, kao najvećem uporištu njemačkih i objedinjenih snaga NDH u rasulu koje su nastojale usporiti napredovanje krupnih jedinica NOVJ u njihovom nastupanju iz pravca oslobođene Tuzle, prema Doboju i dolini Bosne. U takvim uslovima, nakon odlaska više uglednih ljudi iz Gračanice u partizane, uključujući i samog kotarskog predstojnika, vlast u gradu preuzima ustaški “ozljednik” Ratko Gadža, koji uzalud pokušava zavesti red u gradu, nailazeći na otpor, ne samo uglednih ljudi iz čaršije, već i iz zapovjedništva XXV ustaške bojne na čelu sa Ibrahimom Pjanićem. Članak se zasniva na izvještajima novopostavljenog kotarskog upravitelja višoj instanci i izvještajima obavještajnog odsjeka Komande mjesta Gračanica, koja je djelovala sa oslobođene teritorije.

PDF članka

Lukavački srez, administrativno-teritorijalne i društveno - ekonomske karakteristike – 1945. - 1947. godine

Mr.sc. Semir Hadžimusić

Sažetak: Lukavački srez je formiran u avgustu 1945. godine, kao jedan od srezova u Okrugu Tuzla. Srez se sastojao od 21 mjesnog narodnog odbora, i to: Banovići, Bistarac, Brijesnica Donja, Devetak, Dobošnica, Gnojnica, Kiseljak, Lukavac Muslimanski, Miričina, Orahovica Muslimanska, Poljice, Priluk, Podgorje, Puračić, Seona, Smoluća, Treštenica Srpska, Turija, Tulovići, Tumare i Vasiljevci, te kao takav brojao nešto više od 40 hiljada stanovnika. Lukavački srez je ukinut u januaru 1947. godine, a njegova teritorija pripojena srezu Tuzla. U dosadašnjoj historiografiji Bosne i Hercegovine ova tema nije tretirana, zbog čega autor ovim radom nastoji ukazati, prije svega, na postojanje Lukavačkog sreza, a onda i na opće prilike i društveno-ekonomske karakteristike koje su u njemu vladale.

PDF članka

Građa

Memoarski rukopis Mate Janjića – “Moja sjećanja iz domobranskog života”

Sažetak: Autor objavljuje memoarski rukopis pokojnog Mate Janjića (1925.-2009.) iz sela Vidovice kod Orašja, koji je na 19 strana opisao svoj ratni put. Janjić je u Domobranstvo unovačen 1943. godine, te raspoređen u 8. lovačku pukovniju. Učestvovao je u borbama na području Bosanske Posavine i Slavonije, a opisuje i povlačenje do Bleiburga, te pad u partizansko zarobljeništvo.

PDF članka

Izvještaj Sreskog narodnog odbora Gračanica o ratnom djelovanju Hadžiefendića legije

Edin Šaković

Sažetak: Autor objavljuje izvještaj koji je na zahtjev Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača Bosne i Hercegovine o formiranju, djelovanju i zapovjednicima tzv. Hadžiefendićeve legije sastavio Sreski narodni odbor Gračanica. Izvještaj je zanimljiv zbog podataka koje iznosi, kao i pogleda sastavljača na sam fenomen legije.

PDF članka

Zavičaj

Ćurići iz Lukavice i Gračanice

Sažetak: U ovom radu govori se o familiji Ćurić koja je zadnjih stoljeće i pol vezana za naselje Lukavicu, odnosno njen dio–mahalu Prnjavor. Od sredine 20. stoljeća vezana je dosta i za grad Gračanicu. Ovdje se detaljnije govori o jednom njenom dijelu, ogranku, koji potiče od Huseina Ćurića, sina Huseina (oko 1850. – 1921.) i njegovog sina Huseina Ćurića (1887. – 1955.). Detaljnije se govori i o Ešrefu Ćuriću, sinu Huseina (1927. – 1990.), istaknutom društveno-političkom i kulturnom radniku Gračanice od pedesetih do osamdesetih godina 20. stoljeća.

PDF članka

Nada Kolman: tragom jedne ratne i poratne sudbine

Rejhan Prohić

Sažetak: U ovom članku autor opisuje vlastito 12-godišnje istraživanje sudbine Nade Kolman, kćerke Viktora i Helene, Židova iz Gračanice, tragično stradalih u Drugom svjetskom ratu. Nada je spašena zahvaljujući obitelji Prohić. Zahvaljujući kontaktu ostvarenom sa Nadinim posvojenim bratom Egonom i samom Nadom, opisuje se i njen poratni život, kao i ratna i poratna sudbina njene šire obitelji i rodbine.

PDF članka

Familije iz Gračanice u Špionici između dva svjetska rata

Mr. sc. Rusmir Djedović, Mr. sc. Abdullah Arifović

Sažetak: U radu se daju podaci o vrlo starom odnosu Gračanice i naselja Špionica. Od 16. stoljeća Gračanica kao stara čaršija je središte kadiluka, kotara i sreza, u čijem sastavu se nalazi i naselje Špionica. Zbog toga u Špionici starinom imanja posjeduju gračaničke familije, a neki i kuće u kojima žive. Posebno se obrazlažu gračaničke familije koje žive u Špionici u periodu između dva svjetska rata. Neke od njih zadržale su se na tom prostoru do današnjeg dana, pretežno u Špionici Katoličkoj (srednjoj), Špionici Turskoj (Donjoj), a ima ih i u Tutnjevcu.

PDF članka

Likovi zavičaja: Abaz Gazibegović–od Gračanice do Blajburga i nazad

Dr. sc. Omer Hamzić

Sažetak: U ovom prilogu govori se o Abazu Gazibegoviću iz Gračanice, koji je kao osamnaestogodišnji mladić, prošao put “odstupanja” poražene vojske ispred jedinica Jugoslovenske armije u završnici Drugog svjetskog rata, dospio do Blajburga i uspio se vratiti živ samo zato što je bio isuviše mlad da bi ga izveli pred streljački stroj. Ostatak svog života proveo je kao ugledan građanin, privrednik, sportski i društveni radnik u Gračanici.

PDF članka

Riječ

Musa Ćazim Ćatić: tragom arhivskih dokumenata i rukopisa – prilog biografiji

Sažetak: U arhivskom fondu nastalom tokom rada Šerijatske sudačke škole u Sarajevu nalazi se i nekoliko dokumenta koji se odnose na školovanje Muse Ćazima Ćatića, dok su u “Napretkovoj” kulturno-historijskoj zbirci pohranjeni njegovi originalni rukopisi: 15 pisama, 31 pjesma i 10 prevoda tekstova turskih autora. Dokumenti i pisma se odnose na period od 1903. do 1915. godine, a svojim sadržajem djelomične osvjetljavaju Ćatićeve posljednje godine života. U prilogu ćemo pokušati da, tragom arhivskih dokumenata i Ćazimove ostavštine, pohranjene u Arhivu Bosne i Hercegovine, čitateljima približimo posljednjih 11 godina njegovog burnog i tragičnog života, dok će analiza njegovog književnog rada biti tema u nekom drugom prilogu.

PDF članka

Slike pjesama u nastajanju (rukopisi)

Musa Ćazim Ćatić

Obilježavajući stotu godišnjicu smrti našeg velikog pjesnika, Muse Ćazima Ćatića, u ovoj rubrici objavljujemo 6 pjesama, od 31-dne, koje se, uz ostale originalne rukopise, čuvaju u “Napretkovoj” kulturno-historijskoj zbirci u Arhivu Bosne i Hercegovine. Kako se iz rukopisa vidi, pjesme su pisane u grču i pod teškim uslovima zadnjih desetak godina pjesnikovog nesretnog života. Za ovu priliku odabrali smo one pjesme (bolje reći njihovu radnu verziju), koje se lakše čitaju sa originalnog rukopisa i koje su se mogle kvalitetnije tehnički prirediti. Cijenili smo da će to biti zanimljivije i za čitaoce korisnije od prepisivanja već odštampanih pjesama, koje se mogu naći u raznim zbirkama po našim knjižarama i bibliotekama. Uz prilično bogatu, već objavljenu, literaturu o književno-estetskim dometima i karakteristikama poezije Muse Ćazima Ćatića, nadamo se da će i ovaj mali uvid u originalne rukopise tih pjesama, upotpuniti naše sjećanje na ovog velikog pjesnika.

PDF članka

Skica za pjesnički portret Atifa Kujundžića (1947. – 2015.)

Dr. sc. Omer Hamzić

Sažetak: U prilogu autor je dao osnovne podatke iz biografije književnika, pjesnika, i eseiste Atifa Kujundžića iz Lukavca, zatim kraći osvrt na njegovo spisateljsko djelo, te neka sjećanja iz zajedničkog rada na više književnih projekata, među kojima je i Časopis “Gračanički glasnik”. Poseban akcenat dao je na njegov doprinos književnosti za djecu u BiH.

PDF članka

Metafizički putnik aBosanac+Pas

Povodom smrti pjesnika Atifa Kujundžića, (Gračanica, 25. 1. 1947.–Lukavac, 2.3.2015. godine)

Amir Brka

Za Atifa Kujundžića znao sam, naravno, mnogo ranije nego što smo se upoznali. Posjedovao sam i čitao njegove knjige već sredinom 80-tih godina prošloga stoljeća, jer on je i tada bio afirmiran pjesnik, iako nije tretiran kao dio onog kruga što se smatrao najvišim u bh. književnosti. Toj tzv. kanonskoj skupini pisaca on, zapravo, nikada nije pripadao–sve do kraja, iako je objavio čak pedesetak knjiga (!), iako mu, kad se o njemu razgovaralo, vrijednost nije osporavana. Ali, naprosto, postoje takve književne sudbine, postoje pisci koji iz nekih čudnih razloga nisu doživjeli vrednovanje kakvo im pripada. Premda je Atif decenijama “trajao” na našoj književnoj sceni–ne postoji objavljen niti jedan ozbiljniji esejistički ili književnoznanstveni tekst posvećen njegovome djelu, nema ga ni u antologijama ni u panoramama koje pretendiraju na reprezentativnost u predočavanju suvremene bh. poezije. A Atif je, kad je posrijedi književnost za odrasle, bio primarno pjesnikom. Tek s objavljivanjem knjiga namijenjenih djeci doživio je stanovitu afirmaciju, pa je uvršten u čitanke i u lektiru, a dobio je 2007. i Godišnju nagradu Društva pisaca BiH za najbolju knjigu u kategoriji za djecu i mlade. S druge strane, sam je Atif o piscima, također i o slikarima, napisao cijelu jednu biblioteku tekstova, od književnokritičkih do esejističkih, pa i cijelih knjiga–kakve su one o Avdi Mujkiću na primjer...

PDF članka

Prikazi i osvrti

Mehmed Đedović: Legionar (roman)

“Planjax”, Tešanj 2015.

Dr.sc. Omer Hamzić

Ako su mnoge dileme i historijske istine iz Drugog svjetskog rata već davno raspetljane i raščišćene, bezbroj unutrašnjih malih ratova i sukoba koji su se odigrali u krilu tog velikog rata na ovim našim prostorima, još i danas itekako izazivaju kontroverze i nesporazume. Ono što se ovdje događalo tokom rata za BiH 1992. – 1995., umnogome daje za pravo onima koji tvrde da je to bila samo repriza, uslovno rečeno, onih malih ratova, koji su vođeni na ovim prostorima tokom Drugog svjetskog rata, kao i onima koji tvrde da se ovdje Drugi svjetski rat, zapravo, nije nikad ni okončao. U tom našem posljednjem ratu oživjele su ne samo stare, negdje zapretane priče, legende i mitovi, već i likovi, nazivi, ikonografija, amblemi, pa čak i oznake na kapama i uniformama koje su se nosile u pohodima i ratovima između mahala, sela i zaselaka u kojima su živjeli komšije istog jezika, a različitog vjerozakona...

PDF članka

Prof. dr. Dževad Drino, Istorija pravnih institucija

Visoka škola “Primus” Gradiška, 2014.

Dr.sc. Omer Hamzić, Benjamina Londrc, MA

U ovoj, po obimu nevelikoj knjizi, na svega 152 stranice teksta sažeta je historijsko-pravna materija koja povezuje: Opštu historiju države i prava, Rimsko pravo i Moderne pravne kodifikacije. Tri oblasti pravne nauke, koje se detaljno i obimno izučavaju i koje predstavljaju posebne predmete na pravnim studijima, po prvi put su jako dobro uvezane u jednoj knjizi...

PDF članka

Prof. dr. Enes Durmišević, Uvod u razvoj pravne misli u BiH

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2014.

Prof.dr. Dževad Drino, Benjamina Londrc, MA

Knjiga je prvenstveno namijenjena studentima kao pomoć pri izučavanju predmeta Razvoj pravne misli u BiH, da bi lakše razumjeli sadržaj i ciljeve predmeta, te stekli uvid i orijentaciju u takozvanom historijskom vremenu iz kojeg datiraju začeci pravne misli u Bosni i Hercegovini. Osim toga, djelo je namijenjeno pravnicima i historičarima, posebno onima koji izučavaju historiju pismenost u BiH, tako i pravnim historičarima, te lingvistima, koji se zanimaju razvojem slavenskog pisma, posebno bosančice.

PDF članka

Husein Galijašević: “Pobjeda” Tešanj – 1954.-2014. godine – vizija, znanje, hrabrost

Centar za kulturu i obrazovanje, Tešanj, 2014.

Amir Brka

Ova knjiga jedan je od onih, izuzetno rijetkih momenata u kojima se tema i autor tako blisko susretnu da nesvakidašnji rezultat naprosto ne može izostati. Ja sam prvenstveno obradovan stoga što knjiga predstavlja izvanredno svjedočanstvo o tome da uistinu postoji jedan poseban duh Tešnja, taj čudesni tešanjski genius loci – koji uvijek, u svakoj prilici, također i u svakoj, pa i u najtežoj neprilici, pronađe odgovarajuću formu u kojoj će se ispoljiti, istupiti na povijesnu scenu i iskazati sposobnost da odgovori na izazove koji se postavljaju pred našu sredinu.

PDF članka

Prof. dr. Mensur Kustura, Edis Bajić: Politička moć, civilno društvo i participacija

“OF-SET”, Tuzla 2014.

Djelza Alija-Selmanović, MA, Benjamina Londrc, MA

Knjiga je prvenstveno namijenjena politolozima i sociolozima koji svoja saznanja mogu značajno obogatiti prateći tokove bosanskohercegovačkog civilnog društva i njegove uloge u procesu stabilizacije i razvoja demokratije u BiH. Dinamična koncepcija civilnog društva budi interes pravnika i historičara, kako bi se ono moglo posmatrati u svim fazama demokratskog razvoja u BiH.

PDF članka

Ramiz Brkić, Olovni san, roman

“Planjax”, Tešanj, 2013.

Kemal Ljevaković, književnik

Pojavom romana Olovni san Ramiza Brkića treći je literarni bijeg autora iz ovozemlja u svjetove bajkovitosti, svjetove kosmičkih visina i u mikrosvjetove – to je bijeg ili pokušaj spajanja izmaštanih svjetova sa stvarnim događanjima i stvarnim likovima.

PDF članka

Listovi...

Listovi gračaničkog kalendara od 01. 11. 2014. do 31. 04. 2015.

Dr. sc. Omer Hamzić

05. 11. 2014.
Učenici Mješovite srednje škole obnavljaju gračaničkog “Ćiru”

Gračanički “Ćiro”, stara parna lokomotiva, identična onoj kakva je nekada vukla terentne i putničke vagone na pruzi od Gračanice do Karanovca, stigla je u ovaj grad 1981. godine iz rudnika u Banovićima, jedva 13 godina nakon što je gračanička željeznica ukinuta. Nostalgija za starim “Ćirom” je bila tolika da su mnogi lokomotivu iz iste serije, ali nešto mlađi model, poistovjećivali sa onim koji je prometovao iz Gračanice do Karanovca.

PDF članka

Dodatak

Glosar novih autora

PDF članka

[toggle title="English"]

Floods and Landslides in Tuzla Canton 2014
Mr. sc. Zdenko Tadić

Results of Parliamentary Elections 2014.
Dr.sc. Omer Hamzić

Legal Protection of Traditional Know-how
Doc. dr. Ismet Alija, Haris Hasić, MA

About Building of Wooden Fortress in Donja Tuzla in the Times of the Great Turkish War
Dr. sc. Nedim Zahirović

Return to Forgotten Past
Prof. dr. Zijad Šehić

Contribution of Jusuf Mulić to Bosnia and Herzegovinian Historiography
Mina Kujović, prof.

On the 75 Anniversary of Death of Mehmed Spaho – Magnificent Receptions in Gračanica
Dr. sc. Omer Hamzić

Reflections of Assassination of King Aleksandar I Karadjordjevic in Gračanica: Contributions from Original Materials
Edin Šaković, prof.

Medieval Necropolis in u Paležnica Donja
Ago Mujkanović

Floods and Flooding in Gračanica: With some archive photos
Mr. sc. Rusmir Djedović i Edin Šaković, prof.

Ahmet Mahmutović, Front-Line Soldier from the Srem Front
Dr. sc. Omer Hamzić

Experiences and Memories from Social-Political Activities in Post-war Period
Ahmet Mahmutović

Fragments from History of Sports in Gracanica: Distinguished Sports Workers, Sports Lovers and Loyal Fans
Emir Tihić

Gracanica Poets Circle (Amir Mašić, Edvin Mujinović Galeb, Muhamed Dautović, Nisveta Kantardžić, Jakub Džafić)

Reviews, surveys and critiques

Pages from Gracanica’s Calendar (15. 5. - 1. 11. 2014.)
Dr. sc. Omer Hamzić

APPENDIX

[/toggle]

Povodom

Poplave i klizišta na tuzlanskom kantonu 2014.

Priredio: mr. sc. Zdenko Tadić

Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (u daljem tekstu: Zakon o zaštiti i spašavanju) utvrđene su tri grupe nesreća koje mogu ugroziti ljude i njihovu imovinu: (1) prirodne nepogode pod kojima se podrazumijevaju događaji koji su prouzročeni djelovanjem prirodne sile na koje ljudski faktor ne može uticati poput: potresa, poplava, visokog snijega i snježnih nanosa, olujnih ili orkanskih vjetrova, tuča, proloma oblaka, klizišta, suše, hladnoće, te masovne pojave ljudskih, životinjskih i biljnih bolesti; (2) tehničko-tehnološke nesreće koje podrazumijevaju događaje koji su izmakli nadzoru pri obavljanju određene djelatnosti ili upravljanja određenim sredstvima za rad i rad s opasnim tvarima, naftom i njenim prerađevinama i energetskim plinovima tijekom njihove proizvodnje, prerade, upotrebe, skladištenja, pretovara, prijevoza ili uklanjanja, čije posljedice ugrožavaju ljude i materijalna dobra i (3) ostale nesreće koje podrazumijevaju velike nesreće u cestovnom, željezničkom, zračnom ili pomorskom prometu, požar, rudarske nesreće, rušenje brana, atomske, nuklearne ili druge nesreće koje uzrokuje čovjek svojim djelovanjem, rat, izvanredno stanje ili drugi oblici masovnog stradanja ljudi i uništavanja materijalnih dobara.

PDF članka

Rezultati općih izbora 2014.

Priredio: dr.sc. Omer Hamzić

U ovom prilogu donosimo rezultate izbora u okviru više tabelarnih pregleda, na osnovu kojih se mogu izvlačiti određeni zaključci kako o pobjednicima, tako i o gubitnicima, a upoređujući ih sa rezultatima prethodnih općih i lokalnih izbora, moguće je prepoznati političke trendove, kako na nivou BiH, oba entiteta i kantona, tako i u općini Gračanica u protekle dvije, odnosno četiri godine. Nismo se upuštali u komentare ostvarenih rezultata niti uzroke i posljedice uspjeha jednih i katastrofalnog poraza drugih, već smo se potrudili da prezentiramo one podatke koji će biti od koristi svim političkim subjektima (prvenstveno za područje općine Gračanica), koji su uzeli učešća u ovogodišnjem “izbornom” procesu, naravno, ukoliko žele ozbiljno sagledati svoju trenutnu političku poziciju i projektovati uspješniju političku budućnost.

PDF članka

Teme

Pravna zaštita tradicionalnog znanja

Doc. dr. Ismet Alija, Haris Hasić, MA

Sažetak: Intelektualne tvorevine koje su rezultat stvaralačke djelatnosti zajednice, te koje imaju izvjesne druge karakteristike koje ih čine tradicionalnim znanjem mogu predstavljati potencijalno značajan izvor ekonomske koristi za zajednicu koja ih stvorila. Tradicionalno znanje je manifestacija identiteta zajednice, njihovog načina života i odraz njihovih vrijednosti. Kao takvo, tradicionalno znanje mora biti zaštićeno odgovarajućim pravnim mehanizmima. Rad obrađuje materiju dostupnih mehanizama pravne zaštite tradicionalnog znanja. Prvo poglavlje rada predstavlja uvod i rezon za razmatranje materije pravne zaštite tradicionalnog znanja. Prikazan je i kratak historijski osvrt, kao i značajniji međunarodni pravni instrumenti za zaštitu tradicionalnog znanja. Drugo poglavlje analizira pojam tradicionalnog znanja, te pruža konkretnu definiciju koja obuhvata ovaj raznoliki i složeni pojam. Treće poglavlje identifikuje vrste tradicionalnog znanja, koje podrazumijeva: tradicionalno znanje, srodno objektima prava industrijskog vlasništva, tradicionalne kulturološke izražaje i genetske resurse. Četvrto poglavlje razmatra postojeće pristupe modalitetima pravne zaštite tradicionalnog znanja i to pozitivne zaštite, koja stvara mehanizam za prepoznavanje isključivih subjektivnih građanskih prava nosiocima, često društvenoj zajednici, dok drugi modalitet jeste defanzivna zaštita koja postavlja prepreke za zloupotrebu i neopravdano iskorištavanje tradicionalnog znanja. Peto poglavlje analizira postojeće i predložene potencijalne konkretne institute za zaštitu tradicionalnog znanja i to pravo intelektualnog vlasništva kao jedno, sui generis pravni sistem kao drugo, te druge pravne institute za zaštitu tradicionalnog znanja. Rad u svim segmentima pokušava analizirati prisustvo svijesti i konkretnih rješenja u Bosni i Hercegovini, te zaključuje da je ova materija neopravdano slabo zastupljena i da je dodatno temeljito istraživanje opravdano.

PDF članka

Prošlost

O gradnji palanke u Donjoj Tuzli u doba Velikog turskog rata

Dr. sc. Nedim Zahirović

Sažetak: U središtu ovoga rada stoji jedan dokument iz Arhiva Predsjedništva Vlade u Istambulu (Başbakanlık Osmanlı Arşivi) koji se nalazi u Mühimme defteru br. 105. Dokument je značajan jer nam daje odgovor na pitanje kada je izgrađena palanka u Donjoj Tuzli. Iz sadržaja ovog dokumenta vidi se da je izgradnja palanke uslijedila koncem 17. vijeka kada je Bosna bila zahvaćena vihorom Velikog turskog rata koji će započeti turskom opsadom Beča 1683. godine a završiti se mirovnim sporazumom u Sremskim Karlovcima 1699. godine. Ključne riječi: Veliki turski rat, Bosna, granica, neprijateljski upadi, Donja Tuzla, palanka, Mühimme defteri, kadija Husejn, 1688. godina.

PDF članka

Povratak zaboravljenoj prošlosti

Prof. dr. Zijad Šehić

Povodom obilježavanja stote godišnjice od izbijanja Prvog svjetskog rata, ovim prilogom želimo da potaknemo prikupljanje fotografija i druge dokumentacije, vezane za Prvi svjetski rat i stradanja bosanskohercegovačkih vojnika i civila u tom ratu, koje se mahom nalaze u privatnim zbirkama, najčešće kao draga uspomena u porodičnim albumima. Da bi tu dragocjenu historijsku dokumentaciju učinili dostupnom našoj široj javnosti, ali i historijskoj nauci, pozivamo sve one koji raspolažu takvom građom da je ustupe Redakciji ovog časopisa (bilo u kopiji, bilo u originalu). Nakon adekvatne obrade i objavljivanja, te fotografije i ostalu prikupljenu građu, Redakcija će predati (razumije se, besplatno) na trajno čuvanje, korišćenje i dalju prezentaciju domaćim arhivskim institucijama u našoj zemlje. Radi ilustracije, u dodatku ovog priloga objavljujemo samo jedan manji broj već prikupljenih fotografija, koje želimo podijeliti sa čitaocima. Adresa Redakcije, kontakt telefoni i e-mail adrese objavljeni su u impresumu, na web stranici i facebook profilu ovog časopisa. Unaprijed se zahvaljujemo svima koji se odazovu ovom pozivu. Glavni i odgovorni urednik.

PDF članka

Doprinos prof. dr. Jusufa Mulića bosanskohercegovačkoj historiografiji

Mina Kujović, prof.

Prof. dr. Jusuf Mulić rođen je, kako je upisano u matičnim knjigama, 19., a stvarno 21. marta 1933. godine u Konjicu, u uglednoj porodici cijenjenih drvorezbara. U rodnom mjestu je pohađao osnovnu školu i nižu realnu gimnaziju, a srednju školu završio je u Banjoj Luci. Prof. Mulić pripada onoj generaciji srednjoškolaca koji su nakon završene srednje škole raspoređivani na studije, ne po njihovoj želji, nego onako kako je to Komitet za visoke škole odlučio. Tako ni prof. Mulić nije mogao studirati historiju, iako je to želio, nego je raspoređen da studira poljoprivredu koju je u roku završio na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, 1957. godine. Nakon završenog studija i odsluženog vojnog roka, izabran je za asistenta na Poljoprivrednom fakultetu za predmet Troškovi i kalkulacije. Posvetio se izučavanju agrarne mikroekonomike. Do izbora u zvanje asistenta, ovladao je svjetskim jezicima (ruski, njemački i engleski), a odlično je govorio talijanski. To mu je omogućilo da iz oblasti mikroekonomike magistrira na Univerzitetu u Napulju (Italija), doktorira na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu. Dobio je više specijalizacija na inostranim univerzitetima i završio postdoktorantski kurs u klasi uglednog profesora Gintera Vajnšenka (Günter Weinschenck) na Univerzitetu Hohenheim/Stuttgart (SR Njemačka).

PDF članka

Građa

Povodom 75. godišnjice smrti Mehmeda Spahe – veličanstveni dočeci u Gračanici

Dr. sc. Omer Hamzić

U povodu 131. godine rođenja i 75. godina od iznenadne i naprasne smrti Mehmeda Spahe, kao najvećeg i najznačajnijeg bošnjačkog političara i lidera u periodu između dva svjetska rata, u ovom prilogu podsjećamo na najvažnije činjenice iz njegove bogate i zanimljive biografije. Iako je o njegovom životu i djelu do sada već napisano više historiografskih radova, pa i nekoliko zapaženih monografija, činjenica je da ono još uvijek nije do kraja istraženo, niti rasvijetljeno sa svih aspekata. Osim kontroverzi u vezi sa uzrocima iznenadne smrti Mehmeda Spahe, ostala su otvorena još mnoga pitanja, ne samo iz njegove političke djelatnosti za života, već i njegovog političkog naslijeđa, koja očekuju neke nove istraživače.

PDF članka

Odjek ubojstva kralja Aleksandra I. Karađorđevića u Gračanici: prilozi iz izvorne građe

Edin Šaković, prof.

Ove jeseni navršava se 80 godina od kako je u Marsielleu izvršen atentat na jugoslavenskog kralja Aleksandra I. Karađorđevića, koji se u to vrijeme nalazio u službenoj posjeti Francuskoj. Kralj Aleksandar je, zavođenjem diktature (1929.) i ukidanjem parlamentarizma, te zabranom nacionalnih društava i stranaka, uz forsiranje jugoslavenskog unitarizma (koji je u stvarnosti značio supremaciju srpsko-pravoslavnog stanovništva), postao omražen simbol ugnjetavanja među nesrpskim narodima Kraljevine. To je posebno bilo izraženo među pripadnicima nacionalističkih organizacija koje su zagovarale osamostaljenje nekih od pokrajina, čije su historijske granice i državnopravni subjektivitet izbrisani Aleksandrovim administrativnim reformama (formiranjem banovina). Pošto je u Kraljevini svako opoziciono političko djelovanje faktički zabranjeno, ove su organizacije smatrale da jedino sredstvo kojim se mogu izboriti za svoje ciljeve jeste primjena nasilja: sabotaže, diverzije i atentati, u nadi da će time ohrabriti stanovništvo i dovesti do općeg ustanka i revolucije protiv velikosrpskog režima. Atentat na kralja Aleksandra, organiziran u saradnji dvije nacionalističko-revolucionarne organizacije (hrvatskog pokreta “Ustaša” i makedonsko-bugarske VMRO), bio je vrhunac njihovog dotadašnjeg djelovanja.

PDF članka

Zavičaj

Srednjovjekovne nekropole u Paležnici Donjoj

Ago Mujkanović

Sažetak: U radu se daju podaci o dvije srednjovjekovne nekropole u trebavskom selu Paležnica Donja (opština Doboj). Jedna od njih, sa 8 oštećenih stećaka, evidentirana je ranije u “Arheološkom leksikonu BiH”, pod imenom “Madžarsko greblje”. Pored opisa današnjeg stanja lokaliteta, autor je ustanovio da se naziv Madžarsko greblje odnosi (i) na jedan drugi lokalitet u neposrednoj blizini, na kome su također ustanovljeni ostaci srednjovjekovnih nadgrobnika. Pored fragmenata stećaka, tu se nalaze grobovi označeni kamenim vijencem, te više desetina nadgrobnih stela. Ključne riječi: Srednjovjekovne nekropole, Donja Paležnica, Madžarsko greblje I, Madžarsko greblje II, stećci, grobovi sa kamenim vijencem, nadgrobne stele, srednji vijek, rano osmansko doba.

PDF članka

Poplave i bujice u Gračanici: uz nekoliko arhivskih fotografija

Priredili: mr. sc. Rusmir Djedović i Edin Šaković, prof.

Kroz svoju dugotrajnu, bogatu, a nerijetko i burnu povijest Gračanica je, zajedno sa svojom užom i širom okolinom, preživjela i mnoge velike prirodne nepogode i katastrofe: rušilačke olujne vjetrove, jak grad i teške zime, ljetne žege i suše, najezde raznih štetočina i epidemije zaraznih bolesti... Među svim tim nedaćama riječne bujice i poplave su kroz historiju bile dosta česte. Rijeka Sokoluša, starijim imenom Gračanica, ima izrazito bujičan tok, jednako kao i njene pritoke, uključujući i one koje Sokoluša prima na području samoga grada – Varoški potok, Japagu i riječicu Drijenču.

PDF članka

Likovi zavičaja: Ahmet Mahmutović, frontovac sa Sremskog fronta

Dr. sc. Omer Hamzić

Uvijek se rado prisjećam likova iz svog okruženja, koji su bili čitavog života predani nekoj ideji, koji su otišli i u mezar vjerujući u nju, premda je iščezla ili izhlapjela čak i prije njihove zrelosti. Jedan od takvih bio je i Ahmet Mahmutović, sin Huseina, rođen u Trnovcjma, Džakule, 8.4.1928. godine. Kao čovjek iz naroda, živio je za taj narod i radio sa tim narodom, vjerujući da ga može koliko-toliko popraviti nabolje ako ga politički uvjeri u pozitivne strane sistema kojem je i sam vjerno služio.

PDF članka

Neki doživljaji i sjećanja iz društveno-političke aktivnosti u poslijeratnom periodu

Uvodna napomena priređivača: Ovaj tekst odlučili smo objaviti kao dodatak prilogu “Ahmet Mahmutović – frontovac sa Sremskog fronta” u rubrici “Likovi zavičaja” u kojoj portretišemo istaknute likove iz lokalne sredine. U vidu zabilješki i crtica odštampan je običnom štampaćom mašinom na 23 stranice A4 formata pod naslovom “Neki doživljaji i sjećanja iz društveno-političke aktivnosti u poslijeratnom periodu”. Sačuvan je u dva primjerka u nesređenoj privatnoj zbirci dokumenata rahm. Ahmeta Mahmutovića, koja nam je, zahvaljujući ljubaznosti njegove supruge Rukije i rodice Aide stavljena na raspolaganje tokom pripreme ovog priloga. Na bilješkama stoji datum, novembar 1981. godine. Pisane su po sjećanju, ali sa dosta preciznim datumima, ličnostima itd. Nismo mogli odgonetnuti s kojim ciljem ih je autor ispisivao. Možda je ovo bio pokušaj pisanja nekog memoarskog štiva koje je, nažalost, ostalo samo u fragmentima. Ili odgovor nekim novim moćnicima, u čiju je nemilost bio pao kao “prevaziđen političar starog kova”. Odlučili smo da ga objavimo u autentičnom obliku, samo uz neophodne pravopisne intervencije, poštujući do kraja autorov način govora i stil pisanja. Radi lakšeg pregleda i “prohodnosti štiva” dodali smo samo redakcijske podnaslove za svaku bilješku i crticu.

PDF članka

Fragmenti iz historije gračaničkog sporta: istaknuti sportski radnici, zaljubljenici sporta i vjerni navijači

Emir Tihić

U do sada objavljenim prilozima u rubrici “Fragmenti iz historije gračaničkog sporta”, pisali smo o Gračanici kao gradu sporta, o uspjesima naših klubova, pojedinih sportista, sportskim događajima koji su obilježili značajne datume uspjeha naših sportista i o sportskim legendama koji su dali najveći doprinos afirmaciji ovog grada.

PDF članka

Riječ

Pjesnički krug “Gračaničkog glasnika”

PJESNICI IZ GRAČANICE

PDF članka

Osvrti, prikazi, recenzije

Esad Kurtović, Konj u srednjovjekovnoj Bosni, Univerzitet u Sarajevu, 2014.

Ova knjiga prvenstveno je namijenjena historičarima, pravnicima, ekonomistima, politolozima, filolozima, historičarima umjetnosti, dok je široj čitalačkoj publici, samo na prvi pogled, možda manje atraktivna. Preko konja, kao plemenite i, nadasve, korisne domaće životinje točak historije se brže i lakše okretao. Ovim svojim obimnim istraživanjem, autor je uspio da iz sasvim novog ugla posvjedoči o društvu srednjovjekovne Bosne. Zašto je knjiga interesantna ekonomistima? Služeći ljudima na raznim poljima i u svakodnevnom životu, u domaćinstvu i zajednici, konji su vrlo rano postali etalon vrijednosti, predmet međunarodnog i unutrašnjeg finansijskog prometa, oblik zaduživanja depozita i zaloga i sredstvo kojim se ostvarivala dobit.

Radovi, Knjiga XVII/3 (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija), Filozofski fakultet u Sarajevu, Sarajevo 2014, 509

Rezultati plodne istraživačke djelatnosti uposlenika i saradnika Filozofskog fakulteta u Sarajevu, odnosno Odsjeka za historiju, objelodanjeni su 2014. godine u okviru novog XVII broja eminentog časopisa Radovi Filozofskog fakulteta. Već ustaljena praksa dvogodišnjeg objavljivanja novih naučnih dostignuća, te prikaza i osvrta na tekuću historiografsku produkciju iz oblasti historije, historije umjetnosti i arheologije i ovoga puta se drži utvrđenih principa i kreće se duž utabanog kolosijeka ranijih brojeva Radova. Urednik ovog izdanja časopisa je bosanskohercegovački medievist Esad Kurtović, članovi redakcije i redakcionog odbora su uposlenici i saradnici Odsjeka za historiju, dok je sekretar redakcije i ovaj put Emir O. Filipović. I ovaj broj Radova je tradicionalno posvećen sjećanju na istaknute profesore Filozofskog fakulteta, ovoga puta na nedavno preminulog profesora Ibrahima Karabegovića (1931. – 2011.). U nastojanju da studentima prvog, drugog i trećeg ciklusa studija pružiti priliku studentima da svoje prve naučne korake ostvare upravo u časopisu njihove matične kuće i ovaj put je Redakcija imala puno razumijevanje za mlade istraživače i njihova naučna ostvarenja.

Dr. sc. Osman Jašarević, Alibi kao dokazno sredstvo u krivičnom postupku, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku, Kiseljak 2009.

Alibi u krivičnopravnoj praksi ima značajnu ulogu pri utvrđivanju stvarnog činjeničnog stanja i često ishod postupka zavisi od okolnosti da li je alibi osumnjičenog/optuženog potvrđen ili ne. Bez pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja, a samim time i ulaska u sferu alibija osumnjičenog/optuženog, ne možemo očekivati pravilnu i pravičnu presudu, niti zadovoljenje vječitog nastojanja da nedužna osoba ne bude osuđena.

Okrugli sto: “Godine razvoja i integracije–2000 godina od namjesništva Publija Kornelija Dolabele u provinciji Dalmaciji”, Filozofski fakultet, Udruženje za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa i drevnih i klasičnih civilizacija Bathinvs, Sarajevo, 14. – 15. 11. 2014.

Ovaj dvodnevni skup produkt je plodne saradnje Filozofskog fakulteta u Sarajevu i Udruženja za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa i drevnih i klasičnih civilizacija Bathinvs iz Sarajeva.

Tešanjski odgovor: odbrana 1992.-1995. i njene interpretacije. Amir Brka (prir.), Tešanj: Centar za kulturu i obrazovanje, 2014., 198 str.

Tokom rata za Bosnu i Hercegovinu nekoliko se gradova u našoj zemlji posebno iskazalo herojskim otporom agresoru. Jedan od tih gradova je i Tešanj. Danas, nažalost, umjesto da se primjer Tešnja uzima kao simbol pravednog suprotstavljanja zlu velikodržavnih ideologija, agresije, genocida i etničkog čišćenja – u našem javnom prostoru i u medijima dominiraju istupi, napisi i sadržaji kojima se na svaki mogući način pokušava kompromitirati i ocrniti uloga branitelja ovoga grada i njegove okoline, što se posebno intenziviralo u posljednjih nekoliko godina. Potpuno svjesni da se tu ne radi samo o historijskom negacionizmu i krivotvorenju povijesnih činjenica, već i o pokušaju “sigurnosno-političke destabilizacije unutarnjih odnosa na tešanjskom prostoru u sadašnjem i budućem vremenu”, Tešnjaci su na neutemeljene optužbe, klevete i krivotvorine odgovorili i ovom knjigom, zbornikom od ukupno trinaest radova koje potpisuju ugledne i stručne osobe, najvećim dijelom organizatori odbrane i nosioci ključnih vojnih i civilnih funkcija u ratnom periodu.

PDF članka

Listovi...

Listovi gračaničkog kalendara (od 15. 5. do 1. 11. 2014.)

Dr. sc. Omer Hamzić

15. 5. 2014.
Katastrofalne poplave: gračanički kraj pretrpio veliku štetu

Usljed obilnih kišnih padavina, znatan dio sjevernog dijela Bosne i Hercegovine 14. i 15. maja su zahvatile nezapamćene poplave, koje su trajale nekoliko narednih dana. Iz svojih korita izlile su se rijeke Krivaja, Usora, Spreča, Bosna i Sava, sa svim svojim većim i manjim pritokama, potopivši brojna naselja i gradove. Posebno su stradali dio Žepča, te najveći dijelovi Maglaja i Doboja, gdje je voda dosezala do prvih spratova stambenih zgrada. Uslijed probijanja nasipa najveći broj gradova i sela Bosanske Posavine i Semberije se danima nalazio pod vodom (Modriča, Odžak, Šamac, Domaljevac, Orašje, Brčko i Bijeljina). Potpuno je uništena ljetina i više od polovine stočnog fonda. Danima su plutali leševi uginulih životinja po potopljenim stambenim naseljima u tom području.

PDF članka

Dodatak

Glosar novih autora

PDF članka

[toggle title="English"]

The 100th anniversary of the First World War - A view from the divided (Dayton) Bosnia and Herzegovina
Doc. dr. Omer Hamzić

“The Bosnian spring” – Two-three months later
Zlatko Dukić, knjiž.

The February protests: A bleak picture of the Bosniac society today
Edin Šaković, prof.

The Sarajevo assassination – the spark which ignited the world
Prof. dr. Zijad Šehić

Life in the background of the Great War: some measures of the regime in Bosnia and Herzegovina (1915 – 1918)
Mina Kujović, prof.

Court proceedings in civil courts: reactions on the Sarajevo assassination
Benjamina Londrc, dipl. iur.

War invalids from the Gračanica area (1914-1918)
Edin Šaković, prof.

The Sarajevo assassination and the First World War in the funds and collections of the National Archive of Bosnia and Herzegovina
Mina Kujović, prof.

Fragments of the unpublished “Notes” of Mihail Hadžistević about the days as a hostage and after that, in prison under the accusation of “high treason” 1914-1916.
Dr. Vojin Hadžistević

From old photo albums of Gračanica: Several photographs of the First World War

Hadži Avdaga Prohić (1872 – 1939) – Fullness of a time
Rejhan Prohić

The population of Gračanica in the light of the newest census data
Mr. sc. Damir Džafić

Fragments from the sports history of Gračanica: The contact of top
sport aces with athletes and sport workers of Gračanica
Emir Tihić

Homeland characters: Ekrem Durić from the 1st Proleterian division
Doc. dr. Omer Hamzić

An episode from 1918: Supressing the transgression of
Islamic moral regulations in Gračanica
Edin Šaković, prof.

Everyday life in Bosnia and Herzegovina on the photos of Františeko Franjo Topić – a few years before the onset of World War I
Mr. sc. Lebiba Džeko

Some historical notes on the novella “K. und K. goveda” by Hasan Kikić
Edin Šaković, prof., dr. sc. Omer Hamzić

From the pages of the book of recollections of Pero Blašković:
The tale of the Third Bosnian and Herzegovinian regiment in the Great War
Sadik Šehić

The museum setting “Sarajevo 1878. – 1918.”
Mevlida Serdarević, dipl. iur.

The native-music band “Đemići” from Tutnjevac near Srebrenik
Mr. sc. Rusmir Djedović, Mr. sc. Abdullah Arifović

Reviews, surveys and critiques

Pages from the Gračanica calendar (November 2013. – May 2014.)
Doc. dr. Omer Hamzić

Appendix
For the “Gračanički glasnik” this promotion is more than a promotion
Doc. dr. Omer Hamzić

About the statecraft activity of Alija Izetbegović in complex international circumstances
Mr. sc. Emir Hadžikadunić

"Izetbegovic’s inheritance and his political and national philosophy are not just historical symbols but a concrete guide…”
Prof. dr. Zlatko Hasanbegović

Glossary of new authors

[/toggle]

povodom

Povodom stote godišnjice Prvog svjetskog rata – jedan pogled iz podijeljene (dejtonske) Bosne i Hercegovine

Doc. dr. Omer Hamzić

GG37 KORICE3Atentat u Sarajevu, 1914. godine, njegovi uzroci i posljedice, te Prvi svjetski rat u cjelini–i danas pobuđuju istu pažnju i “proizvode” različite percepcije i poglede sa istih pozicija i suprotstavljenih “rovova” nekad zaraćenih strana kao i u vrijeme ili neposredno poslije tih velikih historijskih događaja, što bi rekli historičari – dugog trajanja. Pitanje osude ili krivice za taj rat nikada se nije ni postavilo isključivo kao pitanje ili problem historije kao nauke, već je uvijek “zamagljivano” velikim ili malim, svjetskim, evropskim ili lokalnim nacionalnim politikama...Ni stotinu godina kasnije mnogi historijski vjetrovi koji su pustošili ovim prostorima, uključujući još jedan mnogo gori svjetski rat i krvavi raspad socijalističke Jugoslavije, krajem 20. stoljeća – nisu odagnali te magle i magluštine, već naprotiv – navukli su još više tame i pomrčine u kojoj se teško raspoznaje šta je historijska istina, a šta historijska laž. Sarajevski atentat i danas služi za raspirivanje novih razmirica i sporova, na Balkanu i prostoru bivše Jugoslavije, posebno. Svako nastupa sa svojih nacionalnih i političkih pozicija, najčešće sa manjkom historijskih činjenica i viškom pomiješanih stereotipa i emocija. Odveć pregrijane polemike oko povoda i uzroka Prvog svjetskog rata nailaze na poseban odjek u jednom duboko podijeljenom društvu kakvo je bosansko.

PDF članka

teme

“Bosansko proljeće” – dva-tri mjeseca kasnije

Zlatko Dukić, knjiž. 

(ILI: Kako su tvorci i učesnici “bosanskog proljeća” s početka ovogodišnjeg februara, ipak mnogo bolje znali protiv koga i čega su, nego za šta su i kako će to ostvariti – pa je rezultat više nego mršav, vidljiv samo u smjeni bivše Vlade Tuzlanskog kantona i izboru nove, tvrdi se ekspertske, dok je u svim drugim slučajevima – Sarajevo, Zenica, Mostar, Bihać itd. – sve ostalo po starom, čak su mete nezadovoljstva, oličene u političkim i stranačkim elitama od lokalnog do najvišeg nivoa, ojačale, prestrojile se i, praktično, iz cijele gužve izašle neokrznute, pa mirnije čekaju izborni oktobar)

PDF članka

Februarske demonstracije: sumorna slika bošnjačkog društva danas

Edin Šaković, prof.

U trenutku dok ovo pišem, navršavaju se skoro tri puna mjeseca od nasilnih demonstracija koje su potresle poslijeratnu Bosnu i Hercegovinu. O samim demonstracijama, njihovim uzrocima, povodima, značenju i mogućim posljedicama – o svemu tome se nadugačko i naširoko pisalo i javno govorilo, sa različitih aspekata i iz različitih perspektiva. Ipak, u najvećem broju slučajeva, demonstracije se promatraju kao socijalni bunt, izraz nezadovoljstva građana stanjem u zemlji, štaviše – kao nekakva “narodna revolucija”. Ocjenjuju se pozitivnim, a svaki pokušaj da se ta dešavanja sagledaju iz nešto drugačijeg kuta, možda malo dublje u pogledu uzroka i posljedica, doživljava se politički nekorektnim. Ništa čudno, jer našim javnim prostorom dominiraju samoproklamirani borci za socijalna prava, različiti salonski revolucionari, wannabe-ljevičari i liberali svih mogućih pravaca i frakcija, u biti postkomunistička društvena elita transformirana od nekadašnje komunističke, koja je već odavno ostvarila ono što talijanski marksistički filozof Antonio Gramsci naziva kulturnom hegemonijom, određujući sistem vrijednosti i poželjne ideje i norme.

PDF članka

prošlost

Sarajevski atentat – varnica koja je zapalila svijet

Prof. dr. Zijad Šehić

U članku autor razmatra historijske pretpostavke Sarajevskog atentata, stavljajući u središte razmatranja procese koji su imali ključnu ulogu na političku scenu Jugoistočne Evrope. Posebnu pažnju autor je posvetio kontekstu međunarodne diplomatije, javnom i tajnom aspektu nacionalnih težnji, te metodama njihove realizacije. Značajna pažnja je posvećena posljedicama atentata, kao i njegovoj percepciji u jugoslavenskoj državi i nakon njenog raspada.

PDF članka

Život u pozadini velikog rata: neke mjere režima u Bosni i Hercegovini (1915. – 1918.)

Mina Kujović, prof.

ako su u periodu Prvog svjetskog rata (1914. – 1918.) velika ratna bojišta bila van granica Bosne i Hercegovine, ipak su ratne prilike u zemlji obilježene golemim ljudskim i materijalnim gubicima i štetama. Treća i četvrta ratna godina najviše su zapamćene po velikoj gladi koja je uslijedila zbog posustale ratne privrede, sušnih godina i velikih špekulacija oko raspodjela životnih namirnica stanovništvu. Od gadi su najviše umirale starije osobe i djeca do 10 godina starosti. Prema instrukcijama iz Beča, predstavnici državne uprave su nastojali koliko-toliko olakšati i ublažiti svakodnevne tegobe, poduzimajući određene mjere putem svojih posebnih ureda u unutrašnjosti zemlje. Neke od tih mjera imale su veliki odjek u narodu, ali nisu bitno poboljšale opće prilike u zemlji. Za ilustraciju tog stanja, u ovom prilogu opširnije govorimo o organiziranju raspodjele raspoloživih živežnih namirnica i drugih deficitarnih roba stanovništvu putem novoosnovanih vladinih ureda, zatim o organiziranom zbrinjavanju, odnosno izmještanju djece iz Bosne na prehranu i zimovanje u Slavoniju i o jednoj žalbi zbog mahinacija oko otkupa bakrenog posuđa koja je naišla na poseban “odjek” u Vladi.

PDF članka

Sudski procesi pred civilnim sudovima: reakcije na Sarajevski atentat

Benjamina Londrc, dipl. iur.

Tumačenja Sarajevskog atentata kroz jedno stoljeće odvijala su se iz različitih uglova. Bez obzira da li je to bilo tumačenje historičara, pravnika ili naučnika nekog drugog profila, prizvuk politike i planova velikih sila sa kojima su događaji u Bosni i Hercegovini neumitno povezani, uvijek je bio okvir sagledavanja u tim radovima. U ovom prilogu predstavljeni su sudski postupci kod civilnih sudova, vođeni protiv građana Bosne i Hercegovine optuživanih za reakcije i činidbe kojima su iskazivali svoje mišljenje o Atentatu. Cilj autora je da se, bez namjere da se Sarajevski atentat objašnjava, tumači ili kategoriše na neki način, obradom ovih do sada neobjavljenih dokumenata, stvori slika o pravnom sistemu Monarhije, tj. pravnom položaju bh građana, te da se prikaže atmosfera nakon Atentata, kroz doživljaje i reakcije ljudi u više gradova u Bosni i Hercegovini. Od 636 slučajeva koji su se vodili pred okružnim i vojnim sudovima, ovdje je obrađen 81. Razvrstani su prema sjedištima okružnih i vojnih sudova, dok su rezultati predstavljeni u sistematizaciji prema članovima Uredbe zemaljskog poglavara za Bosnu i Hercegovinu i vojnog inspektora u Sarajevu o krivično-vojnoj nadležnosti u civilnim postupcima od 26. jula 1914.

PDF članka

Ratni invalidi sa gračaničkog područja (1914.-1918.)

Edin Šaković, prof.

Ljudski gubici i stradanja u vrijeme Prvog svjetskog rata na širem području Gračanice i njene okoline slabo su istraženi i proučeni, a većina izvora je izgubljena ili teško dostupna. Do sada je objavljen svega jedan djelomičan popis poginulih vojnika iz Gračanice, na osnovu podataka iz jedne stare matične knjige umrlih, sačuvane u Medžlisu Islamske zajednice Gračanica. Matična knjiga se odnosi samo na muslimansko stanovništvo i na uže područje grada, odnosno područje nekadašnjeg gračaničkog džemata, a podaci o poginulim vojnicima u nju su upisivani na osnovu dopisa primljenih od nadležnih vojnih organa; imam-matičar je u rubriku “Uzrok smrti” upisivao “poginuo u ratu” ili “umro u vojsci”, uz broj dopisa, a ponegdje je dodavao i mjesto smrti, npr. “16. špitalj” (špitalj = vojna bolnica) i sl. U spomenutoj matičnoj knjizi umrlih upisano je ukupno 46 Gračanlija muslimanske vjere koji su poginuli ili umrli kao vojnici. Nema sumnje, kada se pridoda seosko područje ondašnjeg gračaničkog kotara, taj broj je bio osjetno veći.

PDF članka

građa

Sarajevski atentat i Prvi svjetski rat u fondovima i zbirkama arhiva Bosne i Hercegovine

Mina Kujović, prof.

Ubistvo austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegove supruge 28. juna 1914. godine, u historiji poznato kao Sarajevski atentat, poslužio je kao povod za izbijanje Prvog svjetskog rata. U prilogu donosimo pregled arhivske građe koja se odnosi na događanja u Sarajevu u junu i julu 1914. godine i na ratna dešavanja koja su nakon toga uslijedila, a koja se čuva, odnosno koja je čuvana u Arhivu Bosne i Hercegovine.

PDF članka

Fragmenti iz neobjavljenih “Bilješki” Mihaila Hadžistevića o danima u taocima, a potom u zatvoru pod optužbom za “veleizdaju” 1914-1916.

Dr. Vojin Hadžistević

U ovom broju “Gračaničkog glasnika” prenosimo dijelove iz dnevničko-memoraskog djela Mihajla Hadžistevića iz Gračanice, koji je u vrijeme Prvog svjetskog rata hapšen i suđen u poznatom Veleizdajničkom procesu u Banja Luci, 1915. i 1916. godine. Njih je, pod gornjim naslovom, priredio dr. Vojin Hadžistević, jedan od Mihailovih potomaka, dugogodišnji djelatnik Instituta društvenih nauka u Beogradu, te ih izložio na međunarodnom naučnom skupu posvećenom Veleizdajničkom procesu, održanom u Banja Luci od 25. do 27. IX. 1986. godine. To izlaganje je naredne godine objavljeno u posebnom zborniku. Uz obimne izvode memoarsko-dnevničkih zapisa Mihaila Hadžistevića, priređivač dr. Vojin Hadžistević je napisao uvodne napomene, te Bilješku o autoru “Bilješki”, odnosno biografiju Mihaila Hadžistevića.

PDF članka

Iz starih gračaničkih albuma: nekoliko fotografija iz Prvog svjetskog rata

U ovom broju “Gračaničkog glasnika”, posvećenom obilježavanju stogodišnjice početka Prvog svjetskog rata, objavljujemo i nekoliko starih fotografija koje potiču iz razdoblja 1914.-1918. godina.

PDF članka

zavičaj

Hadži Avdaga Prohić (1872.-1939.) - rizaluk jednog vremena

Rejhan Prohić

Ubistvo austrougarskog prestolonasljednika nadvojvode Franza Ferdinanda i njegove supruge 28. juna 1914. godine bilo je vrhunac djelovanja velikosrpskih nacionalista u Bosni i Hercegovini protiv austrougarske vlasti. Taj događaj je pokrenuo lavinu nezadovoljstva i antisrpskih osjećaja, a nakon objave rata Srbiji (mjesec dana kasnije) Srbi su kao sumnjiv i nepouzdan element izloženi državnoj represiji. To je, svakako, imalo odraza i u Gračanici, gdje je veći broj uglednijih Srba hapšen i odvođen u taoce, a neki su kasnije, zbog svog ranijeg nacionalističkog djelovanja, izvođeni i pred sud. U to vrijeme vlasti su strahovale i od većih pobuna domaćeg srpskog stanovništva, što je potaknulo nastanak mjesnih milicija nazvanih Shutzkorps, u narodu poznatijih kao šuckor ili šuckori. U nekim dijelovima naše zemlje šuckori su učestvovali i u represiji protiv Srba, zbog čega je ova formacija poslije rata, u novoj državi u kojoj su Srbi ostvarivali dominaciju, došla na veoma loš glas. Ipak, u šuckoru je bilo uglednijih i poštenih ljudi, koji su u tim vremenima očuvali ljudskost i obraz, pomažući nevine i štiteći ih od progona. Jedan od takvih je bio i Avdaga Prohić, poznati gračanički trgovac, koji je svojim djelovanjem u privrednom, političkom, društvenom i javnom životu ostavio značajnog traga u historiji Gračanice u prvoj polovini 20. vijeka.

PDF članka

Stanovništvo Gračanice u svjetlu najnovijih popisnih podataka

Mr. sc. Damir Džafić

U radu su, temeljem preliminarnih rezultata popisa, analizirana neka od obilježja stanovništva općine Gračanica 2013. godine (broj stanovnika, broj i prosječna veličina domaćinstava), te je izvršena komparacija sa popisnim podacima iz 1991. godine, kao i komparacija sa drugim područjima BiH.

PDF članka

Fragmenti iz historije gračaničkog sporta: vrhunski sportski asovi u kontaktima sa sportistima i sportskim radnicima Gračanice

Emir Tihić

Gračanica, relativno manji grad u Bosni i Hercegovini, ima dugu i uspješnu tradiciju u mnogim oblastima života: nauci, kulturi, maloj privredi i sportu. Dala je mnogo značajnih ličnosti – privrednika, inženjera, doktora nauka, umjetnika i drugih koji su postizali natprosječne rezultate u svojim zanimanjima i strukama. Ipak, moramo biti objektivni, pa istaći da su najveći doprinos u popularizaciji Gračanice u Bosni i Hercegovini, bivšoj državi Jugoslaviji i u mnogim gradovima Evrope dali sportisti ovoga grada. Sportski klubovi Gračanice plasirali su se u najviši rang takmičenja na nivou drugih saveznih liga u bivšoj državi Jugoslaviji i u premijer lige u državi Bosni i Hercegovini. Najuspješniji sportisti Gračanice nastupali su u većim klubovima, ali je činjenica da su mnogi imali priliku da igraju sportske susrete u Gračanici ili van Gračanice sa ekipama u kojima su nastupali vrhunski svjetski asovi, osvajači medalja sa svjetskih. evropskih i olimpijskih igara.

PDF članka

Likovi zavičaja: Ekrem Durić iz Prve proleterske

Doc. dr. Omer Hamzić

Bio je među prvim bosanskim muslimanima koji su stupili u redove Prve proleterske brigade, nepuna tri mjeseca nakon njenog formiranja, “u malom bosanskom gradiću Rudom, 22. decembra, 1941. godine”. Kao osnovci iz generacije pedesetih (dakako, onog vijeka) taj smo datum slavili kao Dan armije, s “titovkama” na glavi, s pionirskim maramama oko vrata i s ushićenjem u srcu, deklamujući: “Stupaj, slavne zastave razvij, ponosna čelična zbita…” U tom đačkom stroju, kao “pioniri maleni”, mi smo bili “vojska prava” i čvrsto vjerovali da smo Titovi, a Tito naš… U jednoj od takvih prigoda, s početka šezdesetih, čini mi se da je bio Dan armije, prvi puta sam vidio Ekrema Durića u uniformi visokog oficira JNA… Mi smo već puno znali o Prvoj proleterskoj… partizanskoj legendi…iz udžbenika, filmova, stripova, ali prvi puta nam se tada ukazala prilika da vidimo i razgovaramo sa jednim proleterom “uživo” i to–iz našeg grada. S divljenjem, otvorenih usta gutali smo svaku njegovu riječ… Nije to šala. Njega i njegove drugove u partizane je primio lično vrhovni komandant Josip Broz Tito… Mnogo puta kasnije, u drugačijim prigodama i sasvim drugim okolnostima, susretao sam se sa Ekremom Durićem i mnogo puta slušao tu istu priču… Nekad u opširnijoj, nekad u skraćenoj verziji. Meni je ipak najbolja bila ona koju sam prvi put slušao dalekih šezdesetih, s pionirskom maramom oko vrata, kao đak Osnovne škole “Mitar Trifunović – Učo” (sada je to Druga osnovna škola) u Gračanici...

PDF članka

Jedna epizoda iz 1918. godine: suzbijanje kršenja islamskih moralnih propisa u Gračanici

Edin Šaković, prof.

Na osnovu dokumenata Kotarskog vakufskog povjerenstva Gračanica u radu se govori o djelovanju “Odbora za čuvanje morala u islamskom elementu”, formiranog na osnovu okružnice reisu-l-uleme u proljeće 1918. godine. Osobe koje su javno kršile islamske moralne propise i na taj način, kako stoji u dokumentima, uznemiravale ostale muslimane i izazivali njihovo ogorčenje, prijavljivane su organima Islamske zajednice, koje su od vlasti tražili da se prijestupnici kazne. Sve navedeno je potrebno promotriti i u kontekstu završnice Prvog svjetskog rata, kada je uslijed ratnih nedaća i krize i osjetljivost na slične postupke vjerovatno bila znatno veća nego inače.

PDF članka

riječ

Svakodnevni život u Bosni i Hercegovini na fotografijama Františeka Franje Topiča – nekoliko godina prije početka Prvog svjetskog rata

Mr. sc. Lebiba Džeko

O svakodnevnom životu ljudi u Bosni i Hercegovini na početku XX stoljeća postoje brojna svjedočanstva. Bilo da je riječ o putopisima velikog broja putopisaca koji su opisivali život ljudi i izgled zemlje ili brojnim naučnim i stručnim radovima koji se odnose na gotovo sve aspekte života ljudi na ovom područiju, mi danas raspolažemo velikim brojem podataka o tome kako se živjelo u Bosni i Hercegovini neposredno prije početka Prvog svjetskog rata. Veoma značajna svjedočanstva o vremenu i ljudima dobili smo i uvidom u izvjestan broj fotografija koje su snimljene početkom XX stoljeća u Bosni i Hercegovini. Velika kolekcija fotografija na staklenim negativima, oko 5000 komada, koje su nastale u XIX i početkom XX stoljeća danas se čuva u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine i to u Odjeljenju za etnologiju, Odjeljenju za arheologiju i Odjeljenju za prirodne nauke. Fotografije su tematski podijeljene i na njima su predstavljene različite teme od arheoloških lokaliteta, do ljudi u svakodnevnom životu, njihovih nošnji, običaja i sl. Često se kaže da fotografija može nekada dati više podataka od riječi, u što smo se mogli uvjeriti mnogo puta razgledajući stare i požutjele fotografije na raznim izložbama ili privatnim kolekcijama.

PDF članka

Neke historijske bilješke uz pripovijetku “K. und K. goveda” Hasana Kikića

Edin Šaković, prof., dr. sc. Omer Hamzić

Zbirka priča “Provincija u pozadini” umjetnički je najuspjelije djelo u kratkoj, ali plodnoj književnoj biografiji Hasana Kikića, predstavnika mlađe generacije društveno angažiranih književnika u razdoblju između dva svjetska rata i jednog od najvećih talenata među bošnjačkim piscima tog doba. Unutar ove zbirke, pak, najuspjelijom se smatra pripovijetka “K. und K. goveda”, zasnovana na autobiografskim elementima, odnosno iskustvu samog autora i doživljajima iz njegova djetinjstva. U njoj Kikić pripovijeda o skupini dječaka iz siromašnih porodica, koji su od vlasti “mobilisani” da gone rekvirirana goveda iz Gradačca u neimenovani vojni logor, 49 kilometara daleko. Radnja pripovijetke započinje u jesen 1917. godine i traje sve do kraja rata, dakle odvija se u vrijeme kada su se glad, neimaština, bijeda i druge posljedice Prvog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini, toj “provinciji u pozadini”, najviše osjećale.

PDF članka

Sa stranica knjige sjećanja generala Pere Blaškovića: priča o Trećoj bosasansko-hercegovačkoj regimenti u Velikom ratu

Sadik Šehić

Prošlo je skoro cijelo stoljeće od izlaska iz štampe brošure “BH-3”, izdavač regimenta austrougarske vojske BH-3 (izašla 1917. godine), autora Pere Blaškovića, prvog komandanta BH-3 regimente, carskog i kraljevskog kapetana rodom iz Karlovca, a poslije rata pojavit će se i druga knjiga, pod naslovom “Sa Bošnjacima u svjetskom ratu” (štampana 1939. godine u Beogradu). Obje ove knjige su u tuzlanskom kraju i Bosni i Hercegovini svojevremeno pobudile veliko zanimanje. To su djela posvećena životu i sudbinama Bošnjaka ratnika koji su učestvovali u mnogim bitkama za vrijeme Prvog svjetskog rata pod zastavom Austro-Ugarske Monarhije. Njihov autor je rat proveo, uglavnom, na bojišnici, za razliku od mnogih oficira svoga ranga, pa je lično preživio njegove strahote i besmisao, o čemu je najviše i pisao u svojim knjigama. Inače, nosilac je više ratnih odlikovanja Monarhije. Osim vlastitih ratnih bilješki, bio je u posjedu službenih dnevnika i drugih dokumenata koji su mu poslužili kao građa za pisanje spomenutih knjiga, koje se danas mogu naći samo kod rijetkih pojedinaca ili u malom broju biblioteka kao rariteti.

PDF članka

Muzejska postavka “Sarajevo 1878. -1918.”

Mevlida Serdarević, dipl. iur.

U radu se obrađuje način realizacije nove izložbene postavke depandansa Muzeja Sarajeva nazvane “Sarajevo 1878. – 1918.”, kao nastavka nekadašnjeg Muzeja “Mlade Bosne”. U njoj se daje prikaz ne samo Sarajevskog atentata, već i novih društvenih, političkih i kulturnih kretanja tokom austrougarske uprave. Diskretno se ukazuje i na postepene promjene u prihvatanju i percepciji nove vlasti od strane domaćeg stanovništva. Uz osnovne podatke o sadržaju te nove postavke, u prilogu su obrazloženi i osnovni principi na kojima je zasnovan njen koncept.

PDF članka

Izvorna grupa Đemići iz Tutnjevca kod Srebrenika

Mr. sc. Rusmir Djedović, Mr. sc. Abdullah Arifović

Područje Srebrenika jedno je od tradicionalnih središta razvoja izvorne muzike sjeveroistočne Bosne. Jedna od najvažnijih izvornih grupa sa tog područja su Đemići iz Tutnjevca. Muzička i pjevačka tradicija tutnjevačke porodice Aljića, u narodu zvanih Đemići, od Drugog svjetskog rata je artikulisana kroz izvornu grupu Đemići. Činili su je braća Ađul i Sejdo Aljić, kojima se nešto kasnije priključuje Sejdin sin Halil. Svoju gramofonsku ploču sa izvornom muzikom grupa Đemići snima 1971. godine, odmah poslije najstarijih ploča ove vrste tradicionalne muzike sjeveroistočne Bosne. Porodična tradicija izvođenja izvorne muzike je nastavljena sve do najnovijeg vremena.

PDF članka

Prikazi, osvrti, recenzije

Grupa autora, Treći korpus Armije Bosne i Hercegovine (1992.-1995.), Savez ratnih vojnih invalida Zeničko-dobojskog kantona, Zenica 2014.

Istraživati, analizirati i “opisivati” savremene historijske procese veoma je teška i složena zadaća. Još ako ti procesi nisu završeni kao što je slučaj sa bosanskohercegovačkom ratnom pričom, ta zadaća postaje mnogo teža, ponekad i “nemoguća misija”. Po nekim svojim bitnim specifičnostima savremena historiografija znatno se razlikuje u odnosu na onu koja se bavi ranijim razdobljima–i po dostupnosti i količini izvora i po načinu interpretacije, selektiranju i odabiru karakterističnih pojava i ključnih događaja. Pitanje vremenske distance, koliko god ga relativizirali u poplavi savremenih medija i komunikacija, neizbježno nam se nameće u svakom ozbiljnom promišljanju, opisivanju i tumačenju bliske nam prošlosti. Za razliku od historiografije koja se bavi ranijim razdobljima, a koja “pati” od nedostatka izvora, historiografija savremenog doba, opet–”pati” od viška tih izvora. Snalaženje u nepreglednoj šumi podataka, selektiranje i izbor relevantnih izvora i dokumenata koji nam stoje na raspolaganju, isto tako, složen je i odgovoran posao kao i potraga za rijetkim, zaturenim ili zauvijek izgubljenim izvorima za neka starija historijska razdoblja.

Dr. Izet Šabotić, Agrarne prilike u Bosanskom ejaletu (1839.-1878.), arhiv tk, Tuzla, 2013.

Pred čitaocima, u prvom redu onima koji se interesiraju za prošlost Bosne i Hercegovine u vrijeme kad je ona bila u sastavu ogromnog Osmanskog carstva, predstavljena je monografija dr.Izeta Šabotića, Agrarne prilike u Bosanskom ejaletu (1839.-1878.). Tuzla, 2013. Autor je poznati naučni radnik u krugu historičara, ali i u krugu arhivista, kojima se već predstavio mnogim zapaženim naučnim radovima. Ovom monografijom je još više pokazao da se od njega u sljedećem razdoblju može očekivati više sličnih monografija čime će se saznanja o minulom historijskom razdoblju više saznavati i to u jednom stručnom kontinuitetu. Ja sam pažljivo pročitao monografiju i o njoj mogu dati ovaj sud.

Zlatko Dukić, Nemam naslov, NUB “Derviš Sušić”, Tuzla 2013.

Dakako, mada je riječ o autobiografskoj knjizi, nije riječ o tek memoarskoj literaturi koja bi donosila sjećanja Zlatka Dukića, kao publicistički odraz života i svijeta. Riječ je o književnom tekstu, sasvim bliskom upravo onoj knjizi sa kojom je pokucao na vrata redakcije i književnosti, a koja je objavljena prije skoro 25 godina pod naslovom Otkud ja u pola dva. Bila je to autobiografska knjiga par exellance pisana s mnogo duha, smisla za humor koji Dukiću i inače nije stran, ponekad sarkastično i cinično u maniru žanr romana koji je u nas pisao Mile Stanković: Put na more.

Admir Mulaosmanović, Iskušenje opstanka – Izetbegovićevih deset godina 1990.-2000, Dobra knjiga, Sarajevo, 2013.

Pisati o državnicima čije je djelovanje najneposrednije utjecalo na prilike u kojim živimo, na postojeću državnu i društvenu stvarnost, iznimno je zahtjevno i nezahvalno. Kad je Alija Izetbegović u pitanju, cijelu stvar dodatno komplicira opseg kontroverzi koje su se, s razlogom ili ne, plele i još uvijek pletu oko njegove ličnosti. Ipak, postavlja se pitanje: zašto je Izetbegović, premda se zalagao i borio za neupitne političke, civilizacijske i ljudske vrijednosti, čak i među dobronamjernim ljudima–a o političkim protivnicima da i ne govorimo–nerijetko bio predmet kritike upitne zasnovanosti, nerazumijevanja i osporavanja. Temeljna činjenica koja mnogima predstavlja smetnju u pokušajima objektivnog razumijevanja Alije Izetbegovića i njegove politike jeste njegova nekonvencionalnost i atipičnost kao političara. Njegov političko-državnički angažman, ako nije bio neposredni izraz njegovih duhovnih opredjeljenja i životne filozofije, onda se sigurno na njih veoma tijesno naslanjao, čineći, u svojoj osnovi, vanjsku sastavnicu jedinstvenog pojavnog lika Alije Izetbegovića.

Esad Kurtović, Vlasi Bobani, Društvo za proučavanje srednjovjekovne Bosanske historije, Sarajevo, 2012.

Čime je jedan natpis sa stećka obilježio pojavu takve snage da bi je historija zabilježila, a čime likovi sa stećka i njihovi nasljednici krče prepoznatljiv put, da bi ga historičari i danas proučavali i preko njihovog primjera osvjetljavali vlašku tematiku uopšte? Saznaćemo u knjizi Vlasi Bobani, autora Esada Kurtovića, koja niče iz klica neobjavljene arhivske građe, razvija se kroz grane dvije porodice, kroz listove njihovih potomaka; sazrijeva u plodove saznanja o življenju vlaha Bobana. Kroz niz konkretnih primjera slažu se sitne kockice i stvara raznobojni mozaik koji oslikava ne samo društvene odnose među vlasima, nego i iznenađujuće slike pljački i postupaka pljačkaša, suđenja i svjedočenja, svirača i zabavljanja... Od porijekla imena vlaha Bobana, preko pregleda teritorija na kojem su živjeli u okviru jednog vijeka, pratimo preplitanje njihovog imena sa nazivom jednog šireg područja Hercegovine.

Glasnik arhivâ i Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine, XLIII, 2013.

Glasnik Arhivâ i Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine je jedna od najstarijih i najuglednijih naučnih i stručnih periodičnih publikacija koje izlaze u Bosni i Hercegovini, pokrenuta je još davne 1961. godine, pod imenom Glasnik Arhiva i Društva arhivskih radnika BiH. Novo godište ovog časopisa donosi tridesetak stručnih radova, priloga, članaka i osvrta, razvrstanih u četiri rubrike: I. Arhivistika i arhivska struka, II. Iz građe, III. Prikazi i IV. Vijesti. Izdavanje novog broja ovog časopisa prati još jedan iznimno važan događaj za arhivsku struku u našoj zemlji, a to je organizacija Drugog kongresa arhivskih radnika Bosne i Hercegovine (održan u Bihaću, u junu 2013. godine), na kome su tretirana dva pitanja od ključne važnosti za uspješno funkcionisanje arhivske struke danas: Arhivi, politika i tranzicija, te Arhivi i informacijsko okruženje.

Zijad Šehić, Eksperiment u svjetskoj laboratoriji Bosna, Dobra knjiga, Sarajevo, 2013.

Razumijevanje ratova u razdoblju od 1991. do 1995. teško je sagledati i tumačiti. Historija je proces koji ima svoj ritam događanja i svoj ritam kristalizacije. Vođeni željom da zabilježe svoje viđenje, već dvadesetak godina nastaju naučni radovi, autobiografska i memoarska bilježenja, domaće i strane analize. Ovaj period za historiju predstavlja jako kratko vrijeme, za jednu generaciju koja je preživjela rat, emocije su još uvijek prisutne kao temperatura u tijelu vulkana. Iz potrebe da se sačuva sjećanje na prošlost, samo na osnovu vjerodostojnih činjenica i stručno utemeljenih gledanja, u ovom slučaju iz jednog posebnog ugla–analizirajući međunarodnu diplomatiju–nastalo je jedinstveno historijsko štivo, koje je njegov autor, prof. dr. Zijad Šehić, podario čitaocima u knjizi znakovitog naslova „Eksperiment u svjetskoj laboratoriji Bosna“.

Mensur Kustura i Edis Bajić, Civilno društvo, ljudska prava i demokratija“, OFF-SET, Tuzla, 2014.

Knjiga prof. dr. Mensura Kusture i Edisa Bajića „Civilno društvo, ljudska prava i demokratija“ neće biti samo jedna od mnogih koje ste imali priliku da pročitate i odložite na policu, već će svako od nas u njoj naći odgovore na niz socioloških pitanja, dobiti pregledan uvid tumačenja civilnog društva u različitim postmodernim sociološkim teorijama, te se upoznati sa jednim novim pristupom prema analitičkim problemima civilnog društva.

Kemal Ljevaković, Rječnik tešanjskoga kraja, Opća biblioteka Tešanj, 2014.

Sljedstveno neporecivoj sentenci filosofa fenomenologa Martina Heidegera da je jezik čovjekova kuća bitka, razumijevamo i kako je u najvećoj mogućoj mjeri čovjek sazdan svojim jezikom i od jezika kao sistema zvučno oblikovanih formi, tj. riječi i njihovoga značenja. Otuda i vječna nedoumica zbog toga što god da kažemo, nismo to uspjeli reći kako želimo i uvijek smo rekli nešto što uopće nismo namjeravali. Čovjekov odnos prema jeziku nije moguće dovesti do suvisloga kraja iz više razloga, ali ponajprije zbog toga što jezik postoji već dugo prije nas i što nastavlja postojati i pošto nas više ne bude.

Zemlje antičkog Ilirika prije i poslije izdavanja Milanskog edikta. Zbornik radova. Sarajevo: Filozofski fakultet, 2014. (elektronsko izdanje, ISBN 978-9958-625-41-1).

Zajedničkim radom nastavnika i saradnika sa Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, odnosno katedri za klasičnu historiju i arheologiju, 2013. godine je pripremljen, a početkom 2014. godine objavljen zbornik pod naslovom “Zemlje antičkog Ilirika prije i poslije izdavanja Milanskog edikta”. Neposredan povod za ovaj stručni i publicistički poduhvat jeste 1700. godišnjica od izdavanja Milanskog edikta (od strane cara Konstantina Velikog), kojim je u Rimskom carstvu zagarantovana sloboda vjeroispovjesti kršćana. Redakcija i autori ovog zbornika su htjeli da ukažu na historijski značaj tog historijskog događaja i pravnog akta koji je odredio dalje vjerske i političke tokove Evrope, pa i cijelog svijeta. Iz te namjere je i proizašlo ovo djelo, koje je razloženo na četiri glavne cjeline.

PDF članka

listovi

Listovi gračaničkog kalendara (novembar 2013. – maj 2014.)

Doc. dr. Omer Hamzić

11. XII. 2014
Promocija 36. br. “Gračaničkog glasnika”

U sali Muzičke škole u Gračanici održana je promocija 36. broja časopisa za kulturnu historiju “Gračanički glasnik”, sa temom “Deset godina od smrti predsjednika Alije Izetbegovića”. Svoje sjećanje na dvije ratne posjete predsjednika Izetbegovića Gračanici, lična iskustva i impresije u kraćem emotivnom iskazu iznio je pukovnik Ibrahim Nurkić, ratni načelnik Štaba Operativne grupe 2 Armije RBiH. Publika je sa zanimanjem propratila izlaganje jednog od najistaknutijih ratnih oficira sa šireg prostora Gračanice i njene okoline u ratu za Bosnu i Hercegovinu 1992.-1995. Gost promocije je bio dr. sc. Adnan Jahić, profesor novije historije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, koji je govorio o predsjedniku Izetbegoviću kao istaknutoj i značajnoj historijskoj ličnosti savremenog doba na ovim prostorima. Sadržaj novog broja predstavio je Edin Šaković, a izabrane misli, rečenice i citate Alije Izetbegovića pročitao je Nedim Hadžiaganović, učenik Gimnazije “dr. Mustafa Kamarić”, uz klavirsku pratnju profesora Miralema Mejremića. Promocija je izazvala značajnu pažnju građana.

PDF članka

dodatak

Za “Gračanički glasnik” ova promocija je više od promocije

(sa promocije Gračaničkog glasnika, broj 36 u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, 24.1.2014.)

Doc. dr. Omer Hamzić

Dozvolite mi da vas poselamim i pozdravim u ime Redakcije, u ime naše izdavačke kuće “Monos”, naših pouzdanih sponzora, u prvom redu Općine Gračanica i brojnih saradnika – da vam se zahvalim što ste izdvojili vrijeme i odazvali se našem pozivu da zajednički obilježimo izlazak 36. broja Časopisa “Gračanički glasnik”. Dozvolite mi takođe, da izrazim svoje zadovoljstvo što je naša prva promocija u Sarajevu, ne slučajno, jedna od prvih ovakvih manifestacija u ovom novom tek službeno otvorenom hajr-objektu. Više je od simbolike činjenica da se ovdje u ovoj velikoj riznici našeg narodnog pamćenja, nalaze i stare knjige iz Biblioteke učenog Hadži Halil efendije Trepanića, koje je početkom 18. stoljeća, taj naš poznati alim, kupovao i davao na čitanje svojim džematlijama u Gračanici. U nekom drugom vremenu te su knjige prenesene u Gazi Husrevbegovu biblioteku na trajno čuvanje i korištenje. Stoga nam je velika čast što nam je baš ova jedinstvena institucija naše duhovnosti, kulture i znanosti širom otvorila vrata, prihvatajući da bude domaćin i suorganizator promocije jednog kulturnog projekta iz Gračanice, rodnog grada Hadži Halil efendije i njegove biblioteke.

PDF članka

O državničkom djelovanju Alije Izetbegovića u složenim međunarodnim političkim prilikama

(sa promocije Gračaničkog glasnika, broj 36 u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, 24.1.2014.)

Mr. sc. Emir Hadžikadunić

Prije svega, meni je velika čast sto danas učestvujem na promociji 36. broja Gračaničkog glasnika, časopisa za kulturnu historiju jedne lokalne bosanskohercegovačke sredine. Sigurno je bilo pozvanijih Gračanlija, direktnih sudionika, svjedoka događaja da govore o liku i djelu Alije Izetbegovića danas umjesto mene. Rahmetli predsjednik je u dva navrata u toku ratnih dejstava, u toku agresije na BiH posjetio Gračanicu, u novembru 1993. i oktobru 1994. i svaki puta po povratku izjavio da se vraća u Sarajevo ispunjen optimizmom. U Gračanici su uspješno organizirane jedinice odbrane, ustrojene vojne formacije, pokrenuta ratna namjenska industrija koja nikada ranije nije postojala. Dakle bilo je mnogo zaslužnijih da govore o svemu tome. Zato se zahvaljujem organizatoru na ukazanom povjerenju.

PDF članka

“Izetbegovićeva ostavština i političko-nacionalna filozofija nije samo povijesna simbolika već konkretan putokaz…”

(sa promocije Gračaničkog glasnika, broj 36 u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, 24.1.2014.)

Prof. dr. Zlatko Hasanbegović

Kada sam dobio poziv da sudjelujem u predstavljanju novog broja Gračaničkog glasnika, posvećenog desetoj obljetnici smrti rahmetli Alije Izetbegovića, i to u novoj Gazi Husrev-begovoj biblioteci, pomalo sam ostao zatečen jer dolazim iz jedne druge sredine iz koje se na događaje u Bosni i Hercegovini motri iz lagodnije vanjske perspektive, a ovdje u Sarajevu, bez sumnje od mene ima i pozvanijih govoriti. Ipak, nisam niti za trenutak dvojio trebam li se odazvati i to iz dva razloga: prvi, jer je riječ Gračaničkom glasniku, a ne nekoj drugoj publikaciji, a poziv da se nešto kaže baš u ovoj kući se ne odbija.

PDF članka

Glosar novih autora

PDF članka

 

 

 

povodom

Soko grad kao palimpsest za rekonstrukciju pamćenja o Bosni

Atif Kujundžić

Osim imena i živog konteksta koji više o njemu svjedoči nego što to ime pronosi, Bosni su dovedeni u pitanje svi oblici kontinuiteta opstojnosti. Pokušaji svojatanja Bosne, posežu i za prisvajanjem živog konteksta odrednicama o hrvatskom cvieću i srbima muhamedanske vere. Fašistoidno velikodržavlje bosanskih susjeda nije se ustezalo od genocida prema živoj supstanci koja se po Bosni imentuje. Čak, genocidi nad bošnjačkim narodom imaju kontinuitet i predstavljaju konstantnu odliku i oblik njihovoga fašističkog posezanja za Bosnom.

PDF članka

Obilježavanje narodnog i državnog identiteta u Bosni i Hercegovini

Dr. Omer Ibrahimagić

Za državu Bosnu i Hercegovinu, koja je nakon punih 480 godina obnovila svoju državnost, a nakon 529 godina i međunarodno-pravno priznata, pitanje obilježavanja narodnog i državnog identiteta možda je sada u drugom planu zato što imamo mnogo prečih poslova oko reintegracije Bosne i Hercegovine, uspostavljanje institucija na nivou države, reforma ekonomije itd. Odgovor na ovo pitanje mora imati jedno filozofsko obrazloženje utemeljeno u historiji Bosne, njenom političkom i kulturnom životu, tradiciji, koja je puno drugačija u odnosu na naše susjede i uopće na ostale zemlje Balkana. Za razliku od tih zemalja, Bosna je oduvijek bila multikulturna i multikonfesionalna zajednica, u kojoj se vjekovima izgrađivala specifična duhovnost, jedno slojevito i sedimentirano bosansko društvo. Kada se bilo koji od tih sedimenata zapostavljao i negirao, dolazilo je po pravilu do potresa koji su ugrožavali izvorni identitet bosanskog društva, pa i same temelje Bosne i Hercegovine.

PDF članka

Kalendar obilježavanja značajnih događaja na nivou opštine Gračanica

(Ovo je dokument Odbora za obilježavanje značajnih događaja i ličnosti Općinskog vijeća Gračanica, koji je poslužio kao podloga za javnu raspravu i obrazloženje Odluke o utvrđivanju značajnih datuma na nivou općine Gračanica. Općinsko vijeće Gračanica tu je odluku donijelo 5.4.2001. godine, ali u nešto izmijenjenom obliku. Nije prihvaćen prijedlog da se nekadašnji Dan opštine, odnosno Dan oslobođenja 7. april obilježava kao Dan antifašizma, već kao Dan oslobođenja Gračanice u Drugom svjetskom ratu. Ostali datumi prihvaćeni su kako su dati u tom prijedlogu. n.p.)

PDF članka

zavičaj

Inicijative: čuvanje kulturno-historijskih spomenika i njihova zaštita u općinama Gradačac, Srebrenik i Gračanica

Sadik Šehić

U okviru programskih sadržaja iz projekta «Ljudska prava i pravo na informaciju», Centar za promociju civilnih inicijativa i Foruma građana Gradačac bili su organizatori Okruglog stola na temu «Ugroženost kulturno-historijskih spomenika općine Gradačac». Uz finansijsku podršku Olaf Palme centra i uz tehničku i organizacionu podršku d.o.o. «Ammar» Gradačac, skup je održan 28.4.2001. godine u Gradačcu. Imajući u vidu tematiku i učesnike ovog skupa, predmet interesovanja i inicijative koje su pokrenute u raspravi proširile su se i na općine Srebrenik i Gračanica, koje tekođe imaju značajne kulturno-historijske spomenike, prepuštene zubu vremena i propadanju.

PDF članka

Kulturno-historijsko naslijeđe i promišljanja oko formiranja društava za zaštitu kulturno-historijske baštine - primjer Gračanice

Omer Hamzić

Zaštita kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa jedna je od obaveza koja je zapisana i u Dejtonskim papirima. Sprovodi se onako kako se sprovode i mnoge druge odredbe tog temeljnog dokumenta ove države. Nije potrebno ponavljati činjenice o genocidu, kulturocidu, urbicidu i užasnoj devastaciji kulturno-historijskog naslijeđa u minulim vremenima, a posebno u posljednjem ratu za BiH. Bar sada je jasno i ko je to i zašto je to činio. Kako popraviti što se popraviti može, kako zaustaviti dalje propadanje i devastaciju kulturno-historijske baštine ovog naroda u uslovima opšte materijalne bijede koja pritišće najšire slojeve ovog društva? To je isuviše teško i ozbiljno pitanje, da ne kažemo, u našim uslovima nerješivo.

PDF članka

Rezultati arheoloških istraživanja na lokalitetu “Stara džamija” u Sokolu - SO Gračanica

Muzej istočne Bosne Tuzla

Lokalitet “Stara džamija” se nalazi u okviru aktivnog seoskog muslimanskog groblja, lociranog u samom centru sela Soko, u neposrednoj blizini srednjovjekovnog grada Soko. Džamija se vodi u zemljišnim knjigama kao vlasništvo vakufa džamije u Sokolu. U periodu od 11. do 21. juna 1984. godine ekipa Muzeja istočne Bosne Tuzla, u sastavu: Veljko Milić, kustos arheolog kao rukovodilac radova, Branko Belić, kustos arheolog Muzeja u Doboju, Aleksandra Popović, student arheologije i Savo Vujić, tehničar, je obavila arheološka istraživanja na lokalitetu “Stara džamija”.

PDF članka

Etnografska istraživanja u selu Sokolu kod Gračanice

Salih Kulenović

Ovaj rad napisan je na osnovu prikupljene terenske građe u selu Sokolu i široj okolini Gračanice u periodu od 1972. do 1974. godine. U navedenom periodu prikupljena je, sistematizovana i arhivisana građa o porijeklu stanovništva, cjelokupnoj narodnoj privredi, narodnoj arhitekturi i nošnji; a iz duhovne kulture obuhvaćeni su karakterističniji narodni običaji i vjerovanja. Pošto se u ovome području osjećaju savremeni uticaji u narodnom životu i kulturi stanovništva, prikupljena građa je značajan dokumenat o kulturnom nas-Ijeđu naroda okoline Gračanice.

PDF članka

Svadbeni i drugi veseli narodni običaji na području Sokola

Faruk Delić

(Uključujući se u Asocijaciju «Soko», ovim svojim o očuvanju kulturno-historijskog naslijeđa na području sela Soko, želim dati skroman doprinos ukupnim nastojanjima da taj korisni projekt uspije)

Narodne svadbene i druge običaje bošnjačkog stanovništva ovog kraja obrađivao je dr. Salih Kulenović u svom posebnom istraživanju o etnografskim karakteristikama Sokola (koje objavljujemo u ovom broju «Glasnika») i u svojoj doktorskoj disertaciji «Gračanica i okolina – antropogeografske i etnološke odlike». Međutim, ja sam se zanimao za neke detalje koji nisu u dovoljnoj mjeri obrađeni u našoj etnološkoj literaturi, pa ni u spomenutim istraživanjima našeg eminentnog etnografa. Čini se da ima i nekih sitnijih razlika u odnosu na slične običaje Bošnjaka muslimana u drugim bošnjačkim naseljima gračaničke opštine i šire.

PDF članka

Neke posebnosti sokolskih izvora

Osman Čajić

U brdskom, trebavskom dijelu opštine Gračanica veliki je broj prirodnih izvora. Zbog složene geološke građe terena, tektonike, topografskih uslova i specifične «geološke prošlosti» ovog područja na mnogim mjestima stvorili su se uvjeti da podzemna voda na svom složenom putu «kroz podzemlje» nađe izlaz na površini. Zanimljivo je da od deset najjačih izvora na području općine Gračanica (Vrela Soko, Ilidža, Bjelivoda, Banja, Birkovac, Vrela u Stjepan Polju ispod Golaća, Višnjevača, Zmajevac, Škahovica, izvor u Delićima), čak je pet locirano na liniji poluprečnika manjoj od 1,5 kilometra (Vrela, Ilidža, Škahovica, Zmajevac i izvor u Delićima), a na samo dva kilometra od Vrela je takođe jak izvor Jake vode u Vranovićima.

PDF članka

Likovi zavičaja: Abdulaziz Ahmedbegović, zvani Zijo – skica za portret jednog Bošnjaka

Omer Hamzić

Na svojoj bogatoj životnoj stazi promijenio više država i sistema, prodeverao dva rata, putovao svuda po svijetu i opet ostao na svom mjestu. Ugledni Sokoljanin, uvažen komšija, vjernik, svjetski putnik, proputovao 26 zemalja svijeta, dugogodišnji predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Gračanica, mladi musliman u mladosti, mladi musliman danas – u zrelom dobu. Napredni poljoprivredni proizvođač nekad – i sad. Rođen je 1926. godine u Sokolu, u uglednoj porodici Ahmedbegovića, koja po porodičnom predanju vuče porijeklo iz Anadolije. Završio je nižu Behrambegovu medresu u Tuzli i višu Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, kasnije pohađao orijentalistiku, ali državnu službu nikada nije mogao dobiti - iz političkih razloga.

PDF članka

prošlost

Srednjovjekovni grad Sokol (prilozi za studiju)

Dr. Salih Jalimam

Srednjovjekovni grad Sokol se javlja u historiji tridesetih godina 15. vijeka, pred kraj srednjeg vijeka, desetak godina prije no što će biti ugušen samostalni društveni i politički razvoj Bosne i Hercegovine. Njegova bliža i dalja okolina, može se, međutim, pratiti tokom dužeg vremena, čak i iz prethistorije, što samo pojačava pretpostavku da su ovdje znaci života bili stariji i trajniji. Ovo je pokušaj da se, prema literaturi i malom broju historijskih izvora, identifikuje, koliko se može, srednjovjekovni period historije grada Sokola.

PDF članka

Sokograd kod Gračanice

Adem Handžić

(Izvod iz materijala za istraživački projekt «Gračanički kraj u tursko doba», koji je rahm. dr. Adem Handžić vodio prije dvadesetak godina po narudžbi Opštine Gračanica. Materijal se nalazi u Zavičajnoj zbirci Gračanica. n. p.). Gospodar grada Sokola bio je knez Radivoj 1429. godine (kada se prvi put i spominje u historijskim izvorima n.p.). Spominje se i 2. 6. 1449. prilikom vjenčanja Radivoja sa Katarinom, kćerkom Nikole od Velike u Požeškoj županiji.

PDF članka

Oblik i arhitektura staroga grada Sokola

Edin Šaković

Selo Soko smješteno je na padinama koje se spuštaju prema izvorišnom dijelu rječice Sokoluše, na nadmorskoj visini od oko 400 metara. U sredini naselja, odnosno te zavale, uzdiže se kameniti brežuljak na kome je smješten grad, od podnožja do vrha visok nekih 40 metara. Južna i jugoistočna strana tog brežuljka su kamenite i vrlo strme, mjestimično čak i okomite. Na jugozapadnoj strani brežuljak se spušta umjereno strmo do jedne manje zaravni, a potom vrlo strmo do podnožja, tako da ni sa te strane pristup gradu gotovo nije moguć. Sjeverozapadna i sjeverna strana nisu tako strme i obrasle su drvećem i grmljem. Na sjeveroistočnoj strani nalazi se jedan strmi odsjek visine nekih 7 metara, a zatim jedan manji prijevoj kojim se brežuljak veže za susjedno brdo. Brežuljak na kojem je podignut grad znatno je niži od svih uzvišenja koja ga okružuju (Karačevac, Guvna, Bušište, Rajčevac itd.). Ovakav položaj je u srednjem vijeku bio povoljan, jer je grad bio skriven od pogleda iz daljine, ali je u vrijeme masovnije upotrebe vatrenog oružja (osmansko doba) postao nepovoljan, jer je neprijatelj sa tih uzvišenja mogao ugroziti unutrašnjost grada.

PDF članka

Stara džamija u Sokolu

Edin Šaković

Iznad prijevoja prema srednjovjekovnom gradu u selu Sokolu nalazi se zgrada stare džamije, koja je po narodnom predanju nekada bila kršćanska bogomolja. To predanje spominje i pravoslavni svećenik iz Boljanića, Mitar Popović u jednom svom članku iz 1896. godine. U jednom izvještaju Odbora Islamske vjerske zajednice Gračanica iz 1967. godine također se navodi to predanje . Dr. Salih Kulenović je prilikom etnografskih istraživanja u Sokolu, 1972. godine, zabilježio jednu verziju prema kojoj je prvobitna zgrada džamije bila drvena, pa je nakon jednog požara u kome je stradala ponovo sagrađena, ovaj put od kamena . Narodnu tradiciju po kojoj je ova džamija ranije bila crkva bilježi i Đuro Basler .

PDF članka

Džemat mustahfiza tvrđave Sokol u turskom popisu iz 1533. godine

Adem Handžić

(Preuzeto iz knjige «Dva prva popisa Zvorničkog sandžaka (iz 1519. i 1533. godine», Građa, Knjiga XXVI, Odjeljenje društvenih nauka knj. 22, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Srpska akademija nauka i umetnosti, dešifrovao, Preveo i obradio Adem Handžić, Sarajevo 1986. godine, str. 199 – 205, napomene i naslov: redakcijski)

PDF članka

Tvrđava i naselje Sokol u prvim turskim defterima (iz 1528. i 1548. godine)

Adem Handžić

(Iz istraživačkog projekta «Gračanički kraj u tursko doba», koji je po narudžbi Opštine Gračanica, vodio rahm. dr. Adem Handžić. Materijal se nalazi u Zavičajnoj zbirci Gračanica)

PDF članka

Soko, tvrđava slobode

Omer Hamzić

1.Predanje

U neka davna, pradavna vremena tri djevojke, tri sestre međusobno su se hvalisale: najstarija - da će izgraditi grad ljepši od svih gradova, srednja – da će načiniti grad srebrnog sjaja, a najmlađa da će imati grad sokolovog leta. Tako nekako nastadoše tri srednjovjekovna bosanska grada u ovom kraju: Gračanica, Srebrenik i Soko. Od njih ostadoše samo stare zidine i predanje iz kojeg tek ponešto saznajemo o životu naših dalekih predaka na ovim prostorima.

PDF članka

Odabrani historijski zapisi o starom gradu Sokolu kod Gračanice

Priredio: Omer Hamzić

(Budući da stari grad Soko nije bio predmet interesovanja ne samo naših historičara i arheologa, nego ni nadležnih državnih institucija i službi, u historijskoj literaturi ima vrlo malo radova o ovom lokalitetu. Tek poneki zanimljiv podatak možemo naći u historijskim tekstovima, koji se bave sasvim drugim temama. Iz njih smo izdvojili one dijelove koji će možda poslužiti kao osnova za neka buduća istraživanja ovog historijskog lokaliteta)

PDF članka

Soko u Drugom svjetskom ratu: «Pjano je pokretač i organizator zelenog kadra u srezu gračaničkom»

(Iz knjige «Gračanica i okolina u NOB-u i revoluciji», Gračanica 1988. godine, Odlomci iz poglavlja «Zeleni kadar u borbi protiv NOP-a», str. 235-242)

Esad Tihić, Omer Hamzić

Proces osipanja i raslojavanja mjesnih jedinica DOMDO pukovnije ubrzan je poslije odlaska nekih njenih oficira - domaćih ljudi iz Tuzle, Bijeljine, Brčkog, Gradačca i Gračanice - u jedinice NOVJ, posebno u ranu jesen 1943. godine poslije oslobođenja Tuzle i drugih gradova u sjeveroistočnoj Bosni. Udaljena od Hadžiefendića i drugih pronjemački orijentisanih oficira, čiji je štab prestao da funkcioniše oslobođenjem Tuzle, ova vojna formacija na području gračaničkog sreza nije predstavljala ni posebnu vojničku ni političku snagu.

PDF članka

Sokol-kula

(Prilog je preuzet iz knjige «Sedma srpska brigada», Zbornik sećanja, knjiga prva, Stručna knjiga Beograd, 1988. godine, str. 356-358)

Miloš Četniković

Zakoračismo i u februar ratne, 1945. godine. bijemo se s Nemcima, ustašama i domobranima za Gračanicu, nedaleko od Doboja. Na putu prema Gračanici je selo Sokol, a u njemu srednjevekovna Sokol-kula, razvalina. Treća četa Trećeg bataljona Sedme srpske brigade opkolila je grupu ustaša i domobrana u toj kuli, podignutoj na usamljenoj steni pored samog sela Sokol. Moglo joj se prići samo sa njene severne strane, kosom na kojoj se nalazilo i selo. Stena s kulom je dominirala celom okolinom.

PDF članka

Ratni putevi i stranputice viteza Pjanića – neka obilježja sela Sokola u Drugom svjetskom ratu

Omer Hamzić

Tokom Drugog svjetskog rata selo Soko držalo je takozvanu sjevernu liniju odbrane Gračanice, a najvažnije uporište branilaca na toj liniji bila je srednjovjekovna tvrđava, koju narod i danas jednostavno zove jedmostavno gradina. Nisu ovo staro naselje bez razloga zvali sjeverna kapija Gračanice. Sve dok se držao Soko, Gračanica je, kažu, mogla mirno spavati.

PDF članka

Zapis o Sokolu

Osman Puškar

Možda postoje određena, mjesta, određeni gradovi i sela u kojima se u nekim vremenskim periodima određeni događaji ponavljaju ili toliko liče jedni na druge da se ne mogu ni po čemu razlikovati iako vremenski mogu biti udaljeni mnogo više od jednog običnog ljudskog pamćenja. Je li to slučaj i sa starim gradom Sokolom? Stoje argumenti i za i protiv. Možda je to samo zla kob ili sreća ljudi koji žive na ovom prostoru: da dožive vrijeme koje iznenada stane, pa se ponovo «trzne», da bi opet počelo nešto što liči na prošlost. Pravo pitanje je zapravo – šta je s tim ljudima? Da li oni dugo, sporo i plitko misle, pa ih događaji zateknu ili bljesnu iz prošlosti «onako iz inata». Jedno je sigurno: Bosni i njenim ljudima sve se dešava polahko, završava krvavo, pa ni Sokoljani nisu izuzetak.

PDF članka

riječ

Gračanica (zapis)

Ćamil Sijarić

Da bi se jedan grad dobro vidio i upoznao, rečeno je da u njemu treba pojesti »tuzluk« soli i vreću hljeba! Kad svratimo na jedan ili dva dana, to je jedva dovoljno da vidimo ulice, krovove, dimnjake, neki ćošak, nekog čovjeka, nešto tako što ne znamo ni šta je - i ono što je duša grada, što je njegovo lice i naličje, što je njegovo ruho, njegov stas, njegovo držanje i vladanje, ostane nam daleko; isto onako kao čovjek s kojim smo se uzgred pozdravili i produžili. Ali Gračanica je grad takav pokraj kojeg se ne može produžiti, a da se u njemu ne zastane i ne ostane. I kad bi bila čovjek, a ne grad, taj bi čovjek - pozdravljajući se, u svojoj ruci dugo zadržao vašu ruku i pitao vas i za zdravlje, i za ženu, i za djecu, i sreću vam na kraju poželio.

PDF članka

Pjesnici Sokola

Hasan Puškar, Lejla Ahmedbegović, Muhamed Dautović

PDF članka

Nove knjige

Atifa Dolinar Terzić, «Sehara moje majke» (pjesme), «Na nebu zasja zvijezda nova» (poezija), Sarajevo, 2000.

Promocija je održana 22. 11. 2000. u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu. Promotori su bili: prof.dr. Lamija Hadžiosmanović, dr. Rasim Muminović, prof. Hatidža Zećo i novinar Aida Omersoftić. Ko je Atifa Dolinar? «Žena koja otkriva sebe u kosmosu i kosmos u sebi na nov način. Rođena u Gračanici, koju je u djetinjstvu i djevojaštvu upisala sa osebujnim folklorom i sredine i vremena da bi, eto, u svojim pjesmama emitirala unutarnji naboj neraskidivog odnosa prema zavičaju, što znači ljubav prema svemu onome što je u pjesmi otkrila i ponos što je i sama dio toga. Jaka Tifina potreba da i druge animira da se prisjete, da ne zaborave što se zaboraviti ne smije, « zapisala je prof. Hatidža Zećo u recenziji knjige «Sehara moje majke».

Nihad Halilbegović, Ali Riza ef. Prohić – život i djelo, «Halkomex» d.o.o. Sarajevo, 2000.

U svojoj prošlosti Gračanica je «dala» četvoricu intelektualaca koji su vrlo uspješno obnašali visoku funkciju vrhovnog šerijatskog sudije Bosne i Hercegovine. (vidi: H. Suljkuć, Gračanlije – vrhovne šerijatske sudije, «Gračanički glasnik» 6, novembar 1998.) Među njima posebno mjesto ima Ali Riza ef. Prohić, koji je dugi niz godina bio na toj dužnosti. Rođen je 1867. godine u Gračanici, pet godina nakon doseljenja njegove porodice iz Užica, poslije završetka škole službovao je u mnogim mjestima, najviše u Sarajevu kao vrhovni šerijatski sudija, penzonisan je 1936, a umro 1942. godine.

Mevludin Spahić, Treće oko (proza), Planjaks, Tešanj, 2001,

Nakon prvog iščitavana ove, četrnaeste po redu, Spahićeve knjige, zaključujemo da je pisac ostao dosljedan sebi «ukalupivši» i ovo djelo u jednu tečnu i preciznu pripovijest, uobličenu u novelističku formu. Tematski gledano, uspio je ispričati jednu ljubavnu priču u nesređenom poratnom ambijentu, u kojem nema iskristaliziranih skoro nikakvih pravnih, moralnih i političkih normi. Kroz život svog glavnog junaka, studenta elektro-tehnike, Spahić pokušava ponovo izgraditi izgubljeni ideal poštenog čovjeka, koji gledajući Spahićevim očima, može biti samo ono što jeste – prije svega slobodan i nesputan okovima (ne)civilizacije jednog, silom prilika destruiranog društva.

PDF članka

Listovi gračaničkog kalendara od 9.11. 2000. do 13.5.2001.

Omer Hamzić

9.11.2000.

Asfaltni put Klokotnica – Lukavica, dužine 4,5 km, zvanično pušten u saobraćaj

To je veliki događaj za stanovništvo Lukavice, Lukavice Rijeke i Sjenine u koju se polahko vraćaju njeni prijeratni žitelji. Asfaltni izlaz u svijet dobio je veći dio Trebave, koji se prostire na teritoriji dvije opštine u Federaciji (Gračanica i Doboj Istok) i opštine Doboj (u Republici Srpskoj). Vlada Tuzlanskog kantona u taj projekt uložila je 1,5 miliona KM.

PDF članka

linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram